O važnosti i relevantnosti kompetencija iz kojih su proizišle i međupredmetne teme učiti kako učiti i poduzetništvo inicijativnost i poduzetnost govorio je i upoznao sudionike s empirijskim podacima istraživanja Instituta za društvena istraživanja dr. sc. Boris Jokić.

U world caféu koji su vodile više savjetnice Marina Ništ i Ivana Biljan sudionici su razmjenjivali mišljenje uz glazbu i druženje te razgovarali na temelju dobivenih poticaja za razgovor: Škola danas i sutra međupredmetne teme u školskim kurikulumima; Učitelj voditelj - kompetencije učitelja važne za provođenje međupredmetnih tema; Učenik u središtu temeljne kompetencije učenika; Škola koja cijeni piliće i računala miješanje prirode s najboljom svjetskom tehnologijom; Partnerstvo škole i lokalne zajednice učenik aktivni građanin; Zarazimo zbornicu (školsko ozračje kako poticati kolektiv na suradnju); Cijeli je svijet učionica kako sebe i učenike poučiti kreativnom razmišljanju; Čime se bavimo u školi moguće teme za projekte na tragu održivog razvoja; Gradimo novi svijet današnji učenik je čovjek sutrašnjice; Vještinu poučavanja pretvoriti u umijeće poučavanja djece koja sama sebe poučavaju; Škola bi trebala biti najbolja zabava u gradu. (Peter Kline); Škola - središte otkrivanja i samousmjeravajućeg istraživanja; Škola, zdravlje, sigurnost.

Posebni programi su izvanučionična nastava u kojoj su integrirana dva ili više nastavnih predmeta i međupredmetne teme, a nude jedan posve drugačiji pogled na nastavne sadržaje s puno praktičnog rada.

Nažalost, budući da je odgoj (djece) jako kompleksna kategorija, podložna mnogim utjecajima (obitelj, škola, društvo/ulica,) teško je uspjeti u nakanama da ostvarimo i međupredmetne teme (građanski odgoj, poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša) te smo se orijentirali na ono što možemo i za temeljno odgojno polazište uzeli« ne radi u školi ono što ne radiš doma ».

Među značajnije elemente ove međupredmetne teme ubrajaju se znanja, vještine,

U osnovi razvoja poduzetničke kompetencije, kao međupredmetne teme koja se razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uočavanje prilika u kojima svoje ideje mogu pretvoriti u djelatnost ili pothvat u različitim situacijama: obrazovanju, radu i životu općenito.

Također, može se reći da se Zadruga/Poljoprivredna sekcija uklapa u gotovo sve međupredmetne teme propisane NOK-om što se vidi iz njezinog plana i programa rada.

Stoga se može reći da predviđeni Nacionalni okvirni kurikulum predviđen za međupredmetne teme jest i kurikulum Zadruge/Poljoprivredne sekcije.

Tomu pridonose i međupredmetne teme čije uvođenje služi produbljivanju predviđenih sadržaja, znanja i svijesti kod učenika o zdravlju, pravima, osobnoj i društvenoj odgovornosti, društveno-kulturnom, gospodarskom, tehnološkom i održivom razvitku, vrijednostima učenja i rada, te samopoštovanju i poštovanju drugih i drugačijih.

U školama se, osim sporadičnih vježbi u sklopu zaštite na radu ili eventualno kroz različite predmete i međupredmetne teme, tu i tamo dotakne područje civilne zaštite, no to, kaže Kalinić, nije dovoljno.

Umjesto toga, uvode se novi predmeti i međupredmetne teme (a predmeti nisu definirani).

Ne zna se tko bi predavao nove predmete i međupredmetne teme.

Vrijednosti, ciljevi i međupredmetne teme osiguravaju prostor odgoju koliko i obrazovanju.

Međupredmetne teme - poduzetništvo, građanski odgoj, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, osobni i socijalni razvoj su teme koje su, u velikoj mjeri, prebacivanje odgovornosti na škole (pod utjecajem EU) i samo gubitak (školskog) vremena.

Međupredmetne teme (poduzetništvo, učiti kako učiti, osobni i socijalni razvoj, informacijsko-komunikacijska tehnologija, zdravlje i zaštita okoliša, građanski odgoj), koliko god bile značajne (vrlo često se spominju u NOK-u) bit će jako teško implementirati u ionako preopterećeni (gimnazijski) sustav.

Umjesto sadašnja tri dokumenta (nacionalni kurikulum, nastavni plan i program te školski kurikulum), prijedlogom promjena Zakona o odgoju i obrazovanju uvodi se čak 12 (dvanaest) razina obrazovnih planova: nacionalni okvirni kurikulum, nacionalni kurikulum, kurikulum programa obrazovanja, predmetni kurikulum, međupredmetne teme, međupredmetni moduli, interdisciplinarne teme, interdisciplinarni moduli, međupredmetni sadržaji, interdisciplinarni sadržaji, školski kurikulum, nastavni plan i program.

Na dvodnevnom stručnom skupu stručnih suradnika pedagoga osnovnih i srednjih škola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 13. do 15. svibnja 2013. godine u Vodicama, njih više od 320 iz cijele Hrvatske, bavilo se temom Međupredmetne teme u školskom kurikulumu.

Ukratko su opisane i međupredmetne teme i njihovi ciljevi.

Država je procijenila da prioritet imaju kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja (međupredmetne teme u NOK-u).

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Vodicama se od danas do 15. svibnja održava državni skup za stručne suradnike pedagoge osnovnih i srednjih škola pod nazivom Međupredmetne teme u školskom kurikulumu.

Škole zapravo mogu uspješno realizirati međupredmetne teme ako redefiniraju ulogu poučavanja i učenja.

Kroz predavanje i radionicu vezanu uz međupredmetne teme Nacionalnog okvirnog kurikuluma pedagozi su nastojali kritički promišljati odgojno-obrazovne ciljeve i uvježbavali su njihovo određivanje.

Naša procjena je da su se međupredmetne teme u EU pojavile kao efekt društvenog stanja (koje se želi mijenjati) i da se to dogodilo na određenoj razini društvenog razvoja unutar EU.

Program uključuje razvoj temeljnih kompetencija učenika kroz međupredmetne teme.

Da bi se ove vrijednosti mogle prirodno inkorporirati u sustav NOK je« ubacio »(navedene) međupredmetne teme, shvaćajući da sustav ne funkcionira dobro u tom smjeru i da će se bez jasnih smjernica teško ostvariti značajniji pomak.

NOK osim toga predviđa da se u svim osnovnim i srednjim školama ostvaruju međupredmetne teme ili interdisciplinarni sadržaji i/ili moduli.

Paradoks je u tome što« država »ima stručne institucije (Agencija za odgoj i obrazovanje i niz strukovnih udruga: fizika, matematika, kemija,) koje su taj« zadatak »morale odrađivati po definiciji svog posla, a« državni krimen »je u tome što je angažirala više od sto stručnjaka da ispiše kurikulume za zdravstveni i građanski odgoj (međupredmetne teme NOK-a) ne brinući ni trenutak za predmetne kurikulume hrvatskog i engleskog jezika, te matematike obveznih predmeta na državnoj maturi.