Mars Odyssey je jedan od tri satelita (još su tu MRO i Mars Express) koji su trenutno aktivni u Marsovoj orbiti.

To su NASA-ini Mars Odyssey i Mars Reconnissance Orbiter, a ESA-in satelit Mars Express također ima mogućnost komunikacije s Curiosityjem.

ESA-ina letjelica Mars Express je poznata po tome što je " sa sobom nosila " sondu Beagle 2 koja se na Božić 2003. godine trabala spustiti na Marsovu površinu.

a evo iste regije, na slici koja je hostana na stranici European Space Agency, koju je snimio Mars Express. http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=40012 (ima hrpa slika, pa i ogromnih)

Orbiter Europske svemirske agencije Mars Express snimio je trodimenzionalne fotografije planinskog područja na Marsu.

Naime, Europska svemirska agencija (ESA) odlučila je na neobičan način obilježiti ovogodišnju pobjedu Ferrarijevog asa Michaela Schumachera u natjecanju Formule 1: na njenu međuplanetnu letjelicu Mars Express bit će postavljen uzorak crvene boje, zaštitnog znaka Ferrarijevih bolida.

Osim uzorka boje, orbiter Mars Express ponijet će sobom i mali lender britanske proizvodnje, nazvan Beagle 2. Lender, mase manje od 30 kg, odvojit će se od većeg Expressa pet dana prije njegova ulaska u orbitu, te se spustiti na Marsovu Isidis Planitiu, rabeći padobran i zračne balone, poput američkog Mars Pathfindera, 1997. g.

To su NASA-ini Mars Odyssey, Mars Reconissance Orbiter i ESA-in Mars Express - satelit koji je detektirao velike količine vodenog leda ispod Marsovog južnog pola.

Ističu se tajanstvene naslage nazvane " meduzasta depresija ". ljubaznošću ESA-e Letjelica Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) koja već četiri godine orbitira oko Crvenog planeta, detektirala je uz pomoć svog radarskog sustava čudnovate naslage na Marsovom tlu.

Prema drugoj su to naslage od stijena koje su erodirale i koje je nanio vjetar, a prema trećoj verziji su to naslage bogate ledom slične onima koje je Mars Express otkrio ispod južnog pola.

Ipak, Mars Express je omogućio prvo izravno mjerenje električnih svojstava ovih naslaga koje upućuju na to da bi se one mogle biti sačinjene od mekanog " pahuljastog " materijala nalik na prašinu.

Kraj legende o licu označile su NASA-ine misije Mars Global Surveyor (1997 - 2006) i Mars Reconnaissance Orbiter (2006 -), te Mars Express probe Europske svemirske agencije koje su s kamerama visoke rezolucije detaljno snimile područje Cydonie nakon čega je stvoren, za sve vjernike vrlo razočaravajuć, 3 D model lica na Marsu iz kojega se vidi kako se radi o suhom, golom brdu.

Izvor: ESA ESA-in satelit Mars Express je pomoću radara detektirao naslage materijala na Marsu koje upućuju na nekadašnje postojanje oceana u području Marsovih sjevernih ravnica.

Mars Express već više od osam godina orbitira oko Marsa.

Britanski znanstvenici, koji su se prvi put upustiti u slanje sonde na Mars, mogu biti zadovoljni time što je do posljednje faze misije sve bilo besprijekorno, a i dio misije se nastavlja, jer britanska svemirska letjelica Mars Express i dalje leti u orbiti oko Marsa, snima njegovu površinu i obavlja neke analize.

U Marsovoj orbiti postoje također tri satelita (NASA-ini Mars Odyssey i Mars Reconnissance Orbiter te ESA-in Mars Express) koji su trenutno aktivni i koji roverima i Phoenixu služe kao " posrednik " u komunikaciji sa Zemljom.

2. lipnja 1740. - Rođen francuski književnik Marquis de Sade, autor djela Justine ili nesreće vrline. 1870. - Nikola Primorac na jedrilici The City of Ragusa otisnuo se iz Liverpoola da preplovi Atlantik. 1896. - Talijanski Nobelovac Guglielmo Marconi dobiva patent za novi izum: radio. 2003. - Europa iz svemirske baze Bajkanur lansira Mars Express.

Sto nema veze, jer su jos 2 letjelice u orbiti oko marsa koje mogu komunicirati s Phoenixom, a to su Mars Odyssey i ESA-in Mars Express.

Europska svemirska letjelica Mars Express, koja je lansirana 2003. godine, izvest će niz preleta pored Marsovog mjeseca Fobosa kako bi se dobio uvid u njegovu površinu.

Lansiran Mars Express Europska svemirska agencija (ESA) 2003. godine lansirala je letjelicu Mars Express, prvu europsku svemirsku misiju na drugi planet.

Prva se potkraj prosinca na Mars spustila britanska sonda Beagle 2, koja se odvojila od svemirske letjelice Mars Express, u kojoj se nalazilo istoimeno vozilo veličine aktovke sa zadatkom da istražuje površinu Marsa.

PARIZ Svemirska letjelica Mars Express koju je 2. lipnja 2003. s kozmodroma u Bajkonuru, u Kazahstanu, godine lansirala Europska svemirska agencija (ESA), slavi u nedjelju 10. godina u svemiru iako je bila zamišljena za jednu marsovsku, odnosno dvije zemljane godine.

Mars Express je uočio mnoštvo tvorbi koje se tumače kao tragovi djelovanja vode na površini Marsa i njene prisutnosti odmah ispod površine.

Europski Mars Express već 10 godina u svemiru

Obilježilo ju je uspješno slijetanje svemirske sonde na Saturnov mjesec Titan, zatim je letjelica Mars Express uspješno ušla u orbitu Marsa, a Smart 1 je počeo potragu za ledom na Mjesecu.

Cilj aktualnih misija je bio lansirati američku letjelicu Mars Suveyor 2003 i europsku letjelicu Mars Express prije nego Mars uđe u opoziciju 28. kolovoza 2003. godine, pri čemu se približio Zemlji na 55758 mil. km (što je najbliže u zadnjih 59619 godina).

Europska sonda Mars Express, u kojoj je bio svemirski robot Beagle 2 (nazvan po brodu kojim je Charles Darwin otplovio u svoju istraživačku pustolovinu 1831.), lansirana je 02. srpnja 2003. god. iz Bajkonura.

Europska letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. raketom Soyuz Fregat iz ruskog kozmodroma Baikonur u Kazakhstanu.

Pored sedam znanstvenih instrumenata, Mars Express je na sebi nosio i sondu nazvanu Beagle 2 koja se trebala odvojiti od matične letjelice i spustiti na površinu Crvenog planeta.

Kasnije je utvrđeno da se sonda Beagle 2 ipak uspjela spustiti, ali prevelikom brzinom, pa je vjerojatno uništena Prikaz letjelice Mars Express u Marsovoj orbiti.