Otomanski guverner koji je upravljao Bosnom, Hadži Mehmed-paša Kukavica, izgradio je prvu česmu na Baščaršiji 1753. godine.

Međutim, stvarni obnovitelj pećke patrijaršije jest Mehmed paša Sokolović podrijeklom iz istočne Hercegovine, koji je za patrijarha ujedno postavio svog brata Makarija.

Tu je pao Mehmed Paša silni tu turci glave ostavili, tu su kosti naših praotaca iz njih nam se i obnavlja snaga.

Sam ustanak, bez jedinstvenog i organiziranog vodstva, se često pretvarao u razbojništvo da bi na kraju ugušio Mehmed-paša Kukavica.

Janjičar Sokolović je postao Mehmed Paša Sokolu i došao do pomočnika sultana u Isatmbulu dok ga u 75 - oj godini nije ubio jedan muslimanski fanatik.

Još jedan bitan kontekst romana je prijateljstvo tokom čitavog svog života, duž ratnih putešestvija uzduž i poprijeko carstva Mehmed-paša Sokolović prijateljuje s glavnim carskim arhitektom, graditeljem Sinanom Mimarom, legendarnim prvim neimarom carstva koji je za sobom ostavio mnoštvo graditeljskih remek-djela, onodobnih čuda gradnje koje i danas plijene svojom ljepotom.

Mehmed-paša kao zadužbinar (danas bi se reklo investitor) i Sinan Mimar kao genijalni arhitekt zajednički podižu građevine javne namjene, koje će, današnjim jezikom rečeno, služiti lokalnoj zajednici.

Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi sa Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović godine 1574.

Najmoćniji čovek Evrope u 16 veku je bio Mehmed paša Sokolović, veliki vezir ili ministar inostranih poslova Otomanske imperije.Srbin.Pećka patrijaršija je imala državnu ulogu i srpski patrijarsi su bili priznati od turske carevine sve do Karađorđa prvog nesveštenog vođe Srba.Srbi su odlazili u Austrougarsku ali se često i vraćali jer su kod osmanlija imali veću samoupravu itd...

da, sve su to istočni Hrvati koje je, za turske okupacije, mehmed paša sokolović pokrstio na grčku vjeru.

Oslobađanje Davutoglu je još izrigao niz skandaloznih izjava u kojima zagovara obnavljanje Otomanskog Carstva veličajući njegovo naslijeđe kao najpozitivnije razdoblje, pa sarkastično primjećuje da bi, na primjer, Mehmed paša Sokolović bio obični srpski seljak da ga Osmanlije nisu odveli od njegove obitelji.

aha... a zašto nisi usput spomenuo da su prilikom sakupljanja devširme (famozni " harač u krvi) roditelji često podmićivali službenike da im odvedu sinove jer im je to jamčilo državnu službu (dobivali su naobrazbu), a ne život na selu - samim time se mogao osigurati i napredak čitavoj obitelji.... a oni sami se nisu trebali " poturčiti "... evo jedan primjer, mehmed paša sokolović je također " žrtva pomahnitalog poturčivanja "... ali, vidi vraga, on se baš nije bunio, a i brat mu je postao srpski patrijarh...

Godine 1542. Stupčanicu je zauzeo Mehmed paša Jahjpašić i u nju smjestio jaku posadu, u okolicu naselio muslimansko stanovništvo, a zatim i pravoslavno koje je naseljeno i u ostalim pograničnim područjima u službi čuvanja granice.

Filipović je, naravno, mogao da se zadrži na pohvalama Samardžićevih monografija (Veliki vek Dubrovnika, Sulejman i Rokselana, Mehmed-paša Sokolović), i da naprosto prešuti njegov aktivan angažman u balkanskim ratovima.

Mehmed-paša Sokolović i Zrinski nisu bili u građanskom ratu.

Mehmed-paša Sokolović nije ljudska (hrvatska) mrtva tijela miješao sa životinjskim.

Krajem srpnja 1715. godine turski zapovjednik Bosne Mehmed-paša Ćelić uputio se prema sinjskoj krajini sa 60.000 vojnika.

Baš se u to vrijeme u Imotskom našao Tatar-Mehmed-paša, veoma zao čovjek.

Elem, kažu, prije trista godina navalio Mehmed paša JedanOdMnogih sa, paz vamo, šezdeset hiljada i četraest vojnika, na malu tvrđavicu sinjsku.

Iako je turski sultan, Sulejman Veličanstveni, pred Sigetom u svom šatoru iznenada umro (e hebiga, sad sam vam otkrila kraj serije) - lukavi vezir Mehmed-paša Sokolović naše gore list - turskoj vojsci taji i prikriva sultanovu smrt (tko će komu nego svoj janjičar svomu), da ne bi izgubili moral i kako ne bi došlo do pobune.

Dana 23. srpnja 1715. godine Mehmed paša Ćelić utabori se uz Cetinu s mnogobrojnom vojskom.

Sultan je umro nekoliko dana prije pada grada, no mudri Mehmed-paša to je sakrio od vojske strahujući da se na vijest o smrti vladara ne prekine opsada.

Puno te pozdravlja, (Mehmed Paša Sokolović-Ber 23.03.2006. 04:21) @Vikkore: Ha, znao sam ja da si ti genije

Veliku ulogu u sultanovoj odluci imao je vezir Mehmed-paša Sokolović, koji ga je uspio nagovoriti da s brojnom, dobro opremljenom i naoružanom vojskom krenu u taj pothvat.

Zanimljiva je paralela između onoga što Andrić kaže za razloge zbog kojih je Mehmed-paša Sokolović odlučio graditi most i razloga koji Kusturicu možda tjeraju da gradi, nakon svog Drvengrada u Srbiji, već drugi hollywoodski grad na Balkanu.

Mehmed-paša odveden je preko skele na Drini, piše Andrić, da bi, kao mnogi dječaci, postao janjičar u Turskoj, promijenio život i vjeru, ime i zavičaj.

Primjer: Mehmed paša Sokolović, Predojević, Ćengić...

Turci počinju sve više ulagati u mornaricu za što se osobno brine veliki vezir Mehmed paša Sokolović.

Jedan od važnijih turskih admirala Mehmed paša Piali bio je hrvatskog podrijetla a iz nepoznatih razloga je smijenjen s admiralske dužnosti neposredno pred Lepantsku bitku.

1557. Suljo Veličanstveni, Mehmed-paša Sokolović i Makarije Sokolović obnavljaju Pećku patrijarhiju.