Ljubav na putu - Skitnje po Slavonji (1987.), dokumentarni film Dokumentarni film Ljubav na putu, snimljen 1987. godine, adaptacija je putopisa Ljubav na putu od Drave do Jadrana književnika Matka Peića.

Dakle pod radnim nazivom Dani Matka Peića s kojim počinjemo u mjesecu veljači rekao je gradonačelnik Ronko, najavljujući novi projekt koji će voditi Zavod a pomoći grad Požega.

I na ovom primjeru iznova se potvrđuju riječi njenog profesora Matka Peića da: Osnova te konstitucije (opaske Spomenkine) je šarm paradoksa: biti glasan pianissimom linije, biti u centru kolorizma povučenošću boje.

Dok je ovakvih nema straha za naš narod. " Tamburaš ka glazba u dušu dira i šalje Božju poruku mira. " Ovo su riječi velikog Požežažina Matka Peića.

Jučer oko podneva na Trgu Matka Peića, 57 - godišnji vozač autobusa, zagrebačkih tablica, pretjecao je 62 - godišnju biciklistkinju koja se kretala ispred njega, a da se nije držao na dovoljnoj udaljenosti od nje.

Posvećena je 90. obljetnici rođenja Matka Peića koji je u svojim poznatim putopisima dao pečat vrijednostima Lonjskog polja.

Sedlar je istaknuo kako je ponosan što je upoznao Matka Peića koji ga je i upoznao s Požegom te se zahvalio gradonačelniku Zdravku Ronku na čiju je inicijativu i nastao ovaj film.

Požega je iznjedrila brojne velikane hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti: Antuna Kanižlića, isusovca i književnika, Vjekoslava Babukića, prvog gramatika i ilirca, Armina Pavića, sveučilišnog profesora i književnog povjesničara, Miroslava Kraljevića starijeg, pisca prvog modernog hrvatskog romana, književnike Josipa Eugena Tomića i Janka Jurkovića, pjesnika i čuvenog požeškog gradonačelnika Franju Cirakija, učitelja, povjesničara i poznatog pisca« Požege »iz 1910. godine Julija Kempfa, Miroslava Kraljevića mlađeg, jednog od najvećih hrvatskih slikara, Dragutina Lermana, putopisca i istraživača, liječnike Antu Schwarza i Antu Šercera, Dobrišu Cesarića jednog od najvećih suvremenih hrvatskih lirskih pjesnika, akademike Matka Peića i Dubravka Jelčića, povjesničare Josipa Buturca, Filipa Potrebicu i mnoge druge.

Na izložbi će posjetitelji moći vidjeti slike iz ostavštine Matka Peića koja su danas pohranjena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, djela koja su Muzeju poklonili gospodin Josip šoštarić i gospođa Marija štefanac Metzger, djela posuđena iz privatnog vlasništva, te djela koja je za muzej otkupio Grad Požega.

Ova djela po tehnici su jedinstvena jer su rađena u tehnici ulja na platnu i ulja na kartonu koja nisu tipična za slikarski rad Matka Peića.

Pri tom bi se naizmjenice svake godine organizirali Cesarićevi dani i Dani Matka Peića.

Izložba nam otkriva slikara Matka Peića kojeg manje poznajemo, a kojeg je on davno jednom rečenicom najbolje predstavio:« Slikar i pisac zajedno žive u meni.

POŽEGA Članovi Hrvatske narodne stranke uz transparent su željeli skrenuti pažnju građanima i gradskoj vlasti da se ništa ne radi za spas stare lipe uz raspelo na Trgu Matka Peića u Požegi.

Mnogi su se suvremeni hrvatski književnici oprobali u podlisku, poklonivši ponešto od svog nadahnuća i spisateljskog umijeća Zagrebu: od Matka Peića, Slavka Mihalića, Miroslava S.

UZ MEĐUNARODNI DAN MUZEJA POSTAVLJENA - POŽEGA Obilježavajući Međunarodni dan muzeja Gradski muzej u Požegi priredio je izložbu Muzej Miroslava Kraljevića koji je prvi puta postavljen u Požegi 1961. godine po ideji Matka Peića.

Iako ov ih pedesetak djela ne baca novo svjetlo na njezinu karijeru niti mijenja sliku o slikarici i vrijednosti njezina opusa, izložba ponovno postavlja potrebu pisanja jer se svake godine pojavljuju nepoznata djela nove monografije o umjetnici koja će u obzir uzeti i sva djela pronađena nakon izlaska monografije Matka Peića iz 1985. Usto, ova izložba vraća u žarište zanimanja Slavu Raškaj (1877 - 1906), slavnu hrvatsku umjetnicu koja je slikala vrlo kratko, ali koja je u kratku životu, koji je trajao samo dvade set i devet godina, iza sebe ostavila izniman i za hrvatsku likovnost posebice važan opus.

Pojedinosti o djelu i radu Josipa Račića okupljene su u monografijama Matka Peića i Igora Zidića posvećenim velikomu slikaru te katalogu Zdenka Rusa Josip Račić: Retrospektiva.

Izložba u povodu 10. obljetnice smrti Požežana prof. dr. Matka Peića, akad. slikara, akademika, književnika i likovnog pedagoga (Požega 1923. - Zagreb 1999. - Požega 2009.) Izložba " Likovna djela Matka Peića " prezentirat će do sada prilično nepoznat segment slikarskog rada Matka Peića.

Umjesto Dobriše Cesarića ove godine Dani Matka Peića

Osim što je uz nju provela dio djetinjstva, ta je poznata glumica dugo bila očarana tekstovima Matka Peića, poznatoga hrvatskog putopisca, koji je i kroz svoju pisanu riječ živio za rijeku Savu. Sava je velika poveznica života, naroda, suradnje te očuvanja tradicije i običaja rekla je Vlasta Ramljak.

U Požegi je izradila poprsje akademika Matka Peića i skulpturu Sare Babin vir dok je u suradnji sa Konzervatorskim odjelom lani obnovila raspelo u Kanižlićevoj ulici.

- Ovo je samo dio vrijedne i za Požegu neprocjenjive ostavštine akademika Matka Peića.

' Dani Matka Peića ' doprinos su njegova rodnog grada upravo tomu - istaknula je dr. sc. Snježana Jakobović, voditeljica Zavoda, jednog od priređivača priredbe.

90. obljetnica Matka Peića uz Riječne krajolike

POŽEGA - Jednostavnost i prodornost u slikarskom prikazu epiteti su kojima je ugledni slikar Ljubo Babić okarakterizirao rad svojega tadašnjeg studenta, a kasnije svestranog umjetnika i likovnog kritičara, akademika Matka Peića.

Na ovo drugo, a manje vrednovano u njegovu umjetničkom opusu upozorava Peićeva likovna retrospektiva postavljena u požeškom Zavodu za znanstveni rad HAZU. Ova je izložba posebno vrijedna jer predstavlja svojevrstan presjek likovnog opusa Matka Peića.

Sve su one u specifičnom izrazu nenadmašnog opservatora Matka Peića individualizirane prema izgledu, karakteru i klasnoj pripadnosti ističe kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja Lidija Ivančević Španiček u pogovoru izložbi.

Objavljeno je pet knjiga s ličkom tematikom te postavljeno pet spomenploča hrvatskim umjetnicima, književnicima i slikarima koji su živjeli i djelovali u Gospiću i Lici Juri Turiću, Jo s ipu Draženoviću, Bude Budisavljeviću, Vjenceslavu Novaku i Miroslavu Kraljeviću, a usto su predavanja i književne večeri održavale veličine poput, primjerice, Ljudevita Jonkea, Matka Peića, Bore Pavlovića ili Dragutina Tadijanovića.

No, dovela sam tada prof. Matka Peića da to učini umjesto mene.

Uživam u stručnoj literaturi i trenutno čitam Matka Peića i njegove likovne analize.