Mijo Gabrić (Radovanje, župa Oriovac, 25. IX. 1943), svećenik, grafički urednik i novinar od 1969. do 1998. Prvi profesionalni fotograf koji je pisao posebno čitane reportaže u kojima je otvoreno i hrabro progovarao o konkretnim problemima vjernika u ondašnjem društvu nimalo sklonom Crkvi, ali i ostalih »malih ljudi«, no na jedan lagan i lepršav način, s dozom humora i mnogih dosjetaka.

U tekstu na 16. stranici »Vjesnika« od 25. rujna 2001. svećenik (kako se pretpostavlja) Mijo Gabrić, voditelj ovoga projekta, služi se istom argumentacijom kojom se poslužio glavni kaptolski zaštitar u privatnom razgovoru: tvrdi se da se i svjetski poznatim spomenicima i spomeničkim cjelinama (npr.

Mijo Gabrić doista je u pravu kad u istom razgovoru cinično citira Bibliju: ovo će djelo biti pravi, nepatvoren signum temporis, znak vremena u kojem živimo, vremena u kojem su sve vrijednosti izvrnute naglavce.

Misu je predvodio dekan Prebendarskog zbora mons. Mijo Gabrić u koncelebraciji s o.

Idejni začetnici blagoslova, mons. Mijo Gabrić i mons. Juraj Kolarić, ponavljaju kako je vani ovakvo što ubičajeno, a kod nas se, vele nije moglo.

Mijo Gabrić i Ivanka Vilović Redateljica: Saša, Sashica Broz, unuka, po mnogim tzv hrvatima, nikad neprežaljenog maršala, čiji unuci pjevaju po šumama i gorama Iblerovog trga, koja je ponosna na svoga djeda, koja ima puno prijatelja homoseksualaca, koji su odreda vrhunski umjetnici i intelektualci i koja se izjašnjava ateistkinjom..

MIJO GABRIĆ, svećenik U javnosti malo poznati svećenik, glavni je kontrolor tokova crkvenog novca.

Jednom rječju, asistent je u kreiranju i funkcioniranju lokomotova društva, npr. prije Jambo, zatim Agram, IGH-Konstruktor inženjering, prečasni Mijo Gabrić... i tko zna koliko toga.

Prije njezina prvog posjeta Hrvatskoj dva novinara Glasa Koncila, Luka Depolo i Mijo Gabrić, u rubrici »Braća naša zaboravljena« u primjeru misionarskog rada Majke Terezije prepoznali su velike priče te su odlučili napraviti reportažu s lica mjesta.

Mentor na projektu bio je sam prebendar Prvostolne crkve zagrebačke Mijo Gabrić.

Jer sav prihod od toga ići će za naše Sveučilište ", objasnio je don Mijo Gabrić koji zastupa Zbor Prebendara Prvostolne Crkve Zagrebačke nadbiskupije kao raspisivača natječaja.

Na konstitutivnoj sjednici Ekonomskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije, kojoj je predsjedao nadbiskup Bozanić, u listopadu 1998. dogovoreno je da se prebendaru Miji Gabriću povjerava briga za izgradnju svećeničkoga doma, a nadbiskup je u lipnju 1999. imenovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za gradnju svećeničkoga doma kojemu je biskup Josip Mrzljak postao predsjednikom, tajnikom i voditeljem poslova prebendar Mijo Gabrić, a članovima Vladimir Stanković, Juraj Jerneić, Josip Golubić, dr. Tomislav Premerl i prof. Silvije Novak.

Te prve dane Međugorja od prije 30 godina zaboravu je oduzeo poznati zagrebački svećenik Mijo Gabrić kroz objektiv svojeg fotoaparata, s kojim je kao mladi novinar-fotoreporter Glasa Koncila u to doba fotografirao po Međugorju.

Prije susreta s biskupom Gorskim, sudionici Romske odgojne zajednice sudjelovali su na misnome slavlju u zagrebačkoj prvostolnici koju je predvodio mons. Mijo Gabrić, prebendar Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, u koncelebraciji s vlč.

Njezina je dodatna vrijednost i u tome što je Mijo Gabrić napisao i vlastito svjedočenje o prvim danima Međugorja, pa je i on jedan od svjedoka sadašnje vatikanske komisije o ukazanjima.

Tim novcem financirali bismo rad Katoličkog sveučilišta, kazao je za prvi broj lista Večernji list City Mijo Gabrić, glavni blagajnik Kaptola.

O gradnji doma sv. Josipa govorio je koordinator gradnje Mijo Gabrić.

Pri čemu nije nevažna ni činjenica da su Kolarić i mons. Mijo Gabrić, idejni začetnici maksimirskog blagoslova, poslovno i prijateljski jako povezani s aktualnim zagrebačkim gradonačelnikom.

Većinu pjesama obradili su teolozi i svećenici, među kojima su se ističu: Mijo Gabrić, fra Inocent Mikić, pokojni biskup Mijo Škvorc i dr.

Iskreno me ne zanima gradnja poslovno-trgovačkog centra Prebendarski vrtovi ni navodni udio generala Zagorca u tom pothvatu, ali sam zapanjen tvrdnjom u Večernjem listu od 29. travnja da ⠀ svećenik menadžer Mijo Gabrić zapravo vodi sve važnije ekonomske operacije Crkve u Hrvata⠀.

U subotu, 16. lipnja u 19 sati misu predvodi prebendar mons. Mijo Gabrić.

Fotografije je načinio mons. Mijo Gabrić, tadašnji urednik u hrvatskom katoličkom tjedniku Glas koncila.

Mijo Gabrić, upravitelj Ureda za nadbiskupijska dobra Zagrebačke nadbiskupije, svojevremeno je za Feral Tribune ustvrdio: Izgradnja crkava nije skupa jer im u tome pomažu župljani, Crkva nije opterećena administracijom, značajan dio materijala osigurava se iz donacija, a projektanti dobiju relativno malo novca.

Mijo Gabrić, dekan Zbora prebendara u Zagrebu i mons. Valent Bogadi, župnik i dekan u Varaždinskim Toplicama, te laici liječnik Mijo Bergovec i vjeroučitelj Mato Dukić.

Glasom Koncila dominirali su neki od tada vodećih intelektualaca u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj uz Kustića kao pokretača većine akcija, bili su i Josip Turčinović, utemeljitelj Kršćanske sadašnjosti, Vjekoslav Bajsić, koji je pisao govore kardinalu Franji Kuhariću, katolička novinarka Smiljana Rendić i poznati svećenici Bonaventura Duda, Zvonimir Bono-Šagi, Tomislav Šagi-Bunić, Mijo Gabrić, Luka Depolo i Pero Sudar, sadašnji pomoćni biskup sarajevski.

Novoimenovani monsinjori su: mons. Ivan Golub, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mons. Ivan Špoljar, župnik u Gornjoj Stubici, mons. Dragutin Komorčec, umirovljeni svećenik iz Mihovljana, mons. Ferdinand Vražić, župnik u Karlovcu Švarči, mons. Ivica kecerin, župnik župe Pohoda BDM iz Zagreba, mons. Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i prebendar, mons. Tomislav Ivančić, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta, mons. Stjepan Večković, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola, mons. Mijo Gabrić, dekan Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, mons. Zvonimir Sekelj, biskupski vikar za grad Zagreb, mons. Stjepan Kožul, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Josip Baloban, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Mijo Gorski, kanonik Prvostolnog kaptola, mons. Vinko Gregur, župnik u Pregradi, mons. josip Oslić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, mons. Stjepan Baloban, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa, mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, mons. Juraj Jerneić, upravitelj Svećeničkog doma Sv. Josipa, mons Ivan Hren, nadbiskupijski ekonom te mons. Boris Balenović, Moderator Nadbiskupskog duhovnog stola.

Jedan od takvih novinarskih pionira bio je i don Mijo Gabrić, tada novinar i fotoreporter hrvatskog katoličkog tjednika Glasa Koncila. (...) Međutim, kad ga je tadašnji glavni urednik Glasa Koncila don Živko Kustić poslao u Hercegovinu, očito u njemu nije vidio samo vrsnog reportera, već i analitičara i istraživača, koji će na licu mjesta uvidjeti što se događa te o tome iz prve ruke izvjestiti Prvostolni kaptol zagrebački.

Među njima bili su dekan zbora prebendara Mijo Gabrić, fra Joakim Gregov s Hvara, inače poznati akademski kipar, zatim generalni vikar Dubrovačke biskupije Toma Lučić, gvardijan samostana u Makarskoj fra Stanko Milanović, zamjenik riječkog gvardijana fra Serafin Sabol te fra Špehar iz samostana župe Svetog Filipa i Jakova u Vukovaru.

Dolaskom demokratskih promjena točnije od 1996. godine reportaže iz župa diljem Hrvatske postaju sastavni dio svakog izdanja Glasa Koncila, a potpisuju ih novinari: Marijan Brkić, Vlado Čutura, Stjepan Džalto, Mijo Gabrić, Mirko Mihalj, Ivan Miklenić, Adolf Polegubić, Josip Štilinović, Tomislav Vuković i dr. Župe su obilazili sustavno: od onih velikih gradskih središta pa do malih zajednica u napuštenim otočkim mjestima u najjužnijoj hrvatskoj biskupiji.

Nacional otkriva kako je premijer Sanader na zahtjev Carle Del Ponte naredio POA-i 2005. da uhodi Crkvu u okviru lova na Antu Gotovinu: u operaciji kodnog naziva Adria prisluškivano je tada niz franjevaca, a obrađivan je i dekan zbora prebendara Mijo Gabrić