Spomenut ću jednu anegdotu koju je pokojni pomoćni zagrebački biskup, mons. Mijo Škvorc, svojevremeno znao u šali ali u ozbiljnoj pozitivnoj nakani ispričati mladima, posebno pripravnicima za brak. a mi to, evo ne zaboravljamo do starosti i sada će nam dobro poslužiti, pogotovo jer se radi o hrvatskim domaćim jelima.

Spomenut ćemo samo neke: nadbiskup zagrebački mons. Franjo Kuharić, nadbiskup splitski mons. Frane Franić, đakovački biskup mons. Ćiril Kos, šibenski biskup mons. Josip Arnerić, zagrebački biskup mons. Mijo Škvorc.

Mijo Škvorc, kasnije pomoćni biskup zagrebački.

Kad će svećenici manje imati onda neće kritizirati komunizam niti mpo, nego će voditi s njima dijalog kao Mijo Škvorc i propovijedat će evandjelje a ne huškati narod protiv vlasti neki to rade

Kao profesor radio je u srednjoj šumarskoj školi u Delnicama i Karlovcu od 1969. do 1980. Za svećenika ga je zaredio mons. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački, 7. prosinca 1980. u crkvi Gospe Lurdske.

Biskup Mijo Škvorc (1919 - 1989)

Za sada neka budu dovoljna ova tri: biskup Mijo Škvorc, Ivan Tolj i Neven Jurica.

Biskup Mijo Škvorc, jedan je od znamenitih ljudi rodom iz križevačkoga kraja.

- " Veliča duša moja s Marijom Gospodina, veliča duša moja s Gospodinom Mariju " (Biskup Mijo Škvorc) - Uzmi Gospodine sve, sve, daj mi samo ljubav i dosta je.

Za Merza je svojedobno pomoćni biskup Mijo Škvorc kazao da je bio " svetac zagrebačkog asfalta ".

Profesor i pomoćni zagrebački biskup dr. Mijo Škvorc, isusovac, pun Duha Božjega gotovo pa pobjesnio

Među prvima u ovoj akciji sudjeluju Tomo Posedi, Antun Jesen, Stjepan Vinković i Mijo Škvorc.

Gdje su naši teološki prvaci, novinari, bibličari, filozofi druge polovice 20. stoljeća, primjerice Bonaventura Duda ili Mijo Škvorc?

Kad bi uskipio bijes njihov na nas, voda bi nas podavila: bujica bi nas odnijela, vode pobješnjele sve nas potopile Pokojni biskup Mijo Škvorc u takvim trenucima je govorio: Sanjajte, moji mladi prijatelji, sanjajte.

Da je pomoćni zagrebački biskup Mijo Škvorc tijekom svoje službe morao biti i posrednik između mladih i župnika, svjedoči vijest objavljena početkom 1971. godine.

U svakom slučaju, pred Uskrs 1981. godine, biskup Mijo Škvorc mi je u Zagrebu podijelio prvu svetu pričest.

Većinu pjesama obradili su teolozi i svećenici, među kojima su se ističu: Mijo Gabrić, fra Inocent Mikić, pokojni biskup Mijo Škvorc i dr.

Mons. Mijo Škvorc predvodio je euharistijsko slavlje i ispit za krizmanike uoči krizme.

Mijo Škvorc nesumnjivo je bio intelektualac visokog dometa.

U Vjesniku od 10. travnja 1952. čitamo: Jezuita Mijo Škvorc održao je ovih dana u isusovačkoj crkvi u Zagrebu ' propovijedi ' s pretenzijom da ' naučno ' objasni opstojnost Božju i koješta drugo

U toj želji ih je utvrdio i pomoćni zagrebački biskup dr. Mijo Škvorc.

Znanstveni skup« Biskup Mijo Škvorc teolog, filozof, govornik, književnik »bit će održan u njegovim rodnim Križevcima u subotu 3. listopada 2009. Simpozij će biti organiziran u povodu 90. obljetnice rođenja i 20. godišnjice smrti pokojnoga biskupa.

Rubriku je pokrenuo i pisao godinama isusovac Mijo Škvorc, kasniji pomoćni zagrebački biskup; kako stoji u glaskoncilskoj kronici, no tekstovi su osim Škvorcovim pseudonimom (M.) bili potpisani i inicijalima Ž.

Mijo Škvorc se rodio 1. rujna 1919. u selu Ruševcu (župa Sveti Petar Čvrstec) blizu Križevaca, gdje je završio pučku školu.

Mirko Bijelić 1967. godine, a blagoslov crkve msgr. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački.

A pričestio ga je u Zagrebu u Palmi biskup Mijo Škvorc a krizmao se isto u Zagrebačkoj katedrali kao stara magarčina osamdesetih.

Dana 13. svibnja 1985. g. pomoćni biskup zagrebački, dr. Mijo Škvorc, obavio je svečanu posvetu samostanske crkve Bezgrešnog Srca Marijina.

»Poslao nas je biskup Mijo Škvorc.

Popisali su 76 domaćinstva (gazdinstva): Josip Medved, Franjo Vidović, Josip Štrukelj, Ivan Pleh, Stjepan Vinković, Franjo Pleh, Josip Hren, Franjo Trupković, Tomo Posedi, Antun Jesen, Mijo Škvorc, Verona Katanec, Pavao Šafarić, Josip Horvat, Juraj Jalušić, Stjepan Slunjski, Stjepan Trupković, Ignac Strah, Klara Domjanić, Ivan Šafarić, Marija Perko, Marija Šafarić, Ivan Perko, Tereza Jalušić, Josip Šafarić, Ivan Crnčec, Ivan Katanec, Tomo Perko, Josip Hrustek, Franjo Zadravec, Franjo Buhanec, Stjepan Mustač, Eva Trstenjak, Juraj Trstenjak, Vida Fic, Mijo Fic, Ivan Novak, Blaž Mesarić, Josip Medlobi, Ivan Vidović, Franjo Klobučarić, Pavao Vidović, Ivan Hergotić, Franjo Hergotić st, Franjo Hergotić ml, Franjo Toplek, Stjepan Mihalković, Ivan Toplek, Ivan Šoltić, Kata Vinković, Stjepan Srnec, Gabor Kamenar, Ivan Turk, Stanko Vučković, Juraj Turk, Petar Treska, Kazimir Novosel, Franjo Mezga, Ivan Horvat, Martin Petričević, Ivan Gavez, Florijan Fučec, Valent Domjanić, Josip Pajnogač, Petar Škvorc, Ana Škvorc, Ivan Medlobi, Antun Novak, Stjepan Barlek, Franjo Barlek, Bara Barlek, Josip Kovačić, Matija Šafarić, Valent Turk, Mijo Hren i Ivan Hren.

Upravo o tom istom »brodu čovječanstva koji polako tone i nestaje« na Novu godinu »davne« 1954. govorio je pokojni pomoćni biskup zagrebački Mijo Škvorc u propovijedi koja je ušla u antologije govorništva, a nazvao ju je »Na Titaniku 1954«.