Nakon nje bilo je svjedočenje Vicke Ivanković ali i franjevca fra Joze Zovke koji je u vrijeme međugorskog fenomena bio župnik te robijao u bivšoj Jugoslaviji vezano za ovaj slučaj.

U tome je spor i razdor međugorskog fenomena. (Glas Koncila, 28/1994., str. 6.)

- Koliko mi je poznato iz pročitanih priopćenja, fra Tomislav Vlašić nije kažnjen zbog svog nekadašnjeg pastoralnog djelovanja u župi Međugorje, niti zbog međugorskog fenomena, niti zbog svoga osobnog stava o tom fenomenu.

Mene ste još jednom uvjerili, valjda i nehotice, u Vašu i ostalih pro-međugorskih franjevaca () zloupotrebu međugorskog fenomena i svu smetenost i smušenost njegovih upornih podupiratelja.

... svoje zaključke prenijeti Kongregaciji za nauk vjere, koja će pak donijeti odluku koju bi onda trebao prihvatiti Papa glede priznanja ili ne Međugorskog fenomena.

Prvi put nakon više od 31 godine od pojave međugorskog fenomena, o kojemu službena crkva još nije dala svoj konačan stav, na Božić 2012. Gospa je, prema tvrdnjama vidjelice Marije Pavlović-Lunetti, " došla s Isusom u naručju, nije ništa govorila i nije davala nikakvu poruku "

Za ispravno vrjednovanje međugorskog fenomena potrebno je dobro poznavati povijesnu društvenu, političku, vjersku, crkvenu, teološku, socijalnu i psihološku pozadinu događaja, vremena i prostora o kojima je ovdje riječ.

Nakon što smo ukratko pokušali ocrtati povijesni kontekst početka međugorskog fenomena, pokušajmo proanalizirati istu stvarnost i iz druge perspektive; psihološko-teološke.

Tko želi znati više neka pročita knjigu Nikole Bulata, člana crkvenog povjerenstva za ispitivanje autentičnosti međugorskog fenomena.

Neki sudionici događaja, jedni su to bili po dužnosti a drugi po vlastitu izboru, vec su se preselili Gospodinu: biskup Pavao Žanic (2000), mjesni dijecezanski ordinarij i strastveni istražitelj istine, zatim don.Nikola Bulat (1990.), član Komisije i pouzdan proučavatelj međugorskog fenomena, fra.Slavko Barbarić (2001.), koji je svojevoljno napusti službu na Humcu i nezakonito se nastanio i pastoralno zaposlio u Međugorju (O njemu više u: Ogledalo pravde, posebno str.59-62, 97 - 101,105 - 108,239 - 244.), dok je fra Tomislav Vlašić godine 1987. prešao iz hercegovačke u jednu talijansku provinciju, (Ondje, osobito str.28-31, 55 - 59,111 - 112,119 - 122,135 - 136.) fra Jozi Zovki, nekadašnjem međugorskom župniku, oduzet je svaka svećenička ovlast u hercegovačkim biskupijama. (Vrhbosna, 3/2004., str.293-298.)

Autor knjige, rodom iz Međugorja, u svom uvodu ukazuje na okolnosti u kojima je nastao međugorski fenomen te ističe da »posebnost međugorskog fenomena jest to što vjernici imaju prigodu čuti svjedočanstva vidjelaca, kako u međugorskoj župi, tako i na različitim molitvenim susretima diljem svijeta.

Moglo bi se pretpostaviti kako će Vatikanu biti to Ratzingerovo razmišljanje temeljno i glede Međugorskog fenomena.

Iako znamo da sve što se događa unutar povjerenstva predstavlja tajnu, kakva su Vaša očekivanja koliko će trajati ispitivanje, provjeravanje međugorskog fenomena budući da ljudi sa znatiželjom očekuju rezultate?

U slučaju međugorskog fenomena, od samog je početka prisutan oprezan stav Crkve.

Od 2010. godine ukazivanja Gospe istražuje posebno Međunarodno povjerenstvo za propitivanje međugorskog fenomena kojega je utemeljio Sveti Otac Benedikt XVI.

Čolo i Dragićević su trebali svjedočiti još prošloga tjedna, no sjednica ovoga povjerenstva uspostavljenog za istraživanje međugorskog fenomena je odgođena zbog zasjedanja konzistorija kardinala kojega čine 213 članova od kojih je 125 mlađih od 80 godina čime kandidiraju za izbor novoga pape.

Od 1982. godine radile su susljedno tri crkvene komisije na proučavanju međugorskog fenomena.

Npr. u cijelom njemačkom govornom području, kod ljudi koji nemaju pristupa hrvatskim dokumentima zbog jezične barijere, niti ne poznaju kontest, proširila se vijest da je biskup Žanić pod utjecajem komunista promijenio mišljenje u vezi međugorskog fenomena, a Jozo Zovko je stiliziran kao glavna figura hrvatskog otpora komunizmu.

ovi dole šta komentiraju nešto što ne razumiju su isti oni koji će nakon objave neporecivog dokaza u postojanje Međugorskog fenomena, govoriti da je to djelo ljudskih ruku, to je ono ako ne vidim - ne vjerujem, e moj Toma nisi ti jedini bio... mene više od njihovih zlobnih komentara na sve što je vezano za kršćanstvo, fascinira zloba ljudi koji su u ono vrijeme svi odreda bili za to, da se netko tko nikome ništa nije skrivio onako mučki izmasakrira, što bičevanjem, što trnovom krunom, što raspećem... moć Zloga na ovom svijetu je stvarno ogromna jer je on ipak Knez ovog svijeta, ali nam ne možete ništa jer je naša ljubav veća.

Priča o deset tajni najveća je zagonetka međugorskog fenomena.

Prošle godine Vatikan je utemeljio posebnu komisiju za proučavanje međugorskog fenomena, kao odgovor na molbe za definitivnu izjavu Svete Stolice o ukazanjima.

U posljednjem službenom stajalištu Crkve, od 10. travnja 1991 godine., navodi se da se na temelju dotadašnjih istraživanja nije mogla utvrditi nadnaravnost međugorskog fenomena.

Uz mnoge biskupe, kardinale, svećenike i stručnjake u povjerenstvu za istraživanje međugorskog fenomena trebao bi biti i kardinal Josip Bozanić, piše Večernji list.

Ispitivanje međugorskog fenomena biti će zatvoreno za javnost i trajat će godinama

Vjera i razum čine duboko jedinstvo, kršćani vjeruju u Boga koji je Logos, Riječ, kršćanska vjera nije protivna istini, te svi aspekti međugorskog fenomena trebaju biti uzeti u obzir, i ako doptinose istini, ne trebaju biti ispušteni iz vida.

Mons. Perić je više puta ponovio da Katolička crkva ne priznaje da se u Međugorju ukazuje Bogorodica, a u intervjuu Crkvi na kamenu je ustvrdio da ni papa Benedikt XVI. ne vjeruje u čudesnu narav međugorskog fenomena.

Prvi put u tridesetjednoipolgodišnjoj povijesti međugorskog fenomena, u utorak je, na sam Božić, poruku jednoj od vidjelica uputio Isus, a ne Gospa koja se do sada uvijek obraćala vidjelicama, izvijestila je službena međugorska internetska stranica medjugorje.hr.

Prošle godine Sveta Stolica imenovala je međunarodno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena, kojem je na čelu bivši rimski vikar, talijanski kardinal Camillo Ruini.

Ja osobno za to imam samo ovo objašnjenje: očigledno je mostarski biskup umio većini svojih kolega svoje osobno tumačenje međugorskog fenomena prenijeti tako, da su se oni priključili njegovoj procjeni ili barem suzdržali od vlastitog suda.

S druge strane imamo službeni stav Crkve, koji je izražen u izjavi ondašnje BKJ u travnju 1991., uoči izbijanja rata na prostorima bivše Jugoslavije te neviđene agresije na Hrvatsku, u kojem se veliki kako dosadašnja istraživanja nisu donjela rezultate koji bi govorili u prilog nadnaravnosti Međugorskog fenomena.