Veliki, koji je prethodno 313. g. donio Milanski edikt u kojem je objavio, da kršćanstvo postaje slobodna religija.

Veliki 313. je godine izdao Milanski edikt i krščanstvo je prekinulo zabave bez ograda, kao što su bile Saturnalija i Bakanalija.

U četvrtak se održava tribina povodom 1700. godišnjice Milanskoga edikta na temu: Milanski edikt kao novo razdoblje europskog interkonfesionalizma.

Radi se o tematiziranju života i djela rimskog cara Konstantina koji je, prije 1700 godina, donio Milanski edikt, kojim je kršćanstvo postalo ravnopravna vjera u rimskom carstvu.

Milanski edikt 313. godine ublažava posljedice djelovanja izvanjskih religija i stvara temelje odnosa država i crkava kako bi lakše političari i crkvena hijerarhija mogla varati narod.Odnos između rimokatolika i pravoslavaca promijenio se raskolom koji je nastao 1054. i od tada ove dvije Crkve nemaju zajedničku liturgiju i ne privode sve ljude Bogu (po vlastitom učenju Crkvi, jer ne postoji jedinstvenost).

Kada sovjetnik Lale kaže za Milanski edikt da je reč o revoluciji koju je izveo čovek koji je rođen u Srbiji, ili da spominjući istorijske činjenice, lako ćemo locirati Srbiju kao važno mesto rimske kulture i jako važno mesto rane hrišćanske kulture, to samo na prvi pogled deluje kao čista budalaština, bez ikakvih primesa zdravog ili bar razuma na rehabilitaciji.

Milanski Edikt je proglasio toleranciju za sve religije, a Sabor je tu toleranciju oduzeo onim hrišćanima koji se nisu slagali sa novim pravilima.

To mi dođe ko neka konstanta u godini Konstantina milanski edikt, po srpskoml

Ta istina i svjedočanstvo za tu istinu je sila koja je potkopala cijelo Rimsko carstvo. 313. godine je Milanski edikt dao pravo kršćanstvu.

To je bio uvod u Milanski edikt kojim je po prvi put krscanstvo izjednaceno sa drugim religijama u Rimskom Carstvu, ili jasnije kazano - krscanstvo dobilo slobodu javnog djelovanja.

Jedno od tih je Milanski edikt koji je objavio čovjek rođen na području današnje Srbije.

Jedan od narečenih 17, ako ne i čitavih 18 srpsko-rimskih careva, sveti Konstantin Veliki, doneo je tom oholom svetu jedno od ključnih civilizacijskih dostignuća, Milanski edikt, akt o verskoj toleranciji, koja nam je oduvek bila na srcu i bez koje prosto ne umemo da živimo, a ravnodušni svet nas i dalje gleda belo, sa nepoverenjem, kao da smo nekakvi verski fanatici koji ubijaju za krst nečasni i neslobodu zlatnu.

Milanski edikt je zakonski akt kojim je proglašena verska ravnopravnost i od kada prestaje progon hrišćana.

To bi zaista predstavljalo gaženje poimanja vjerske slobode što je promiče Milanski edikt.

Rimski car Konstantin, koji je 313. godine objavio Milanski edikt, kojem je ne samo kršćanstvu nego i svim drugim religijama, zajamčena sloboda, ušao je u rimski Coloseum.

Novija tumačenja idu u prilog tezi da je Dioklecijan umro iste godine kad je proglašen Konstantinov Milanski edikt koji je kršćanima, koje je Dioklecijan nemilosrdno progonio, dopustio slobodno ispovijedanje nove, kršćanske vjere.

" Nije mogao, jer Milanski edikt 313. godine označava kraj vjerskim progonima u Rimskom Carstvu ", točno je odgovorio jedan učenik.

Drugim rečima, proslavljamo Milanski Edikt u Nišu, što je isto tako logično kao proslavljati nisku roštiljijadu u Milanu.

Veliki, rimski car koji je vladao od 306. do 337. Zajedno s Licinijem, vladarom u istočnom dijelu Rimskoga Carstva, 313. godine je izdao " Milanski edikt ", kojim se daje sloboda vjeroispovijedi kršćanima.

1924. - Umro je njemački književnik Franz Kafka, autor Procesa i Preobrazbe. 1940. - Završila je bitka kod Dunkirka, gdje su Nijemci nadvladali savezničke snage, koje su evakuirale 350 000 vojnika. 1944. - Charles de Gaulle postao je predsjednik privremene francuske vlade, koja će 1946. postati Četvrta republika. 1959. - Singapur je stekao nezavisnost. 4. lipnja 1896. - Američki izumitelj i industrijalac Henry Ford provezao se na " kvadriciklu ". 1989. - Na izborima u Poljskoj pobijedila je Solidarnost, čime je počelo rušenje komunizma u Istočnoj Europi. 1989. - Prosvjed na Trgu nebeskog mira, kojim su građani Pekinga tražili više slobode, ugušen je u krvi. 2004. - U Bjelovaru je umro Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik, franjevac i pjesnik 5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša 1866. - Jedan od najvećih objekata u dijelu Sunčeva sustava Pluton, dostigao je svoj zadnji afel, koji će opet nastupiti 2113. 1905. - Rodio se ekonomist i političar Rudolf Bićanić. 1967. - Izrael je napao zrakoplovstvo Egipta, Jordana i Sirije, čime je započeo Šestodnevni rat. 1984. - Premijerka Indije Indira Gandhi zapovjedila je napad na Zlatni hram. 6. lipnja 1854. - Rodio se književnik Ante Kovačić, autor romana U registraturi. 1944. - Na Dan D počelo je iskrcavanje Saveznika u Normandiji u okviru operacije Overlord. 1969. - Uspostavljena je prva internetska veza. 1984. - Ruski programer Aleksej Pažitnov stvorio je Tetris, jednu od najpopularnijih videoigara. 7. lipnja 1654. - Luj XIV. okrunjen je za kralja Francuske, kojom će vladati 72 godine. 1905. - Norveška je raskinula uniju sa Švedskom. 1948. - Predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš dao je ostavku protiveći se komunističkom puču. 1993. - U 29. godini poginuo je legendarni hrvatski košarkaš Dražen Petrović. 8. lipnja - Svjetski dan oceana 632. - Umro je prorok Muhamed, utemeljitelj islama. 1887. - Herman Hollerith patentirao je računski stroj s bušenim karticama. 1914. - Umro je povjesničar i političar Tadija Smičiklas, autor prve cjelovite povijesti Hrvata. 1949. - Engleski književnik George Orwell objavio je roman 1984. 9. lipnja 1781. - Rodio se britanski izumitelj George Stephenson, jedan od pionira željeznice. 1815. - Završio je Bečki kongres koji je prekrojio Europu nakon Napoleonova poraza. 1934. - Prvi se put pojavio Paško Patak, u crtanom filmu Mudra mala kokoš. 1941. - Ubijen je Otokar Keršovani, novinar, kritičar i komunistički aktivist. 10. lipnja 1672. - Rodio se ruski car Petar Veliki, reformator i osnivač Petrograda. 1793. - U Parizu se otvorio Jardin des Plantes, koji će godinu dana kasnije postati prvi javni zoološki vrt. 1796. - Rodio se književnik Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina koja je postala hrvatska himna. 1999. - NATO je prekinuo zračne napade na Srbiju, koja je pristala povući snage s Kosova. 11. lipnja 1184. prije Krista - Uništena je Troja. 1521. - Umro je kardinal Tomo Bakač Erdödy, začetnik moći i bogatstva hrvatske velikaške obitelji Erdödy. 1859. - Umro je austrijski političar Metternich, jedan od najmoćnijih ljudi Europe u prvoj polovici 19. stoljeća. 1963. - Budistički svećenik Thich Quang Duc prosvjedno se spalio u Saigonu 12. lipnja - Svjetski dan protiv dječjeg rada 1830. - 34 000 francuskih vojnika iskrcalo se u Alžiru i započelo kolonizaciju zemlje. 1890. - Rodio se austrijski slikar Egon Schiele, predstavnik secesije i ekspresionizma. 1918. - Umro je Dragutin Lerman, putopisac i istraživač porječja rijeke Kongo. 1942. - Ana Frank na svoj 13. rođendan dobila je dnevnik koji će je proslaviti nakon smrti. 13. lipnja 313. - Rimski carevi Konstantin i Licinije izdali su Milanski edikt kojim su prestali progoni kršćana. 1805. - Rodio se jezikoslovac Antun Mažuranić, osnivač hrvatske dijalektologije. 1944. - Američkim napadom na japanske položaje počela je bitka za Marijansko otočje. 1993. - Umro je filozof Gajo Petrović, jedan od osnivača Praxisa. 14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi 1789. - Kapetan William Bligh, svrgnut u pobuni na brodu " Bounty ", stigao je do Timora nakon 6000 kilometara prijeđenih u čamcu. 1890. - Rodio se svestrani slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić. 1905. - Izbila je pobuna mornara na krstarici " Potemkin ". 1986. - Umro je argentinski književnik Jorge Luis Borges, jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća (Babilonska biblioteka). 15. lipnja 1219. - Prema legendi, Danci su s neba dobili Dannebrog najstariju državnu zastavu koja se još koristi. 1389. - Osmanlije su pobijedili srpske i druge kršćanske snage u bitci na Kosovu polju. 1862. - Umro je Franjo Krežma, čudo od djeteta, violinist i skladatelj. 1924. - Indijanci su proglašeni građanima SAD-a. 16. lipnja 1313. - Rodio se talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor zbirke novela Dekameron. 1812. - Rodio se jezikoslovac i preporoditelj Vjekoslav Babukić. 1963. - U svemir je poletjela prva žena, Valentina Tereškova. 1972. Njemačka je policija uhitila teroristkinju Ulrike Meinhof. 17. lipnja 1462. - Vlad III.

Ustvrdivši da je Milanski edikt - edikt tolerancije pojasnio je ispravno shvaćanja tolerancije i vjerske slobode.

Milanski edikt zahvatio je, međutim, još dublje, određujući izričito i da se sva mjesta na kojima se zajednica okupljala i svako drugo konfiscirano i oduzeto vlasništvo »ima vratiti kršćanima bez traženja naknade ili ikakvoga plaćanja, i bez pokušaja prijevare i obmane.« Glavna značajka ovog edikta bila je u tome što je kršćanstvu, ali i svim drugim religijama, omogućio pravni položaj jednak položaju poganstva, a poganstvo više nije bila službena religija Carstva i njegove vojske.

U međuvremenu Crkva je dobila slobodu, zahvaljujući caru Konstantinu, koji je 313. godine izdao tzv. Milanski edikt kojim se određuje sloboda vjernicima da mogu javno ispovijedati vjeru.

Milanski edikt je pisan za ceo hrišćanski svet, koji se sedam i po vekova kasnije podelio na istočnu pravoslavnu i zapadnu rimokatoličku crkvu.

1. Danas je svetkovina Duhova U ponedjeljak blagdan Marije Majke Crkve (svetkovina na Plitvicama) U srijedu 22. 5. je spomendan Sv. Jelene Križarice (330.) ona je majka cara Konstantina koji je 313. Crkvi dao slobodu (Milanski edikt) U subotu 25.5. je u Brlogu " zbor " " Elizabeta " proslava zaštitnice župe Pohoda BDM Elizabeti: sv. misu u 11,00 sati predvodi vlč.

Pa kad je sam milanski edikt, najveći spis o početku hrišćanstva legalnog falsifikat, onda šta reći za lokalne prepisivače tokom 1000 godina šta su mogli raditi iz ko zna kojih razloga

Milanski edikt je uredba što su je 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I.

U veljaci 313. god. izdao je Konstantin sa svojim suvladarom Licinijem glasoviti Milanski edikt kojim je kršcanima dana sloboda i tako je završilo krvavo progonstvo što je trajalo gotovo dva i pol stoljeca.

Prolazeći kroz natkrivenu Galeriju Vittorio Emanuelle žurili smo prema crkvi svetog Grgura, gdje potpisan Milanski edikt, kojim su kršćani nakom stoljeća patnje, ilegale i mučkog progona, napokon dobili slobodu ispovijedanja svoje vjere.

Objasnio je zatim povijesni kontekst Kvirinova mučeništva, vrijeme progonstava za vladavine cara Dioklecijana, ali i odluku cara Konstantina da 313. proglasi Milanski edikt kojim kršćanima osigurava vjersku slobodu, a od kojeg je upravo prošlo 1700 godina.