Za predsjednika nove strukovne skupine izabran je Ljubo Fornarić, poduzetnik, ugostitelj i vlasnik obiteljskog smještaja, a uz njega, u strukovnu skupinu bit će uključeni i predstavnici mjesnih odbora Orlec, Valun, Martinšćica, Dragozetići i Beli, kao i predstavnik vrlo aktivne Udruge iznajmljivača obiteljskog smještaja grada Cresa.

Naime, prošlog je ljeta za vrijeme najveće suše od 7 izvorišta s kojih se oskrbljuje grad i okolna naselja, vode bilo samo u tri; Zvir, Zvir 1 i Martinšćica, a crpna je stanica na Kozali radila non - stop.

Ispitivan je i utjecaj brodogradilišta na opterećenje sedimenta uvale Martinšćica zagađujućim i štetnim tvarima.

Utvrđeno je jako zagađenje sedimenta uvale Martinšćica poliaromatskim ugljikovodicima.

Kao i u slučaju teških metala i poliaromatskih ugljikovodika sedimenti uvale Martinšćica mogu predstavljati dugotrajni izvor zagađivanja okolnog akvatorija.

Kostrena se sastoji od dvadesetak naselja, od kojih su mnoga dobivala imena prema obiteljima, a danas najviše stanovnika broje Vrh Martinšćica, Glavani, Sv. Lucija, Rožmanići i Paveki.

Kontrola kvalitete vode u sustavu javne vodoopskrbe Rijeke i riječkog prstena, koji se rasprostire na području od 517 km2 površine, provodi se na uzorcima vode uzetim s izvora Rječine, Zvir, Martinšćica, Dobrica, Dobra i Perilo, iz ukupno 54 vodospreme i iz 934 kilometra duge vodovodne mreže s gotovo 40.000 priključaka.

Vodoopskrba: nastavak s izgradnjom i projektiranjem vodovodnih ogranaka po prioritetima iz programa Voda 3, izgradnja cjevovoda od izvora Rječina do Zoretića, dovršenje radove na vodoopskrbi otoka Krka, završetak izgradnje tlačnog cjevovoda CS/TS Kozala VS Streljana, priprema dokumentacije za izgradnju baždarnice vodomjera na Škurinjama, za izgradnju sustava vodoopskrbe naselja Melnice, za transport vode od vodocrpilišta Martinšćica do VS Sopalj te za rješavanje vodoopskrbe kompleksa sveučilišnog kampusa na Trsatu, početak izgradnje vodoopskrbnog sustava više zone naselja Gornji Pulac te radova na rekonstrukciji cjevovoda i vodospreme Kantrida u funkciji zadovoljavanja potrebe za vodom kompleksa bazena Kantrida i okolnih naselja kao i sustava vodoopskrbe CZGO Marišćina, nastavak vodoistražnih radova na lokaciji Dobrice i Grobničkog polja, izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu Platka u suradnji s PGŽ i Općinom Čavle, ulaganja u povećanje standarda vodoopskrbe i aktivnosti u funkciji smanjivanja gubitaka vode;

Zone zaštite izvorišta vode za piće Martinšćica prikazane su u kartografskom prikazu 3 b.

Korito bujice Martinšćica je dimenzionirano na velike vode s 50 godišnjim povratnim periodom, a kroz prostor obuhvata Plana je uređeno, natkriveno i osigurava neškodljiv protok velikih voda od 17,00 m 3/s, čime je okolni prostor zaštićen od poplava.

[ 1 ] Rijeka-Martinšćica, 6. studenoga 2009. - V. d. predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, Vedran Dragičević, posjetio je brodogradilište« Viktor Lenac ».

Površine sportsko rekreacijska namjena (R) se u naselju Martinšćica planiraju kao sportski centri (R1) i kao površine uređene plaže - kupališta (R2) s akvatorijem uređene plaže (RM).

1. IZVOR RJEČINE - u količini od najviše 20.500.000 m3/g tj. 2.000 l/s 2. ZVIR 1 - u količini od najviše 31.000.000 m3/g tj. 2.000 l/s 3. ZVIR 2 - u količini od najviše 7.100.000 m3/g tj. 450 l/s 4. MARTINŠĆICA - u količini od najviše 6.500.000 m3/g tj. 300 l/s 5. PERILO - u količini od najviše 3.000.000 m3/g tj. 150 l/s 6. kaptirani izvor DOBRA - u količini od najviše 1.324.000 m3/g tj. 50 l/s 7. DOBRICA - u količini od najviše 4.000.000 m3/g tj. 250 l/s

izradu projektnih dokumentacija vodoopskrbe Kostrena s povezivanjem izvorišta Martinšćica i vodospreme Sopalj te započeti ugovaranje nove projektne dokumentacije vezane za osiguranje dovoljnih količina vode drugih vodoopskrbnih sustava,

Vijećnik HDZ-a Franjo Božinović upozorio je na učestala pjeskarenja noću, koja se provode bez zaštite pa je pored buke koja uvelike prekoračuje zakonsku granicu, noću iznad uvale Martinšćica moguće vidjeti gust oblak prašine.

Nakon što je listopada 1882., prije točno 125 godina, donijeta odluka o izgradnji Rafinerije, za mjesto njezina podizanja bila je izabrana upravo Martinšćica.

Izgradnja na površini centra naselja Martinšćica se planira na osnovu detaljnog plana uređenja, kada se mogu planirati i drugačiji odnosi planiranih namjena od onih odrađenih ovim planom.

Granice detaljnog plana uređenja centra naselja Martinšćica utvrđene su na kartografskom prikazu br. 3.« Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1: 2000.

Građevina stambene, odnosno stambeno-poslovne namjene se u naselju Martinšćica mogu graditi:

Naknada A: kod dolaska/odlaska brodova u/iz luke Rijeka, Opatija, 3. Maj, Martinšćica, Podbok, Goranin, Kraljevica, Mali Liošinj, Cres, Sršćica, Mlaka, Urinj, Bakar Ina, Peškera, Omišalj i Sepen primjenjuje se osnovna naknada.

A zonu izvorišta Martinšćica mora se nepropusnim koritom odvesti izvan zone prema moru.

Primorska padina koja se pruža sjeverno od obala Riječkog zaljev razbijena je na manje cjeline dolinom Rječine, uvalom Martinšćica i Bakarskim vratima.

Kostrenski dio primorskog bila uokviren je uvalom Martinšćica, obalom Riječkog zaljeva, Sušačkom dragom kao i Bakarskim zaljevom i Bakarskim vratima.

Izvor MARTINŠĆICA na lokaciji je uvale Martinšćica, nadmorske visine do 5 m n. m.

U sklopu naselja Martinšćica se smještaj građevina gospodarskih djelatnosti poslovne namjene - pretežito uslužne planira u sklopu sljedećih površina:

Martinšćica je relativno mlađe i veoma lijepo naselje na najpitomijem dijelu creske obale, uz prostrani zaljev otvoren prema jugozapadu.

Martinšćica je, uz gradić Cres, značajnije obalno naselje na otoku Cresu.

Startali smo na otoku Cresu u kampu Kovačine, a već iduće godine projekt se proširio i započeo sa radom u kampu Martinšćica, kampu Baldarin i kampu Čikat na otoku Lošinju.

U naselju Martinšćica se pomorski promet odvija u luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja.

Prema staroj karti mjesnih odbora i njihovih granica Podvežica je bila sve do zapadne obale u uvali Martinšćica (gdje je danas brodogradilište " Viktor Lenac ", a nekad se nalazio lazaret).