Puritanstvo je prisililo neke od engleskih najslobodnijih žena na konvencionalan bračni život: Mary Wollstonecraft i kasnije, George Eliot.

Pisma napisana za kratkog boravka u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj, najpopularnija knjiga Mary Wollstonecraft za njezina života, neobična su i dojmljiva mješavina putopisa, ispovjedne proze i razmatranja o društvu i ljudima, iz pera autorice čuvene Obrane ženskih prava iz 1792., knjige u kojoj se prvi put javno zastupa mišljenje da žene nisu po prirodi gluplje od muškaraca te da im treba...

Višestruko ekraniziran u vrijeme nijemog filma, klasični gotski roman Mary Wollstonecraft Shelley tek je s djelom Jamesa Whalea (1896 - 1957) dobio kultni status među poklonicima filma strave.

Zaista, Mary je zapravo bila nehotičan ubojiti uljez prisutan na prvoj bračnoj noći svojih roditelja: odluka da se vjenčaju bila je zapravo potaknuta činjenicom što je Mary Wollstonecraft već nosila dijete koje će je ubiti.

Mary Wollstonecraft bila je jedna od takvih junakinja.

Pisma napisana za kratkog boravka u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj, najpopularnija knjiga Mary Wollstonecraft za njezina života, neobična su i dojmljiva mješavina putopisa, ispovjedne proze i razmatranja o društvu i ljudima, iz pera autorice čuvene Obrane ženskih prava (1792.), knjige u kojoj se prvi put javno zastupa mišljenje da žene nisu po prirodi gluplje od muškaraca te da im treba omogućiti da se obrazuju.

Dvadeset pet pisama sabranih u ovoj knjizi Mary Wollstonecraft je napisala čovjeku zbog kojega je pokušala počiniti samoubojstvo, no s kojim je nakon toga pokušala obnoviti ljubav istražujući po Skandinaviji što se dogodilo s njegovim trgovačkim brodom i vrijednim teretom sumnjiva porijekla.

Sav kreativni užas povezan s iskustvom stvaralaštva, kao i s procesom rađanja (ipak je u pitanju opus Mary Shelley, čija je čuvena majka Mary Wollstonecraft umrla pri porodu i čije je djelo nastalo neposredno nakon smrti autoričina prvog djeteta), preskočen je u ime jeftinog zabavljanja publike prizorima salonskog čavrljanja i udvaranja koji čine gotovo dva sata ionako razvučene trosatne predstave.

Svoja stajališta temeljit ću na dvjema dvadesetostoljetnim teoretskim studijama ⠀ Moja majka/Moje jastvo (My Mother/My Self) spisateljice Nancy Friday i Sirena i Minotaur (The Mermaid and the Minotaur) spisateljice Dorothy Dinnerstein ⠀ te na jednome gotičkom romanu iz XIX. stoljeća, Frankenstein ili suvremeni Prometej (Frankenstein; Or, the Modern Prometheus), spisateljice Mary Shelley, čiji se značenje za književnu povijest donedavno nije temeljilo na njezinim spisateljskim postignućima, već na činjenici što je bila druga supruga pjesnika Percyja Bysshea Shelleyja te kći političkog filozofa Williama Godwina i prethodnice feminizma Mary Wollstonecraft.

Međutim, iako je Mary Wollstonecraft u Obrani ženskih prava (1792.) postavila zahtjev da bi se čovječan odnos prema životinjama trebao unijeti kao dio narodne izobrazbe s obzirom na to da takav odnos u sadašnjem času nije jedna od naših nacionalnih vrlina, animalistička perspektiva pod okriljem bioetike jedva da je prisutna u osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim sustavima.

Suradnja sa Sanjom Lovrenčić i mogućnost da knjigu objavim u biblioteci koju su otvorili mladenački dnevnički zapisi Ivane Mažuranić " Dobro jutro, svijete " i sjajna putopisna proza Mary Wollstonecraft " Pisma iz Švedske, Norveške i Danske ", ovoj su knjizi upravo optimalan kontekst jer mome autorskom ženskom pogledu na hrvatsku žensku književnu praksu osiguravaju još jednu dimenziju provjerljivosti - urednica i nakladnica i sama je književnica

Nakon smrti Mary Wollstonecraft, Maryn otac William Godwin ženi se osobom potpuno suprotna karaktera i izgleda, vjernom domaćicom, majkom dvoje djece koja očito više voli svoju djecu od njegove kćeri.

Usahni i nestani ÂŤ) Nije čudo ako je zbog Coleridgeove pjesme Mary Wollstonecraft Godwin Shelley imala noćne more, nije čudo ako je vidjela Miltonovu ÂťMajku Ljudskog rodaÂŤ kao žalosno čudovište.

Famozni lik iz romana engleske književnice Mary Wollstonecraft Shelley " Frankenstein " (ili " Moderni Prometej ") o znanstveniku koji nizom eksperimenata i transplatacija stvara umjetnog čovjeka, što na kraju postaje monstrum uništavajući sebe i svog tvorca, nastao je 1818 godine.

Mary Wollstonecraft borila za prava žena, njezin je kritičar Thomas Taylor pokušavao pobiti njezine argumente pokazujući da se, ako je ona u pravu, isti argumenti mogu protegnuti i stepenicu niže, na životinje.

To je nadalje probudilo cijeli naraštaj pisaca, poput spisateljice Mary Wollstonecraft u Engleskoj, koja je branila i promicala prava muškaraca i žena i ideju da je sloboda temeljna ljudska vrijednost koju društvo treba štititi.

Roditelji Mary Shelley, Mary Wollstonecraft i William Godwin, skupa s krugom jakobinskih radikalnih pisaca naklonih idejama o jednakosti francuske revolucije, podupirali su Rousseauovo mišljenje o mogućnosti usavršavanja ljudskoga karaktera, odbacujući njegov elitizam i spolne predrasude.

Kao što ćemo vidjeti, Mary Wollstonecraft Godwin je, dok je odrastala, opet i ponovno čitala majčina djela.

Što je još važnije, nema sumnje da je pročitala većinu kritika majčinih Postumnih djela (Posthumous Works), kritikĂ koje su napadale Mary Wollstonecraft kao Âťfilozofsku bludnicuÂŤ i čudovište, dok je njezino djelo Obrana ženskih prava ÂŤ (1792) nazvano Âťspisom provokativno napisanim za propagiranje k [ urv ] i. ÂŤ 6 U svakom slučaju, za kćer Âťfilozofske bludniceÂŤ svako je čitanje o radu njezine majke zasigurno bilo vrlo bolno budući da je znala da je ta strastvena feministička spisateljica umrla donoseći je na svijet, ako Wollstonecraftinu smrt zbog komplikacija pri porođaju promatramo u melodramatičnom svjetlu u kojem ju je vjerojatno vidjela sama djevojčica.

Štoviše, činjenica da je Mary bila svjesna začuđujuće prisne povezanosti između osjećaja prema mrtvoj majci, svoje ljubavne veze sa živućim pjesnikom i svijesti o svojem pozivu čitateljice i spisateljice vrlo jasno proizlazi iz njezina običaja da, kako piše Muriel Spark, Âťs knjigama odlazi na grob Mary Wollstonecraft na crkvenom groblju svetog Pankrasa kako bi ondje nastavljala učiti u atmosferi zajedništva s umom većim od gospođe Godwin broj dva [ i ] kako bi se potajno sastala sa Shelleyjem.ÂŤ 7

Znakovito je da je ono samo bezimeno poput žene u patrijarhalnom društvu, bezimeno poput neudane, nezakonito trudne Mary Wollstonecraft Godwin, kako se, vjerojatno, sama osjećala dok je pisala Frankensteina.

No, možda se ipak Maryna svijest o važnosti zakonitih i nezakonitih imena ponajprije oblikovala spoznajom da je njezino vlastito ime ⠀ Mary Wollstonecraft Godwin ⠀ potpuno istovjetno s imenom majke koja je umrla donoseći je na svijet.

Štoviše, kao Âťkći dviju osoba iznimne književne slaveÂŤ i supruga treće, Mary Wollstonecraft Godwin Shelley bila je kći, a poslije i supruga nekih od Miltonovih najoštrijih kritičara, tako da je uporabljiva koncepcija Harolda Blooma o obiteljskoj romansi u engleskoj književnosti naprosto točan opis stvarnosti njezina života. 3 U znak priznavanja te mreže književnih/obiteljskih veza kritičari su tradicionalno proučavali Frankensteina kao zanimljiv primjer romantičarskog stvaranja mita, djela podređena tako etabliranim prometejanskim remek-djelima kao što su Shelleyjev Oslobođeni Prometej i Byronov Manfred. (ÂťPoput gotovo svega ostalog u [ Marynu ] životuÂŤ, komentira jedan od takvih kritičara, Frankenstein Âťje slučaj u kojem promatramo genija i on u nama budi divljenje, ali njegovo stajalište ne dijelimo.ÂŤ 4) No, nedavno su neki pisci primijetili povezanost između Âťsna na javiÂŤ Mary Shelley koji je stvorio čudovište i njezina vlastita iskustva buđenja seksualnosti, posebice Âťhoror priče MajčinstvaÂŤ koja je popratila njezin strmoglavi ulazak u ono što Ellen Moers naziva Âťtinejdžerskim majčinstvomÂŤ. 5 Jasno je da oni govore o sve snažnijem neugodnom osjećaju da je Frankenstein, unatoč muškom protagonistu i podlozi ÂťmuškeÂŤ filozofije, nekako Âťženska knjigaÂŤ, ako ni zbog čega drugog a ono barem zato što se njezina autorica nalazila u vrtlogu seksualnosti dok je pisala roman.

Istančana je razlika između razmišljanja Harriet Taylor i Mary Wollstonecraft utoliko što je Taylor postavila i danas izuzetno bitan problem nemogućnosti bivanja i radnicom i majkom (ekonomsku je neovisnost smatrala bitnom za moralnu autonomiju žena), dok za Wollstonecraft moralna autonomija nije nužno morala proizlaziti iz ekonomske neovisnosti.

Njezina su djela nastojala odrediti vrijednosti i ponašanje tih novih čitatelja ustanovljujući što čitaju: spis Primjedbe na suvremeni sustav ženskog obrazovanja, s obzirom na načela i običaje što prevladavaju među dobrostojećim ženama, iz 1799. godine, napisan je kao odgovor i napad na egalitarizam i feminizam Mary Wollstonecraft, dok su njezini pamfleti, usmjereni na suzbijanje reformske ideologije među mladim čitateljima i onima iz radničkoga sloja, preuzeli oblik i stil popularne ÂťuličneÂŤ književnosti kako bi djelovali upravo protiv reforma što ih pučka pismenost pretpostavlja.

Mary Wollstonecraft napala je gotičke pripovijesti Charlotte Smith zbog njihove sklonosti da Âťpokvare čitaocaÂŤ pa se Âťdužnost zanemaruje, a suzdržano zadovoljstvo prezireÂŤ (navedeno u Roper 126), dok se Thomas Holcroft usprotivio gotici upravo zbog moći koju čitanje ima u oblikovanju karaktera: ÂťGotika potkrepljuje praznovjerje koje slabi duh....

Jos kao dijete Mary Wollstonecraft Shelley (1797 - 1851) je posmatrala eksperimente koje je provodio mladi lijecnik James Lind

Jos davne 1818 godine tada jos mlada Mary Wollstonecraft Shelley (1797 - 1851) napisala je roman koji se iz razumljivih razloga u to vrijeme nije mogao objaviti javno

Borci za prava drugih rasa, borci za ženska prava, borci za radnička prava Abraham Lincoln, Mary Wollstonecraft, gomila drugih manje poznatih

I evo riječi Mary Wollstonecraft koje dobro opisuju što bi bio feminizam; " Ne želim da žene upravljaju muškarcima, već da upravljaju sobom ".... a postfeminizam kaže da je " žena sa stavom, ne samo žena već i feminiskinja "