Da je Marshall McLuhan Kanađanin, to sam znala, ali nisam znala (ili me nije zanimalo) da je iz te zemlje mala Avril Lavinge.

Kada je Marshall McLuhan daleke 1964. govorio o svijetu kao globalnom selu i o tome da je sam medij poruka, nitko nije mogao sa sigurnošću predvidjeti da ćemo živjeti na planetu koji ovisi o informacijama - nitko, osim njega samoga.

U prvoj studiji pokazano je kako je Marshall McLuhan postavio temelje za razumijevanje medija kao simptoma te da je njegovo nasljeđe još i danas nezaobilazno kad je riječ o razumijevanju medijskih fenomena. opširnije >

Marshall McLuhan prvi je teoretičar koji se eksplicitno bavio razumijevanjem medija, promišljanjem utjecaja medija na ljudsko iskustvo te analizama pojedinih medija.

Blog je određen tehnologijom, ali forme multilinearnih, dehijerarhiziranih, postknjiževnih djela postojale su kao mogućnost koju je tehnologija samo učinila vidljivom. Tehnologija ne može učiniti ništa do nadovezati se na ono što mi već jesmo priznao je jedan od najvećih tehnoloških determinista Marshall McLuhan.

Pojmom globalnog sela naročito se bavio kanadski teoretičar medija Marshall McLuhan, opisujući kako elektronički masovni mediji ruše vremenske i prostorne granice u ljudskoj komunikaciji, omogućavajući ljudima da međusobno djeluju i žive u globalnim razmjerima.

Bicikl se mogao smatrati, kao što će Marshall McLuhan 1960 - ih smatrati medije kao što su radio i televizija, ' produžetkom ' čovjeka.

Za jedne genijalan i prorok, za druge pop star i kvazi znanstvenik, često tituliran kao osnivač suvremene teorije medija, Marshall McLuhan umro je posljednjeg dana 1980., u osvit digitalnog doba, ali ono što je u nasljeđe ostavio živi intenzivno i danas.

Nije ovdje mjesto da se potanje razlažu sličnosti i razlike između Mandića i Tenžere, ali bi se, možda, mogla spomenuti samo jedna važnija: Mandić je svoje tekstove, bilo da se odnose na tekuću književnost, pojavu novoga televizijskog medija, društvene fenomene ili gastronomiju, nekako uvijek nastojao ukorijeniti u objektivna moderna znanja o tim područjima, prateći tadašnju aktualnu stručnu literaturu na francuskome, talijanskom i engleskome i prenoseći u našu sredinu, dotad zatvorenu takvu tipu diskursa, autore kao što su Umberto Eco, koji je tada još bio samo estetičar i teoretičar modernih komunikacija, a ne i autor Imena ruže, ili Marshall McLuhan, teoretičar masovne kulture i masovnih medija, autor već klasične Gutenbergove galaksije.

Adorno i Horkheimer te Hannah Arendt i Martin Heidegger propituju odnosa čovjeka i tehnike, Marshall McLuhan odnos čovjeka i suvremenih medija, a Erik Fromm fenomen virtualnosti.

Marshall McLuhan, taj veliki prorok šezdesetih godina, predvidio je: »Političari će se i više nego rado kao stvarni ljudi povući u korist vlastite javne slike, jer će ta slika biti neusporedivo moćnija nego što bi mogao biti sam političar«.

Kad je 1964. Marshall McLuhan, u svom prvijencu Razumijevanje medija: čovjekovi produžeci objavio medij je poruka, nije se još naziralo koliko je bio vidovit.

Sjećam se kad je Marshall McLuhan objavio kraj Guttenbergove ere, no i tada se pokazalo da se knjigu ne može zamijeniti.

Teoretičar kulture Marshall McLuhan doista je bio vizionar kada je prije 30 godina rekao kako smo utjecaja medija svjesni otprilike na jednakoj razini kao i riba mora u kojem pliva.

U temelju se toga nesporazuma tako pretpostavljam skriva ona problematika koju je na navlastito drastičan način razvio prije svega Marshall McLuhan, a budući da i u Sloveniji ima nekoliko ljudi koji toga autora dobro poznaju, moram preuzeti na sebe rizik da ovaj prilog u ovom ili drugom pogledu djeluje kao otvaranje već otvorenih vrata.

Marshall McLuhan, profesor na Sveučilištu Toronto, poznat kao veliki svećenik i filozof televizije, obznanio je sljedeću izjavu iz svojih knjiga: Medij je poruka (gdje medij znači televizija).

cim taj koji protestira izadje na cestu gleda se od toga sto ima u novcaniku do toga koji broj cipela nosi i, naravno, sto trazi. svako tko javno izrazava svoje negodovanje potpada pod javnu kritiku, svidjelo so to tebi " itchyanus " ili ne (o da, i drugacije misljenje od tvoga je demokracija, ne bi vjerovao). zena je izabrala da protestira u audiju od 3000 kubika, a ne u borosanam. medij je poruka, rekao je marshall mcluhan (ne nije to sovjetski proleter, americki je inelektualac) i to je tako jel ti meni podmetao s bosom djecom u africi, koja jadna nemaju nista s ovime, ili mi ne podmetao (zlobno).

Marshall McLuhan predvidio je pretvaranje svijeta u globalno selo još šezdesetih godina 20. stoljeća, a to selo svakodnevno se širi.

Popularni teoretičar medija Marshall McLuhan pak tijekom 1960 - ih promiče ideju o svijetu kao umreženom globalnom selu koje karakterizira brz protok informacija, a modernu tehnologiju promatra u svojstvu ljudskog produžetka (da je danas živ, McLuhan bi zasigurno bio vrlo aktivan na Twitteru).

Već sam sanji objasnio na što točno mislim kad kažem " jeftino obrazovanje " (tj. ne ja nego Marshall McLuhan), a činjenica dao si knjigu platila tvoje obrazovanje ne čini manje jeftinim.

1911. rođen je (Herbert) Marshall McLuhan, kanadski sociolog i komunikolog.

Marshall McLuhan, glasoviti društveni teoretičar koji je odredio kulturu šezdesetih godina 20. stoljeća, danas se ponajprije pamti kao autor aforističnog slogana koji je osmislio kako bi objasnio pojavu novog svijeta globalne komunikacije: " Medij je poruka. " Pedesetak godina kasnije, McLuhanova predviđanja o svršetku tiskane kulture i usponu " elektroničke međuovisnosti " prerasla su u stvarnost - u određenome smislu i jedinu stvarnost - našeg doba.

U filmu Woodyja Allena " Annie Hall " u jednoj sceni pojavio se teoretičar medija Marshall McLuhan.

Medium is the message ili Medij je poruka, glasovita je izreka koju je još davnih dana izrekao medijski teoretičar Marshall McLuhan.

Marshall McLuhan jednom je primijetio: ' Kad bi riba mogla govoriti, voda je posljednja stvar koju bi identificirala kao dio svojeg okoliša '.

Sretan sam što se pokazalo da Internet stvara prijateljstva i kontakte, počesto slučajne, ali korisne - svijet je uistinu postao, kako je to još sedamdesetih nagovijestio Marshall Mcluhan, globalno selo; zahvaljujući tome, nakon nekoliko mjeseci e-mailiranja s gospodinom koji je pukim slučajem " nabasao " na mene, imamo suradnika iz Amerike.

P. nije Marshall McLuhan, nego samo bahata političarka kojoj bi bilo bolje da šuti.

U rasponu od etabliranih imena kao što su Marshall McLuhan, Umberto Eco, Jean Baudrillard, Noam Chomsky, Günther Anders, Pier Paolo Pasolini, Denis de Rougemont i Pierre Bourdieu, do net-kritičara Geert Lovinka, francuskog istraživača Phillipea Bretona, francuskog esejista Régisa Debraya, španjolskog publicista Ignacija Ramoneza, poljskog novinara Ryszarda Kapuscinskog, ali isto tako hrvatskih (Žarko Paić, Zoran Roško, Dražen Katunarić) i drugih autora, zbornik prezentira širok raspon kontroverzi vezanih za tu u svakom pogledu atraktivnu i nezaobilaznu temu.

U toj situaciji kao ključna osoba nametnuo se, unatoč mnogim značajnim prethodnicima pa i suvremenicima, Marshall McLuhan, kao prvi teoretičar koji se eksplicitno bavio razumijevanjem medija, promišljanjem utjecaja medija na ljudsko iskustvo, analizama pojedinih medija, te interdisciplinarnim istraživanjima mediološkog karaktera koja su zadirala u gotovo sva područja ljudskoga znanja.

Ako Marcuse obilježuje prijelaz estetike života od metafizike prema politici, kanadski teoretičar Marshall McLuhan obilježuje prijelaz estetike forme od filozofije umjetnosti prema filozofiji medija.