Međunarodna konvencija o zaštiti bilja, sastavljena je u Rimu 6. prosinca 1951. i izmijenjena Rezolucijom od strane FAO Konferencije 17. studenoga 1997.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Međunarodna konvencija protiv dopinga u športu stupila na snagu 01. veljače 2007. godine nakon što ju je ratificiralo trideset zemalja, te je potvrđivanje ove Konvencije logičan slijed daljnjeg angažmana Republike Hrvatske u anti doping politici, a omogućiti će se i provođenje odredbi važećega Zakona o športu koje se odnose na borbu protiv dopinga u športu.

POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Međunarodna konvencija o trgovini ugroženim vrstama odbacila je prijedlog Japana da se odobri komercijalni izlov minke kitova.

Brianda donesena je 1929. godine Međunarodna konvencija o krivotvorenju novca.

3. SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974., (SOLAS 74). kako je izmijenjena i dopunjena,

MARPOL 73/78 je međunarodna Konvencija za sprečavanje onečišćenja s brodova 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. i svim kasnijim izmjenama i dopunama;

Međunarodna konvencija o pravima djece kaže da se primarno mora uzeti u obzir zaštita interesa djeteta.

Citirajući Ženevsku konvenciju, Šušak je naglasio da Zorana Banić ne može kazneno odgovarati, jer je štiti međunarodna konvencija po kojoj nitko ne može biti kažnjen za obavljanje dužnosti medicinskog karaktera. Na ovaj način Zorani Banić onemogućeno je pošteno suđenje na Županijskom sudu u Zadru, a i na Vrhovnom sudu RH.

Dok su drugi šutjeli, mi smo upozoravali da je međunarodna konvencija, koja je prihvaćena i od Hrvatske kao države, jači propis od zakona, što znači da treba priznati pravo na zdravstvenu zaštitu.

Plava knjiga i kasnije objavljene publikacije postali su glavni izvor prilikom uspostavljanja nacionalnih regulatornih okvira, ali i temelj za međuvladine aktivnosti kao što su UNEP-ove Smjernice, Međunarodna konvencija za zaštitu bilja, Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti i Radna skupina (Task Force) Codexa za prehrambene proizvode dobivene postupcima biotehnologije.

Također, spornim smatraju i to da donacije nisu anonimne već dijete s 14 godina ima pravo saznati tko je donor ili donorica spolnih stanica iz kojih je začeto, a kao argument za tu odredbu koristi se međunarodna Konvencija o pravima djeteta i pravo na očuvanje sastavnica vlastitog identiteta.

Međunarodna Konvencija o pravima djeteta propisuje zaštitu djeteta pa klauzula vezana uz postupak heterologne oplodnje o obvezi da se djetetu po stjecanju punoljetnosti omogući saznanje o postupku kojim je začeto i identitetu njegovog biološkog (zamjenskog) roditelja vezano uz postupak heterologne oplodnje je sukladna zahtjevu Konvencije.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje: »vodeni balast« je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajuće razine stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta; »balastni kapacitet broda« jest ukupni volumetrički kapacitet svih tankova, prostora ili odjeljaka na brodu, a koji se koristi za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast; »balastni sustav« jest sustav tankova, prostora i odjeljaka na brodu koji se koriste za prijevoz, ukrcaj ili iskrcaj vodenog balasta, uključujući i višenamjenske tankove, prostore ili odjeljke izgrađene tako da mogu prevoziti vodeni balast zajedno s balastnim cjevovodom i pripadajućim crpkama; »balastni tank« jest bilo koji tank ili skladište na brodu, a koji se koristi za prijevoz vodenog balasta, bez obzira da li su tank i skladište konstruirani za tu svrhu; »MARPOL 73/78 Konvencija« je Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena; »ulje« je ulje kako je definirano u članku 5. stavak 1. točka 44. Pomorskog zakonika; »IMO Smjernice« su Smjernice za nadzor i upravljanje brodskim vodenim balastom, sukladno IMO Rezoluciji A. 868 (20) odnosno Rezoluciji MEPC.127 (53); »štetne tekuće tvari« jesu tvari kako je određeno Prilogom II MARPOL 73/78 Konvencije Pravila o sprečavanju onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u trupu; »inspektor« je inspektor sigurnosti plovidbe ili drugi ovlašteni djelatnik Ministarstva ili lučkih kapetanija, sukladno članku 165. Pomorskog zakonika; »Ministarstvo« je ministarstvo nadležno za pomorstvo;

Umro je u Parizu 1951. godine. 1906. U Berlinu je, na radiokonferenciji, prihvaćena međunarodna konvencija kojom je znak SOS (Save Our Soul) usvojen kao međunarodni znak za brodove u opasnosti.

Odsjek za praćenje i provedbu međunarodnih obveza u šumarstvu potiče međunarodnu suradnju u području šumarstva; vodi evidenciju o usvojenim međunarodnim propisima iz područja šumarstva i preuzetim obvezama; koordinira, prati i nadzire provedbu preuzetih međunarodnih obveza (konvencija, rezolucija, ugovora) iz područja šumarstva, koje su mu stavljene u nadležnost; prati i ostale međunarodne propise koji se odnose na šume (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, Konvencija o suzbijanju dezertifikacije, Konvencija o zaštiti bilja, Okvirna konvencija UN o promjeni klime, pripadajuće protokole i dr.) i predlaže aktivnosti, te koordinira rad na njihovu provođenju; sudjeluje u radu međunarodnih institucija i tijela iz područja šumarstva (Europska ekonomska komisija UN-a UNECE, FAO, Ministarska konferencija zaštite šuma u Europi-MCPFE, Forum za šume UN-a UNFF, Međunarodna konvencija o zaštiti bilja-IPPC, Konvencija o biološkoj raznolikosti-CBD, Okvirna konvencija o promjeni klime UN-a UNFCCC, Međudržavni sporazum o europskoj suradnji u području znanstvenog i tehničkog istraživanja-COST, Međunarodna zajednica šumarskih istraživačkih organizacija-IUFRO), te surađuje pri izradi i donošenju međunarodnih dokumenata; koordinira izradu izvješća sukladno međunarodnim standardima, te ih dostavlja međunarodnim institucijama; koordinira pripremu godišnjih i višegodišnjih planova projekata iz područja šumarstva; prati mogućnosti i uvjete financiranja projekata u šumarstvu iz međunarodnih izvora; surađuje s međunarodnim institucijama na provedbi projekata; koordinira i prati izradu izvješća o provedbi projekata; osigurava koordinaciju aktivnosti s drugim tijelima uprave i relevantnim institucijama; predlaže relevantne izmjene nacionalne legislative radi provedbe međunarodnih obveza; osigurava promociju certificiranja odgovornog i održivog gospodarenje šuma te obavlja i druge stručne i upravne poslove koji mu se stave u nadležnost.

Kategorizacija i popis štetnih tekućih tvari prema štetnom djelovanju na prirodna bogatstva i zdravlje ljudi (Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora s brodova 73/78 - Prilog 2, pravilo 3)

Vidim da je vrijeme da naučimo što je rasizam odnosno kako ga definira UN-ova međunarodna konvencija o rasnoj diskriminaciji:

Stoga je nedavno u Londonu održana diplomatska konferencija pod pokroviteljstvom IMO na kojoj je donijeta Međunarodna konvencija za kontrolu i upravljanje brodskih balastnih voda i sedimenata.

Upravo iz tih akata (Ustav RH, međunarodna Konvencija o pravima djeteta, Obiteljski zakon RH) nedvojbeno proizlazi da su roditelji središnje osobe u odgoju djece, a da neke odgojne sadržaje prenose, u povjerenju, na školu, vjerske zajednice, ostale članove obitelji ili na nekog trećeg, naglasio je Knezović. posebno navodeći članak 63. Ustava: â ś Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece â ť.

f) Proglašavanje Isključivog gospodarskog pojasa na moru koji generira godišnji prihod od oko 1,3 milijarde eura, a kojega moramo proglasiti jer to naređuje Međunarodna konvencija o pravu mora iz 1982. godine.

- Pomorske havarije - pojam i podjela; pojam i bitna obilježja zajedničke havarije; York-antverpska pravila 1994; tipični troškovi i štete zajedničke havarije; doprinosi i likvidacija zajedničke havarije; sudar brodova - pojam i podjela; Međunarodna konvencija o sudarima 1910; spašavanje na moru - pojam i obilježja; međunarodna obveza zapovjednika glede spašavanja ljudi; konvencije o spašavanju na moru 1910. i 1989; nagrada za spašavanje; posebna naknada spašavatelja;

Hrvatsku također obavezuje i međunarodna Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskih bića u pogledu primjene biologije i medicine koju je usvoji o hrvatski Sabor 14. srpnja 2003. godine, kao i hrvatski Ustav.

Opća konferencija Međunarodne organizacije rada koju je u Ženevi sazvalo Upravno tijelo Međunarodnog ureda rada, sastavši se na 87. zasjedanju 1. lipnja 1999., i imajući na umu potrebu usvajanja novih instrumenata o zabrani i ukidanju najgorih oblika dječjeg rada, kao glavnog prioriteta za djelovanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući međunarodnu suradnju i pomoć, i kao dopunu Konvenciji i Preporuci o najnižoj dobi za zapošljavanje iz 1973., koji ostaju temeljni instrumenti o dječjem radu, i smatrajući da djelotvorno ukidanje najgorih oblika dječjeg rada zahtijeva trenutno i sveobuhvatno djelovanje, uzimajući u obzir važnost besplatnog osnovnog obrazovanja i potrebe da se dotična djeca udalje sa svakog takvog rada i da se osigura njihova rehabilitacija i integracija u društvo, vodeći istovremeno brigu o potrebama njihovih obitelji, i podsjećajući na rezoluciju o ukidanju dječjeg rada koju je usvojila Međunarodna organizacija rada na svom 83. zasjedanju 1996. godine, i priznajući da je dječji rad uvelike prouzročen siromaštvom, te da je dugotrajno rješenje u održivom ekonomskom rastu koji vodi društvenom napretku, a osobito smanjenju siromaštva i svima dostupnom obrazovanju, i podsjećajući na Konvenciju o pravima djeteta koju je 20. studenoga 1989. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, i podsjećajući na Deklaraciju MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu i način njezine primjene koje je Međunarodna konvencija rada usvojila na svom 86. zasjedanju 1998. godine, podsjećajući na to da su neki od najgorih oblika dječjeg rada obuhvaćeni drugim međunarodnim instrumentima, a osobito Konvencijom o prisilnom radu iz 1930. i Dopunskom konvencijom Ujedinjenih naroda o ukidanju ropstva, trgovine robljem i instituta i praksi sličnih ropstvu iz 1956., i odlučivši usvojiti određene prijedloge u vezi s dječjim radom, a što je četvrta točka dnevnog reda zasjedanja, i odlučivši da ovi prijedlozi dobiju oblik međunarodne konvencije; usvaja sedamnaestog lipnja tisuću devetsto devedeset devete godine sljedeću konvenciju koja se naziva Konvencija o najgorim oblicima dječjeg rada iz 1999.

U Hrvatskoj postoje mnoga slična područja u kategoriji značajnog krajobraza, međutim prijedlog Zakona o zaštiti prirode ne predviđa različite modele kojima bi se zajednica uključivala u upravljanje takvih područja iako Međunarodna konvencija o biološkoj raznolikosti traži da države pronađu modele uključivanja u odlučivanje i područja kao što je pašnjak Gajna, takozvanih ICCA područja, " područja očuvanih zalaganjem starosjedilačkih naroda i zajednica ".

Odredbom članka 18. Protokola iz 2010. godine, utvrđeno je da će Konvencija iz 1996. i Protokol iz 2010. godine, za stranke Protokola predstavljati i interpretirati se kao jedan jedinstveni instrument prema kojem će odredbe članka 1. do 44. i Dodatak I. i II. konvencije iz 1996. godine kako su izmijenjeni Protokolom iz 2010. godine, zajedno sa završnim odredbama iz članka 20. do 29. Protokola iz 2010. godine čiji redni brojevi će se uskladiti s prethodno navedenim člancima Konvencije, činiti novu međunarodnu konvenciju pod nazivom: ' Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u vezi prijevoza opasnih i štetnih tvari morem, iz 2010. godine, ' a završne odredbe Protokola iz 2010., postat će njezine završne odredbe.

Međunarodna konvencija UNESCO-a za zaštitu nematerijalne kulturne baštine upravo i naglašava tu dimenziju u odlučujućem očuvanju ove vrste baštine i u očuvanju kulturne različitosti.

U pogledu spolne diskriminacije 1981. godine usvojena je Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije usmjerenih prema ženama kojom se jamči jednakost temeljem spola.

Međunarodna konvencija o suzbijanju financiranja terorizma.

- Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Odbor za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije