Nakon nje bilo je svjedočenje Vicke Ivanković ali i franjevca fra Joze Zovke koji je u vrijeme međugorskog fenomena bio župnik te robijao u bivšoj Jugoslaviji vezano za ovaj slučaj.

Prema zabilježbama međugorskog Ureda informacija ovdje su vjernici iz: Slovačke, Mađarske, Češke, Engleske, Irske, Francuske, Rumunjske, Koreje, Belgije, Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije, Švicarske, Brazila, SAD-a, Australije, Libanona, Poljske, Portugala i Kanade.

Križevac se razvio u povlašteno mjesto štovanja Kristove muke i postao Kalvarijom međugorskog svetišta.

Neka od njih smo izvukli iz međugorskog bogatog arhiva: Papa je rekao vidjelici Mirjani Dragićević-Soldo u jednom privatnom razgovoru 1987. godine: " Da nisam papa, već bih bio u Međugorju i ispovijedao bih. " Msgr. Maurillo Krieger, prijašnji biskup Florianopolisa (Brazil) bio je u Međugorju četiri puta i o susretima s Papom je napisao: " Nakon privatne mise s Papom 1988., Sv. Otac mi je, a da ga nitko nije ništa pitao, rekao: Molite za mene u Međugorju. Rekao sam Papi jednom drugom zgodom: Idem u Međugorje četvrti put. Papa se malo sabrao i rekao: Međugorje, Međugorje.

Blagdan je sv. Ivana Krstitelja i petnaesta obljetnica međugorskog ukazanja Ovdje u Karamanovoj, na broju 1, lijevo od dizala, Silvije otključava poštanski ormarić Kako si, Silvije, pitam ga Odlično, spremam se na put Je li na onaj u Ništa?

U ponedjeljak 21.01.2008. navršilo se šest godina od smrti bivšeg međugorskog župnika i osnivača vjersko-humanitarne organizacije Međugorje-Mir dr. fra Leonarda Oreča.

Danas je voditelj najvećeg međugorskog Informativnog centra na njemačkom jezičnom području i svjedoči širom svijeta.

Ne trebamo biti iznenađeni različitim Sotoninim pokušajima uništiti nadnaravne plodove koji su dozreli unutar Međugorskog duhovnog pokreta.

U tome je spor i razdor međugorskog fenomena. (Glas Koncila, 28/1994., str. 6.)

- Koliko mi je poznato iz pročitanih priopćenja, fra Tomislav Vlašić nije kažnjen zbog svog nekadašnjeg pastoralnog djelovanja u župi Međugorje, niti zbog međugorskog fenomena, niti zbog svoga osobnog stava o tom fenomenu.

Bogoslužje je predvodio fra Danko Perutina, a Muku su pjevali fra Karlo Lovrić, fra Tihomir Bazina, đakon i članovi Velikoga međugorskog pjevačkog zbora.

Taj sportski klub, kako nam je kazao Mladen Skukan, često sudjeluje na domaćin i inozemnim natjecanjima i želja im je da se što više ljudi putem međugorskog radija upozna s Gospinim porukom.

Kao međugorskog župnika, komunistički sud je fra Jozu osudio na zatvorsku kaznu.

Instrumentalisti Isto tako pozivamo instrumentaliste koji su već sudjelovali na festivalu i koji poznaju stil i duh međugorskog Mladifesta da dođu i svojim umijećem kao i do sada doprinesu ovom jubilarnom susretu.

Ima li razlike između još jednog međugorskog prikazanja u zgodnom času i šokantne vijesti da iz MMF priznaju kako su se gadno zeznuli, a milijuni nestručnjaka s raznih avenija i bulevara ipak imaju pravo? Nisu li, na jednak način, naglavce izokrenute i mnogo važnije činjenice koje zaista utječu na stanje u gradovima, državama i cijelome svijetu, a tiču se sudbine svih?

Za istraživanje pitanja, da li je ovo porijeklo međugorskog pokreta duhovno, dakle potaknuto Božjim Duhom, potrebno je istražiti, da li za ovu pojavu postoje ikakva prirodna objašnjenja.

Također treba isključiti manipulaciju, dakle prijevaru i laž kao porijeklo međugorskog pokreta.

Prije nego što je Gospin kip krenuo za Zagreb, načinili smo fotografiju kipa i međugorskog župnika.

Mene ste još jednom uvjerili, valjda i nehotice, u Vašu i ostalih pro-međugorskih franjevaca () zloupotrebu međugorskog fenomena i svu smetenost i smušenost njegovih upornih podupiratelja.

... svoje zaključke prenijeti Kongregaciji za nauk vjere, koja će pak donijeti odluku koju bi onda trebao prihvatiti Papa glede priznanja ili ne Međugorskog fenomena.

Kardinal Ratzinger nadahnuto je govorio o Međugorju i 1991. Na naslovnoj stranici Neue Bildpost od 8. rujna 1991. najavio je »... skoro rješenje međugorskog pitanja i obećao da će se u svakom slučaju nastojati održati hodočasničko mjesto Međugorje kao mjesto molitve«.

Prvi put nakon više od 31 godine od pojave međugorskog fenomena, o kojemu službena crkva još nije dala svoj konačan stav, na Božić 2012. Gospa je, prema tvrdnjama vidjelice Marije Pavlović-Lunetti, " došla s Isusom u naručju, nije ništa govorila i nije davala nikakvu poruku "

Za ispravno vrjednovanje međugorskog fenomena potrebno je dobro poznavati povijesnu društvenu, političku, vjersku, crkvenu, teološku, socijalnu i psihološku pozadinu događaja, vremena i prostora o kojima je ovdje riječ.

Nakon što smo ukratko pokušali ocrtati povijesni kontekst početka međugorskog fenomena, pokušajmo proanalizirati istu stvarnost i iz druge perspektive; psihološko-teološke.

Tko želi znati više neka pročita knjigu Nikole Bulata, člana crkvenog povjerenstva za ispitivanje autentičnosti međugorskog fenomena.

Danas, 21. siječnja 2013., navršava se 11 godina od smrti bivšega međugorskog župnika pok. fra Leonarda Oreča (Posuški Gradac, 1928. - Zagreb, 2002.).

Zapinjemo uz krčmu krajputašicu Mladena Sivrića Majoga, najstarijeg međugorskog ugostitelja, od 1973. godine ovdje se, na glavnoj cesti, vrte odojci i janjčići.

Naime, javio mi se prijatelj iz međugorskog kraja, koji već dugo živi u Španjolskoj...

Neki sudionici događaja, jedni su to bili po dužnosti a drugi po vlastitu izboru, vec su se preselili Gospodinu: biskup Pavao Žanic (2000), mjesni dijecezanski ordinarij i strastveni istražitelj istine, zatim don.Nikola Bulat (1990.), član Komisije i pouzdan proučavatelj međugorskog fenomena, fra.Slavko Barbarić (2001.), koji je svojevoljno napusti službu na Humcu i nezakonito se nastanio i pastoralno zaposlio u Međugorju (O njemu više u: Ogledalo pravde, posebno str.59-62, 97 - 101,105 - 108,239 - 244.), dok je fra Tomislav Vlašić godine 1987. prešao iz hercegovačke u jednu talijansku provinciju, (Ondje, osobito str.28-31, 55 - 59,111 - 112,119 - 122,135 - 136.) fra Jozi Zovki, nekadašnjem međugorskom župniku, oduzet je svaka svećenička ovlast u hercegovačkim biskupijama. (Vrhbosna, 3/2004., str.293-298.)

Broćansko Martinje, tako u Hercegovini nazivaju vinski svetak Andrinje koji Podrumi Andrija iz međugorskog mjesta Paoča slave 30. studenog u spomen na osnivača vinarije Andriju Ćorića.