Kao predsjednica CK SKH s Mikom Tripalom bila je na čelu tzv. Hrvatskog proljeća.
Kao predsjednica CK SKH s Mikom Tripalom bila je na čelu tzv. Hrvatskog proljeća.
Sljedeće se godine zemljom raširila vijest da su se komunisti iz CK KPH među sobom podijelili na reformiste predvođene Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom i pristaše " čvrste ruke ".
Mislim da bi se vrli komentator trebao postidjeti pred pokojnim Mikom Tripalom, koji je znao da je svaki materijalni gubitak nadoknadiv, samo ljudski gubitak je nenadoknadiv, pa je zato Tuđmana i zapitao:
U brošuri je priloženo i svjedočanstvo Savke Dabčević Kučar iz 1971. kada je s Mikom Tripalom i ostalim visokim političkim dužnosnicima Komunističke partije Hrvatske prisustvovala obljetnici Ustanka u Srbu.
Već 1970. izabran je za predsjednika Saveza omladine Hrvatske i blisko surađivao sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom.
U knjizi " Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću " autor Josip Šentija donosi zapise o razgovorima s jednim od najistaknutijih protagonista tog vremena Mikom Tripalom.
Razgovori koje je istaknuti leksikograf i publicist Josip Šentija vodio osamdesetih s Mikom Tripalom svjedoče o iznimnom moralnom karakteru tog političara koji i svoj politički rad sagledava u sklopu povijesnih političkih prilika, bez gorčine i frustriranosti, tako svojstvenih političkim gubitnicima.
Tijekom " 80 - ih, u hrvatskim novinarskim krugovima skrenuo je pozornost na sebe kad je zajedno sa zadarskim novinarom Šenolom Selimoviæem, u ljubljanskoj Mladini objavio razgovore s tadašnjim jugoslavenskim disidentima Mikom Tripalom, Milovanom Ðilasom, Savkom Dabèeviæ-Kuèar i Ivanom Zvonimirom Èièkom.
Vama pojedincima na ovom Blogu, koji su sasvim sigurno bili zakinuti o pravoj istini Titu kao Hrvatu ne sluzi za cast.U okviru titoisma i revizionizma pokusao je jeddan dio hrvatski komunista na celu sa Savkom Dapcevic-Kucar i Mikom Tripalom ostvariti autonomiju R. Hrvatske u Jugoslaviji.Time su hrvatski komunisti prvi put dobili potporu vecine hrvatskog naroda, koji je tu politiku smatrao prvom etapom na putu k potpunom hrvatskom nacionalnom oslobodenju i ka hrvatskoj drzavi.
Prvi prilog ' ' Europa i Hrvatska: aktualnosti federalnog načela ' ' (str. 13 - 16) zapravo je uvodna riječ Predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji evocira uspomene na različite momente iz hrvatske povijesti u kojima su zagovaratelji federalističke ideje tražili načine za njeno ostvarenje, naglašavajući pritom posebno važnost federalnog načela ugrađenog u Ustav SFRJ iz 1974. godine koje je zapravo i omogućilo osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske, kao i ulogu Hrvatskog proljeća te njegovog političkog vodstva predvođenog Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom.
1990. godine, zajedno s ostalim hrvatskim proljećarima, Savkom Dabčević Kučar, Mikom Tripalom, Srećkom Bijelićem i Krešimirom Džebom, izlazi iz ilegalnosti i postaje jedan od osnivača Hrvatske narodne stranke u kojoj obnaša visoke političke funkcije kao dugogodišnji član predsjedništva i predsjednik Savjeta HNS-a u dva mandata.
Svoje stavove o Deklaraciji i događajima koji su uslijedili u trenutku kao i poslije njezina objavljivanja, Miko Tripalo izložio je u knjizi Hrvatsko proljeće, 3 a neki njegovi stavovi i objašnjenja vezana uz Deklaraciju objavljena su u knjizi Josipa Šentije Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću. 4 Kako je sam istaknuo u obje spomenute knjige, Miko Tripalo nije bio upoznan s pripremom teksta, sadržajem i osnovnim ciljevima Deklaracije, kao ni s načinom na koji će taj tekst biti prezentiran jugoslavenskoj javnosti.5 Ä injenica je da je objavljivanje toga teksta izazvalo oštru i negativnu reakciju kako konzervativnog dijela hrvatskog partijskog rukovodstva, tako i saveznog CK SKJ, pa i samog Josipa Broza Tita, priredivši time nepripremljenom liberalnom krilu hrvatskog političkog rukovodstva Âťnepotrebne napetosti i teškoćeÂŤ.
U vezi s problematikom Deklaracije osobito je važno razmotriti kako su na njezin sadržaj reagirali pripadnici tadašnjeg političkog vrha Hrvatske, na čelu s najuglednijim političarima â Mikom Tripalom, sekretarom Izvršnog komiteta CK SKH, i Savkom Dabčevićâ Kučar, predsjednicom Izvršnog vijeća Sabora SRH.
Na njoj su demokratski usmjerene političke snage, predvođene Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom pokušale obračunati s unitarizmom.
Sa Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom bio je sudionik Hrvatskog proljeća, nakon čega je dao ostavku, otišao s mjesta prvog čovjeka hrvatske Vlade te tako završio političku karijeru u bivšoj državi.
NACIONAL: Tijekom hrvatskog proljeća podržali ste službenu liniju što je dovelo do prekida dugogodišnjeg prijateljstva s Mikom Tripalom? Miko Tripalo je najbolji prijatelj kojeg sam ikada imao u politici.
Čelnik županijskog HNS-a Tomislav Pečur naglasio je važnost sinoćnje izborne skupštine i zahvalio se na odazivu članova, među kojima su bili prisutni i oni koji su sa Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom u travnju 90. osnivali stranku, baš u Velikoj, smatrajući kako je sinteza tih starih članova koja u sebi nosi u sebi jednu vrstu odgovornosti prema iskonskoj politici HNS-a i mladih ljudi i poduzetnika, vjetar u leđa još boljem budućem radu cijeloj Županijskoj organizaciji. (Fotografija, arhiva HNS-a)
Priredio je zbirku Krležinih bilješki uz enciklopedijske tekstove »Iz Krležine baštine«, memoarske zapise »Ako Hrvatske bude: zapisi iz onih godina« (2005.) te knjige razgovora »Razgovori s Mikom Tripalom o Hrvatskom proljeću« (2005.) i »Jedna hrvatska sudbina: priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta« iz 2007. godine.
Tada je smijenjeno partijsko rukovodstvo CK SKH, na čelu s Mikom Tripalom i Savkom Dabčević-Kučar, a time je srušen Mesićev politički san.
Nakon gušenja pokreta smijenjen, od 1972. radio kao urednik u Leksikografskom zavodu; bio je glavni urednik Opće enciklopedije (1977 88), potom prvi ravnatelj HINA-e (1990 91) te savjetnik Predsjednika Republike 1991. Priredio je zbirku Krležinih bilješki uz enciklopedijske tekstove Iz Krležine baštine (Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, VIII IX, 1998 99), objavio memoarske zapise S Krležom, poslije 71 (2000) i Ako Hrvatske bude: zapisi iz onih godina (2005) te knjige razgovora Razgovori s Mikom Tripalom o Hrvatskom proljeću (2005) i Jedna hrvatska sudbina: priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta (2007).
- krajem osamdesetih godina ponovno se politički aktivira te uoči prvih višestranačkih izbora, zajedno s Mikom Tripalom, Savkom Dabčević-Kučar i ostalim vođama Hrvatskog proljeća, formira Koaliciju narodnog sporazuma (KNS)
I dalje se nastavio proces stvaranja novih stranaka: 14. veljače 1990. Hrvatska stranka, Istarski demokratski sabor; 17. velja e 1990. Demokratska akcija Hrvatske (DAH); istoga dana u Kninu je osnovana Srpska demokratska stranka; zatim i Muslimanska demokratska stranka i Građanska stranka; 20. veljače 1990. Jugoslavenska samostalna demokratska stranka, 21. veljače Stranka Jugoslavena; 23. veljače Autonomni demokratski savez Hrvatske (ADSH, kasnije ušao u sastav SDSH); 24. veljače 1990. Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS); 25. veljače 1990. Hrvatska stranka prava; 26. veljače 1990. Socijaldemokratska stranka Hrvatske/Jugoslavije; 1. ožujka Koalicija narodnog sporazuma (KNS) u sastavu HSLS, SDSH, HDDS, HSS na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom; 2. ožujka 1990. Pokret za konfederaciju; 11. ožujka Riječki demokratski savez; 17. ožujka 1990. Hrvatska republikanska stranka; 23. ožujka Zelena stranka Rijeke; 23. ožujka 1990. Hrvatski socijalni liberalni savez preimenovan je u stranku: Hrvatsku socijalno liberalnu stranku.
POVEZAN S MIKOM TRIPALOM I PEROM PIRKEROM
I Savka Dabčević-Kučar bi bila ponosna na pobjedi s čovjekom koji je osnivao HNS i bio sa Savkom i Mikom Tripalom u Hrvatskom proljeću - kazao je Vrdoljak.
Otkako je krajem osamdesetih godina bljesnuo na hrvatskoj novinskoj sceni serijom intervjua s tadašnjim disidentima Mikom Tripalom, Savkom Dabčević-Kučar i Milivanom Đilasom, Luburović je potom dubok trag ostavio u brojnim hrvatskim novinama.
U svom je radu Dragutin Haramija usko surađivao s tadašnjim visoko rangiranim političarima Savkom Dabčević Kučar, Mikom Tripalom, Srećkom BIjelićem, Perom Pirkerom, koji su poznati kao " hrvatski proljećari ".
Iako je bio pravovjeran komunist, Stipe Milanović nije u vrijeme Jugoslavije mogao dobiti visoke dužnosti na razini republike zbog toga što je bio dobar s Mikom Tripalom i prijatelj s braćom Veselica.
U toj komisiji sam bio zajedno sa Savkom Dabčević-Kučar, Mikom Tripalom i Dragutinom Haramijom.
Kada je nakon Karađorđeva Đuro Despot - optužen zbog suradnje sa Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom - morao napustiti mjesto ideologa u Gradskom komitetu Zagreba postavilo se pitanje koga kooptirati?
1. Uvodni pristup; 2. Zašto hrvatski narod nije mogao stvoriti slobodnu, nezavisnu i demokratsku državu - Republiku Hrvatsku; 3. Položaj, dostignuća i uništavanje hrvatskog naroda u srbokomunističkoj Jugoslaviji od 1945. do pada Aleksandra Rankovića 1. srpnja 1966. godine; 4. Posljedice, metodologija, tajming i sadržaj odvijanja političkih, gospodarsko-socijalnih, idejno-kulturnih i međunacionalnih procesa nakon Rankovićeva pada; 5. Neminovna sječa i kazneni progon vodećih partijsko-državnih dužnosnika na čelu s prof. dr. sc. Savkom Dabčević Kučar i Mikom Tripalom, kao i kazneni progon glavnih osoba iz Matice hrvatske i pokreta hrvatskih sveučilištaraca na čelu s dr. sc. Markom Veselicom i Draženom Budišom; 6. Faktori produbljavanja gospodarsko-financijske, socijalne i međunacionalne krize Jugoslavije, od sječe Hrvatske na Karađorđevu 1. i 2. prosinca 1971. godine do definitivne ustrojbe i profilacije velikosrpskoga genocidnog projekta 1986. i 1987. godine; 7. Zašto, kako i kada se definitivno ustrojio, javno formulirao i izložio velikosrpski genocidni program i kako su počeli procesi stvaranja strateško-političke platforme za " uskrsnuće Republike Hrvatske 1990. - 1995. "; 8. Metode, tajming, programi, sadržaji i ključni, konkretni akteri stvaranja hrvatskih političkih stranaka, pripreme i održavanja prvih slobodnih demokratskih izbora u tadašnjoj SRH u travnju i svibnju 1990. godine; 9.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com