Izložba je dio dugoročnog projekta, a predstavlja autorski izbor objekata arhitekture industrije u međuratnom razdoblju kada je Zagreb bio industrijsko središte države

U međuratnom razdoblju djelovao je Istarski internat, u sklopu prosvjetno-potpornoga društva Istra postojala je Omladinska sekcija, a aktivan je bio i neovisan Istarski akademski klub.

Naglasila je da se korijeni titoizma nalaze u staljinizmu, što se u današnje vrijeme gotovo zaboravlja, a što je vidljivo i po sovjetskom modelu represije protiv Crkve u međuratnom razdoblju.

SC Union 06 Oberschöneweide bio je u međuratnom razdoblju jedan od najjačih klubova u gradu, a 1923. je igrao u finalu njemačkog prvenstva.

Na gotovo 300 - ak stranica autor je obradio sedam tematskih cijelina nazvanih:« Politička situacija i izbori u općini Molve do 1. svjetskoga rata »,« Crtice iz svakodnevnoga života u Molvama od 1895. do 1910. »,« Okvir političkog života središnje Podravine do 1918. »,« Iz političke povijesti molvarske Podravine u međuratnom razdoblju »,« Prilozi za povijest Kotara Đurđevac od 1929. do 1934. »,« Događanja u HSS-u prilikom unutarstranačkih izbora 2005. »te« Bibliobusna služba Koprivničko križevačke županije ».

Privredni razvitak Hrvatske trajno pogađa i to što i u poratnom, federativnom razdoblju u saveznoj vladi tradicionalno prevladava kontinentalno-dunavska gospodarsko - prometna orijentacija, slično kao što je to bilo i u međuratnom razdoblju, koje spada - kako se to kaže u Pomorskom zborniku = u najpraznije razdoblje u novijoj povijesti pomorskog razvitka na Jadranu.

U Istri se održava više utrka: Kroz Istru, Parenzana, Trofej Plava laguna, GP »Istra«, Premantura open i dr. Jedna od najznačajnijih svj. utrka, Giro d Italia, prošla je Istrom 2004 (u međuratnom razdoblju 1922., 1924. i 1940).

U međuratnom razdoblju hrvatski doseljenici u SAD-u izgradili su brojne domove i utemeljili pjevačka i tamburaška društva.

Stepinac tvrdi kako je nasilje samo odgovor na progone Hrvata u međuratnom razdoblju i naglašava kako se NDH bori protiv abortusa i pornografije.

Rasprostranjen način odnosa prema nacionalnim skupinama u SSSR-u već u međuratnom razdoblju bile su masovne deportacije koje su u nekim slučajevima (primjerice, u slučaju Tatara s Krima) obuhvatile cjelokupnu populaciju dotične narodnosti (i/ili društvene skupine) na određenom području.

U međuratnom razdoblju praizveo je niz djela naših autora.

Ove korijene četničkog pokreta u međuratnom razdoblju treba imati u vidu, jer su se pojedini njegovi članovi pojavljivali i bili obnovitelji četničkog pokreta i u Drugom svjetskom ratu.

U međuratnom razdoblju dolazi do niza promjena na političkom, društvenom i ekonomskom planu koje se odražavaju u svim vidovima života, pa tako i u putovanju i turizmu.

Položaj subotičkih Bunjevaca u međuratnom razdoblju (1918 - 1941)

Leček je na primjeru Marije Radić, supruge Stjepana Radića, analizirala mogućnosti ženskog bavljenja politikom u međuratnom razdoblju.

U tom međuratnom razdoblju rastao je broj žena zaposlenih u industriji, sudjelovale su u štrajkovima, ali je njihova aktivnost bila nešto manja u sindikatima.

U međuratnom razdoblju cabaret se seli u barove i klubove u kojima, uz posebnu dozvolu intendanta, nastupaju i prvaci Drame HNK.

O ulozi katolicizma i pravoslavlja u međunacionalnim odnosima u međuratnom razdoblju na primjeru Dalmacije », izlagao je o odnosu vjerskog i etničkog identiteta u nacionalno-integracijskim ideologijama u Dalmaciji u razdoblju između dva svjetska rata.

Odluka je bila privremenog karaktera uslijed najavljenje revizije dodjeljivanja zemlje u međuratnom razdoblju. [ 2 ] Nove vlasti su već početkom kolovoza 1945. usvojile Zakon o reviziji kolonističkih odnosa, čime je prestala važiti privremena opća zabrana povratka kolonista.

Povodom jednoga takvog slučaja, Lazar Stipić je 1925. podnio interpelaciju Gradskom senatu.8 Sporovi o natpisima na latinici tinjali su u cijelome međuratnom razdoblju.

Jedan je od primjera za to i traženje Ive Prćića, gradskog odbornika, 1933. na sjednici gradskog odbora da se na zgradu gimnazije stavi natpis i latinicom, budući da se Âť94 % pučanstva služi isključivo latinicomÂŤ, ali mu je odgovoreno da na državnim nadleštvima mogu stajati samo natpisi na ćirilici.9 Bunjevci su u međuratnom razdoblju imali iznimno malen broj visokoškolovanih predstavnika - intelektualaca.

Ona to razdoblje osvjetljava iz drugog rakursa otkrivajući da je antifašistički front u međuratnom razdoblju bio puno rašireniji nego što se mislilo, te da je okupljao intelektualce.

Na pr. vrijednost fiksnog dijela društvenog bogatstva jugoslavenske privrede u međuratnom razdoblju/1919. - 1940./porasla je u cjelini za 50 % ali na području Hrvatske samo 42 %, ili prosječna godišnja stopa rasta fiksnih fondova društvenog bogatstva bila je za cijelu Kraljevinu Jugoslaviju 1,9 %, a na području Hrvatske 1,6 %.

Partiji se u međuratnom razdoblju priključio i manji broj Istrana, koji su nakon tal. okupacije i aneksije Istre emigrirali u Jugoslaviju.

U međuratnom razdoblju mijenjaju se i predmeti iz kojih se provodi obuka školske djece: u školi se poučava nauk vjere, hrvatski ili srpski jezik, računstvo i geometrija, stvarna obuka, krasnopis, risanje, svjetovno i crkveno pjevanje, fiskultura, kućanstvo te gospodarstvo i gospodarski ručni rad za dječake i ručni rad za djevojčice.

Istu ulogu preuzeli su i u međuratnom razdoblju dok su se tijekom Drugog svjetskog rata i Hrvati i Slovenci zajednički se borili za očuvanje slavenskog identiteta.

Osobne relacije ipak nisu ni u međuratnom razdoblju potpuno prekinute o čemu svjedoče iskazi Bele Krleže E.

Ivana Tomljenović Meller rođena je 1906. godine u središtu Zagreba, u uglednoj i dobrostojećoj obitelji Tomljenović (Ivanin otac Tomislav Tomljenović 1920. godine bio je ban Hrvatske i Slavonije, a kasnije istaknuti član Hrvatske seljačke stranke i sve do Drugog svjetskog rata bogati industrijalac), koja je u međuratnom razdoblju svakako bila dio najvišeg staleža Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, te je Ivana kao djevojka bila čak i djeveruša na vjenčanju kralja Aleksandra Karađorđevića.

Ipak, popijevka je neslužbeno smatrana hrvatskom himnom, izvođenjem u svečanim prilikama odmah iza Carevke, a osobito pjevanjem u Hrvatskom saboru 29. listopada 1918. godine kada su razriješeni državnopravni odnosi i veze s Ugarskom i Austrijom, u međuratnom razdoblju uvrštavanjem njene prve polovice u tadašnju neslužbenu državnu himnu, izvođenjem za Drugog svjetskog rata na obje zaraćene strane i poslijeratnim izvođenjem (iza Hej Slaveni) u svim odgovarajućim prilikama.

Tamo negdje u dalekom međuratnom razdoblju.