Skoro u svim prisutnim modelima širenja požara otvorenog prostora količina vlage u gorivu se proračunava na temelju meteoroloških parametara, pa je modul za procjenu rizika požara otvorenog prostora često sastavni dio programa za modeliranje širenja šumskog požara.

U ljetnom periodu, za vrijeme postojanih i stabilnih anticiklona stacionarnost vedrog vremena i slabog strujanja prevladavajućeg sjeverozapadnog smjera (etezije) omogućuje ne samo razvoj lokalnih cirkulacija tipa more-kopno i brdo-dolina nego i maksimalnu turbulentnu razmjenu čija se efikasnost očituje u uspostavljanju homogenih prostornih razdioba meteoroloških parametara i ublažavanju ekstrema.

Zatim, krvožilni sustav je vrlo osjetljiv na promjene meteoroloških parametara, temperature, tlaka i vlage zraka ter ostalih.

Slobodne oscilacije predstavljaju odgovor mora na brze promjene meteoroloških parametara, a njihova je amplituda i pod utjecajem topografije bazena.

Neperiodičko kolebanje razine mora je uzrokovano neperiodičkim djelovanjem meteoroloških parametara na klimatskoj skali, dinamičkim procesima u moru, te geološko-tektonskim promjenama morskog dna i podmorja.

Slobodne oscilacije - seši - nastaju općenito kao odgovor mora na brzu promjenu meteoroloških parametara, posebice vjetra, nad danim područjem.

Poznati eksperti iz Kanadske šumske službe u Ontariju u svojoj studiji o odnosima između meteoroloških parametara i pojave šumskih požara zaključili su: " Vrijeme utječe na pojavu šumskog požara, a kada već požar nastane, vrijeme utječe na njegovo ponašanje ".

Dani su 2 D prikazi trosatnih vrijednosti za šest dana unaprijed slijedećih meteoroloških parametara WRF modela: temperatura zraka, smjer i brzina vjetra, niska, srednja i visoka naoblaka, refleksivnost, MCAPE, oborina i relativna vlažnost zraka, te oceanografskih parametara: valnih parametara WWM modela: značajna visina vala, srednji period vala i srednja valna duljina, te parametara iz ROMS modela: temperatura mora, salinitet, smjer i brzina morske struje, vertikalno osrednjena struja, te anomalija morske razine.

Numerički modeli su osnovni i univerzalni alati u prognozi meteoroloških parametara i parametara koji opisuju stanje mora.

Splitski stručnjaci kažu da bi prije egzaktnog objašnjenja trebalo organizirati mjerenja na nekoliko lokacija u navedenim akvatorijima (Stari Grad, Mali Ston, Vela Luka), i to: visine razine mora suvremenim mareografima i meteoroloških parametara (smjera i brzine vjetra i tlaka zraka) uz korištenje najosjetljivijih senzora.

Kontrola i nadzor uključuju: mjerenja meteoroloških parametara; mjerenja emisija odlagališnog plina; mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta; mjerenja parametara onečišćenja podzemne vode opasnim tvarima, ako je u području utjecaja odlagališta; kontrolu stabilnosti tijela odlagališta.

Kako je spomenuta građevina najvećim dijelom financirana iz hrvatsko japanskog projekta, osnovna joj je namjena mjerenje meteoroloških parametara i prikupljanje podataka za potrebe znanstveno istraživačkog rada na projektu.

Također su uspoređene i međugodišnje varijacije nekih meteoroloških parametara unutar danih razdoblja iz kojih se može zaključiti o promjeni varijabilnosti buduće klime u odnosu na sadašnju.

Primjenjuje i modificira Geografski informacijski sustav (GIS) za modele prostorne raspodjele meteoroloških parametara.

Prednost meteoroloških modela je to što omogućuju proračun vrijednosti meteoroloških parametara u svim točkama mreže na razmatranom području, dakle i na onim mjestima gdje mjerenja ne postoje.

Za odabranu lokaciju dane su šestodnevne (svaka 3 sata) i trodnevne (satna) prognoze meteoroloških parametara.

Upravo zbog izražene promjene klimatskih prilika, posljednjih godina je povezivanje meteoroloških parametara i bolesti zaintrigiralo i brojne znanstvenike.

U svim sezonama uočena je povezanost nekih meteoroloških parametara s varijacijom koncentracija ovih onečišćivača.

Svrha ovog rada bila je analiza intradiurnalnih, dnevnih, tjednih i sezonskih varijacija koncentracija NO2 i PM10 u rezidencijalnoj četvrti urbane sredine, te utjecaj nekih meteoroloških parametara na prostornu i vremensku dinamiku tih onečišćivača.

Na taj način omogućava se digitalni prikaz meteoroloških parametara i u orografski razvijenim područjima kako za pojedinačne vremenske situacije tako i za klimatološke veličine.

1.1 Mjerenja meteoroloških parametara obuhvaćaju dnevno mjerenja količine oborina, temperature zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja. 1.2 Nakon zatvaranja odlagališta mjerenja se provode jednom mjesečno u idućih 5 godina. 1.3 Meteorološki parametri mogu se prikupljati s najbliže meteorološke stanice državne meteorloške mreže. 2. KONTROLA EMISIJA TVARI U ZRAK IZ ODLAGALIŠTA 2.1 Mjerenja koncentracije odlagališnih plinova u zrak obuhvaćaju: Mjesečna mjerenja koncentracije CH4, CO2 i O2 u odlagališnom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci.

Uz prognozu za Jadran, BORA nudi i prognozu meteoroloških parametara za cijelu Hrvatsku i okolnu regiju.

Također, opisala bi se dinamika drugih karakterističnih vremenskih situacija nad Jadranom (npr. ljetna obalna dnevno-noćna cirkulacija), a prikazale bi se i opće klimatske karakteristike pojedinih meteoroloških parametara (temperatura, oborine, vjetrovi).

Vezano uz dostupnost podataka o kakvoći zraka sa mjerne postaje Slavonski Brod, na web stranici Ministarstva mogu se dobiti trenutni podaci o koncentracijama svih onečišćujućih tvari koje se na postaji mjere (sumporovog dioksida SO2, sumporovodika H2S, dušikovg dioksida NO2, lebdećih čestica PM2, 5, ozona O3 te meteoroloških parametara).

Svrha istraživanja u sklopu ovog projekta je: utvrditi incidenciju inhalacijskih alergija uzrokovanih peludnim alergenima u odrasloj populaciji (> 19 godina) na području Republike Hrvatske, korelirati pojavu simptoma alergije na pelud s prisutnim koncentracijama peluda u zraku, izraditi mapu alergogenog peluda za Republiku Hrvatsku, istražiti utjecaj meteoroloških parametara na varijabilnost koncentracije peluda u zraku kao i fluktuaciju i godišnje trendove količina alergogenog peluda pojedinih vrsta u zraku, uspostaviti zajednički informacijski prostor o kretanjima peludnih alergena u Republici Hrvatskoj, proširiti suradnju s podatkovnom bazom EU - EAN (European Aeroallergen Network-sjedište u Beču) sa podacima o dnevnim kretanjima peludnih alergena sa područja cijele Hrvatske, predložiti mjere trajne intervencije u cilju smanjenja koncentracija peludnih alergena, te izraditi matematičko statistički model vremenskog i prostornog širenja peludnih alergena za područje Republike Hrvatske u svrhu prognoziranja kretanja peludnih alergena, s ciljem prevencije pojave simptoma alergije.

BORA koristi sustav modela GFS-WRF za prognozu meteoroloških parametara, te GFS-WRF-WWMII/ROMS za prognozu oceanografskih parametara.

U rujnu 2008. godine započela je sa radom prva automatska meteo postaja na podučju grada Kaštela.Lokacijski smještena je u Kaštel Gomilici na 14 metara nadmorske visine.Postaju su postavili članovi CROMETEO udruge za pračenje i prognoziranje vremena i njihov član Joško Markov sa ciljem što boljeg pračenja meteoroloških parametara na području grada Kaštela i same mikroklime ovog područja.

U hladnom dijelu godine (kao i noću) čak u istim vremenskim situacijama (anticiklone) turbulencija je mala pa lokalni utjecaji postaju dominantni, zbog čega su razlike u vrijednostima, hodovima i prostornoj raspodjeli meteoroloških parametara međusobno blizih postaja velike.

Za sigurnost plovidbe osobito je važno poznavanje meteoroloških parametara, ponajprije vjetra.

Već 1983. godine nakon sveobuhvatnog ispitivanja automatskih mjernih sustava, organizira se automatsko prikupljanje meteoroloških parametara u meteorološkoj službi Hrvatske.