Prototipna serija isporučena i montirana na Glavnim meteorološkim postajama, na lokacijama:

Prema podacima sa službenih meteoroloških postaja, u posljednja 24 sata (do jutros u 8:00 sati) najviše kiše zabilježeno je na meteorološkim postajama Hvar (32 l/m²), Rijeka Omišalj (31 l/m²), Senj i Mali Lošinj (26 l/m²)

A svakako valja spomenuti i ovomjesečne rekordere meteorološku postaju Rijeka, u kojoj je izmjereno 387,7 mm oborine, te Čilipe, s čak 391,5 mm, što je blizu apsolutnog rekorda ikada izmjerenog na hrvatskim meteorološkim postajama u ožujku, bilo je to 1937. u Gospiću 403,3 mm.

Do ovih podataka dolaze mjerenjima na meteorološkim postajama ili opservatorijima, koristeći se instrumentima kao što su radiosonde, meteorološki sateliti, radari.

Osim na meteorološkim postajama u Gorskom kotaru, stalni jaki snijeg zabilježen je i u Karlovcu i Krapini.

Meteorološki podaci opaženi i izmjereni na meteorološkim postajama služe kao temelj meteorološke prakse (operative), proučavanja vremena i klime, te drugih teorijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja vezanih za stanje atmosfere.

Također, meteorološki podaci opaženi i izmjereni na meteorološkim postajama odlaze u međunarodnu razmjenu u svrhu analize i prognoze stanja Zemljine atmosfere te proučavanja atmosferskih procesa koji se odnose na vrijeme i klimu.

Fazna brzina u moru se računa pomoću srednje dubine mora, a u Jadranu iznosi oko 22 m/s jer je srednja dubina oko 50 m, dok se brzina širenja težinskog vala dobije iz mjerenja tlaka na meteorološkim postajama.

Vruć dan, s temperaturom 30 C i višom na zagrebačkim meteorološkim postajama u travnju nije nikada zabilježen, a vjerojatno neće ni ove godine.

Klimatski tipovi nekog prostora, prema Koppenovoj klasifikaciji, određuju se korištenjem tridesetogodišnjih nizova podataka za temperaturu i padaline izmjerenih u meteorološkim postajama.

Svakih pola sata podatke i fotografije šalju meteorološkim postajama na Zemlji

Dijagnosticiranje klimatskih varijacija i promjena temperature zraka i oborine na području Hrvatske od početka 20. stoljeća provedeno je prema podacima dugogodišnjih meteoroloških mjerenja, koja su započela tijekom 19. stoljeća na meteorološkim postajama u različitim klimatskim područjima: Osijek (kontinentalna klima), Zagreb-Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjecajem), Gospić (kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim maritimnim utjecajem), Crikvenica (maritimna klima istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja).

Na glavnim meteorološkim postajama, posebno u zračnim lukama, vidljivost se može mjeriti pomoću visibilimetra.

Čine je motritelji na meteorološkim postajama, snimanje atmosfere pomoću satelita i radara, kompjuteri...

Na meteorološkim postajama s kraćim nizom mjerenja ovogodišnji je srpanj rekordan u (po abecednom redu): Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Goricama, Gradištu, Komiži, Križevcima, Makarskoj, Malom Lošinju, Pazinu, Pločama, Poreču, Sisku, Slavonskome Brodu, Splitu (Marjan), Zadru, Zagrebu (Maksimir) i Zavižanu, a izjednačen je rekordno topao srpanj u Krapini i Rabu.

Toplo je i u ostatku zemlje, s temperaturama koje se kreću između 20 i 28 C, a manje od 20 C jutros u 8:00 sati izmjereno je tek na meteorološkim postajama Crni Lug na Risnjaku (15 C), Parg (16 C), Ogulin i Zavižan (17 C), Kukuljanovo i Gospić (18 C), Karlovac i Puntijarka (19 C).

Mjerenja kemijskog sastava oborine redovito se provode na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1981. godine.

Najniže srednje mjesečne temperature zraka zabilježene (na meteorološkim postajama Varaždin i Klenovnik) su u siječnju i iznose od - 0,7 do 0,2 C, a najviše mjesečne u srpnju i kreću se između 20,0 i 20,2 C.

Tako je već u 10:00 sati veći dio zemlje imao između 27 i 32 C, osjetno nižih 25 C izmjereno je u Gospiću, a ispod 25 C zabilježeno je na meteorološkim postajama Puntijarka (23 C) i Zavižan (21 C).

Nalazite li se na planinskim meteorološkim postajama prije polaska na planinarsku turu raspitajte se kakvo vrijeme se predviđa.

Značajna količina kiše pala je i u Zagrebu Puntijarka 16,9 litara, Maksimir 13,3 litre, Grič 15,4 litre), a bilo je i dijelova grada sa osjetno većem količinama od ovih izmjerenih na službenim meteorološkim postajama. dijelovima Zagreba (Brezovica 30 mm, Vrapče 24 mm), dok je u istočnijim dijelovima područja bilo znatno manje

Terenska nastava je oblik nastavnog rada koji se, za smjer ekološkog tehničara, izvodi na terenu, najčešće u zaštićenim dijelovima prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, ostala zaštićena područja lokalnog ili regionalnog karaktera), ali može i u meteorološkim postajama, oceanografskim institutima, komunalnim poduzećima, industrijskim postrojenjima...

Motrenja se obavljaju na meteorološko-aerološkim opservatorijima (MAO), glavnim meteorološkim postajama (GMP), glavnim agrometeorološkim postajama (GAP), klimatološkim postajama (KMP) te kišomjernim postajama (KP) i totalizatorima (TO).

Zanimljiv je podatak da je na svim BiH meteorološkim postajama u 22 sata padao snijeg, uključujući Mostar.

Tijekom ovogodišnjeg ljeta na meteorološkim postajama širom Hrvatske zabilježene su maksimalne temperature blizu apsolutnih vrijednosti, a u nekim mjestima primjerice Kninu i najviše ikad izmjerena.

Kada govorimo o ovim velikom vrućinama, moramo podsjetiti da su sve navedene temperature izmjerene na službenim meteorološkim postajama, dakle u meteorološkim kućicama smještenim u posebnim uvjetima, daleko ugodnijim od vrelog asfalta naših gradova.

Dosadašnji rekordi na postajama s početkom mjerenja oko 1949. godine bili su u rujnu 1987., primjerice u zagrebačkome Maksimiru, te u Kninu, Rijeci, Zadru i Dubrovniku, a na ' starijim ' meteorološkim postajama, gdje su službena mjerenja bila još u 19. stoljeću, do sada najtopliji rujan bio je na zagrebačkome Griču, kao i u Osijeku, 1942. godine.

Za njih je posebno važna suradnja s lokalnim meteorološkim postajama.

Količine oborina na ostalim meteorološkim postajama možete vidjeti ovdje

Ukupne količine snijega izmjerene na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a možete vidjeti ovdje.