Na 1. međunarodnoj konferenciji pčelarskih organizacija, koja je održana u Laškom (Slovenija) 27. rujna 2010. na inicijativu Pčelarskog saveza Slovenije, predstavnici 18 pčelarskih organizacija potpisali su Deklaraciju za očuvanje medonosne pčele i donijeli sljedeće zaključke:

(B401 Advert) B401: 100 % kontrola voskova moljca B 401 je koncentrat otopine bakterije Bacillus thuringiensis koja je za ljude i medonosne pčele potpuno neškodljiva. B 401 na ličinke voskova moljca ima 100 % učinkovitost. Samo jednom primjenom preparata B 401 osigurava se zaštita okvira do sljedeće sezone B 401 u vosku i medu ne ostavlja nikakva traga. B 401 nije škodljiv za okolinu.

Europska i američka gnjiloća pčelinjeg legla Američka gnjiloća pčelinjeg legla (AFB) predstavlja u međunarodnim razmjerima najozbiljniju zaraznu bakterijsku bolest legla medonosne pčele, koju pčelar treba prijaviti.

Europska gnjiloća (EFB) je također u međunarodnim razmjerima ozbiljna bakterijska bolest legla medonosne pčele.

Uglavnom, RNK interferencija je novi dostupni alat za znanstvena istraživanja u područjima biologije i patologije pčela, a otkriven je kao jedna od po sljedica utvrđivanja genoma medonosne pčele.

Značenje medonosne pčele u gospodarstvu i medicini

Kod medonosne pčele - metabolička vrijednost letnog mišićja može biti 100 puta veća tijekom leta nego u vrijeme mirovanja, a što potvrđuje specijaliziranu funkciju navedenih mišića za održivi let.

Afrikanizirana pčela nastala je 1957. godine, u sklopu projekta sparivanja europske pčele i afričke medonosne pčele.

Naime, u organizaciji Pčelarske braniteljske zadruge " Tompojevci " i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo, prof. dr. sc. Zlatka Puškadije 41 polaznik pčelarskog tečaja je tijekom mjesec dana proširivao svoje znanje o anatomiji i biologiji medonosne pčele i pčelinje zajednice, košnicama, tehnologiji i mehanizaciji suvremenog pčelarenja, bolestima, dobroj pčelarskoj praksi, ekološkom pčelarstvu, proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Da bi se ovaj uvjet ispunio neophodno je dobiti relevantne podatke o postojećoj populaciji medonosne pčele koja naseljava određeni teritorij (zemlju), odabrati najbolje i pristupiti planskoj selekciji izdvojenog materijala.

Donedavno, nozemozu europske medonosne pčele (Apis mellifera) pripisivalo se samo invaziji N. apis, a nozemozu azijske medonosne pčele (Apis cerana) N. ceranae.

Šokantna je činjenica je da su kukci i među njima osobito medonosne pčele pod strašnim pritiscima, uglavnom su to rezulati najrazličitijih kemikalija koje se koriste u poljoprivredi i vašim vrtovima.

Većinu vrsta cvjetova koje pčele posjećuju one dijele s mnoštvom drugih posjetitelja, poput bumbara, osa, muha, itd., pa posljedično tome postoji velika šansa da neposredno otvorena cvjetna čašica već prije dolaska medonosne pčele bude ispražnjena.

Zbog smanjene populacije prirodnih oprašivača, značaj medonosne pčele i pčelarstva postajao je sve veći

Kirk Visscher, Thomas Seeley i Kevin Passino u Group Decision Making in Honey Bee Swarms, u srpanjskom broju časopisa Pčelarskog saveza okruga Stratford-Upon-Avon, tijekom rojenja medonosne pčele (Apis mellifera) koriste se tzv. osjećanjem kvoruma pri donošenju odluke o određivanju novog mjesta na koje će se naseliti....

V. destructor je novi nametnik medonosne pčele (Apis mellifera) koja nema razvijene obrambene mehanizme, i u tom smislu - izostaje uravnotežen odnos između nametnika i domaćina.

Posljedice ovako organiziranog krajobraza - fizička i kemijska fragmentacija krajobraza te uporaba insekticida, utjecale su prvenstveno na smanjenje izvora hrane solitarnih pčela, bumbara i medonosne pčele, kao i na udaljenost izvora hrane od mjesta na kojem pčele mogu izgraditi svoja gnijezda ili se pariti (Steffan-Dewenter i Tscharntke 1999, Banaszak 2000), dok rotiranje usjeva ima za posljedicu nestalnost izvora hrane za oprašivače i značajna variranja u veličini populacija oprašivača.

Razumljivo je da je europske i američke istraživače zanimala mogućnost uvođenja europske medonosne pčele na područje jugoistočne Azije, kao i sve posljedice koje bi pratile takav zahtjevan zadatak.

Stoga smo iskoristili mogućnost da u okviru tehničkog izleta posjetimo Kambodžu i uvjerimo se u potencijale pčelarstva na području Laosa, Kambodže i Vijetnama te da vidimo postoji li mogućnost uvoza europske medonosne pčele na spomenuto područje i uvođenja pčelarstva kao važnog segmenta održivog razvoja.

Stoga ostaje nejasno jesu li poteškoće kod uvođenja europske medonosne pčele nastale kao posljedica ljudske pogreške ili uzrok treba tražiti u neprilagođenosti europskih pasmina pčela drugim klimatskim i pašnim prilikama ili izloženosti egzotičnim nametnicima.

Česte promjene u načinu korištenja zemljišta, degradacija i fragmentacija polja, trgovina... sve donosi neprijateljske vrste poput azijskog stršljena u Francusku ili gljivica, kemijska prskanja insekticidima i vrtu, kao i promjene godišnjih doba zbog klimatskih promjena pridonose neprimjerenom okruženju za medonosne pčele.

Naime, pčele (medonosne pčele, bumbari i solitarne pčele) ekonomski su najvažnija skupina oprašivača na svijetu.

Na pitanje: Što ćete učiniti ako u pčelinjoj zajednici uočite znakove američke gnjiloće medonosne pčele?, ponuđeni su sljedeći odgovori: kontaktirat ću najbližeg doktora veterinarske medicine; spalit ću sumnjivu pčelinju zajednicu; pretrest ću pčele iz sumnjive pčelinje zajednice; ne znam kako prepoznati američku gnjiloću.

Puna cvatnja badema se očekuje 14 veljače, iako se iz svih krajeva zemlje transportiraju medonosne pčele, još uvjek se ne zna koliko će ih nedostajati prema najavama vrlo mnogo.

To oprašivanje omogućava opstanak mnogih biljnih vrsti koje bi bez najvažnijeg - najbrojnijeg oprašivača - medonosne pčele-pčele medarice vjerojatno tijekom vremena jednostavno izumrle.

Apiguard Prirodno i bolje kontroliranje krpelja varoa Organski, skoro prirodan tretman Dokazano djelotvorni učinak suzbijanja krpelja varoa Apiguard na održavanje higijene kod medonosne pčele djeluje poticajno sprječavajući niz pratećih problema Istovremenim djelovanjem na više mjesta smanjuje mogućnost ponavljanja zaraze Jednostavan je za uporabu, siguran, u medu ne ostavlja nikakvih tragova

2006. godine je objavljen genetski zapis medonosne pčele apis mellifera.

Znanstvenici sa Sveučilišta Illinoisa utvrdili su 36 gena mozga medonosne pčele, od kojih su 33 bila već poznata otprije.

Med jest sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka ili od medne rose, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari i odlažu u stanice saća da sazrije.

To je vrlo važna životinjica našeg EKO sustava, važnija tako izgleda naime, od male medonosne pčele