Kao što je Miljenko Stančić slikar Varaždina, tako je Emanuel Vidović, slikar Splita, čulo se na otvorenju izložbe.

Miljenko Stančić jedan je od najvećih hrvatskih slikara i pobornika individualizma, intimizma i nadrealizma u hrvatskoj umjetnosti.

U protekla tri desetljeća zahvaljujući ovom likovnom projektu u Primošten su dolazili, stvarali i izlagali Miljenko Stančić, Edo Murtić, Kosta Angeli Radovani, Dubravka Babić, Ivan Lacković Croata, Ljubo Ivančić, Cata Dujšin-Ribar, Ante Kaštelančić, Ivan i Josip Generalić, Jure Labaš, Đuro Seder, Vilim Svećnjak, Marino Tartaglia, Ivo Vojvodić, Šime Vulas, Kamilo Tompa i čitava plejada mlađih umjetnika.

Tako će se dan nakon premijere u Galeriji Stančić otvoriti izložba " Miljenko Stančić 35 godina poslije ".

Miljenko Stančić rođen je u Varaždinu 1.03. 1926. godine, umro je u Zagrebu 13.05. 1977. Prve pouke iz slikarstva dobio je u Varaždinu od profesora Ladislava Kralja Međimurca.

Završio je specijalni tečaj za grafiku kod Tomislava Krizmana 1952. Predavao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od 1961 - 77. Bio je član grupe " PETORICE " (Ljubo Ivančić, Ivan Kožarić, Valerije Michieli, Miljenko Stančić, Josip Vaništa).

Mahom su to znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti (Matija Gubec, Ante Starčević, Stjepan Radić, Iso Kršnjavi, Bartol Kašić) ili suvremenici, likovnjaci (Ivo Kerdić, Vanja Radauš, Želimir Janeš, Krsto Hegedušić, Miljenko Stančić, Eugen Kokot, Ivica Šiško, Dubravka Babić, Nikola Koydl i drugi), sportaši (Cerar, Križaj, Šurbek, Parlov, Bjedov).

" Varaždin mi je mjera i obrazac " govorio je Miljenko Stančić, i doista, svima koji su se rodili, živjeli ili makar nakratko posjetili Varaždin, ove će riječi dočarati atmosferu grada po mjeri čovjeka.

U njezinom stanu u " žutoj " kući u Foši su odsjedali i Vlado Gotovac, Franjo Tuđman, Lav Znidarčić, Miljenko Stančić, a Savka Dabčević-Kučar je cijeloga života, još od djetinjstva bila njezina najveća prijateljica.

Vaništa je u svom slikarstvu portretirao svoje duhovne suputnike, od Gidea i Rimbauda, do Prousta i Kafke, a u svojim zapisima slika portrete onih umjetnika čije su se linije života približile njegovoj, a to su, ne iznenađuje, najčešće slikari, od onih od kojih je učio (Ljubo Babić, Marino Tartaglia), preko kolega s kojim se formirao (Miljenko Stančić) do onih kojima se divio (Leo Junek).

Bio sam jako ponosan, jer je u to vrijeme i veliki slikar Miljenko Stančić crtao ilustracije.

Takvu su majstorsku ruku u hrvatskoj likovnoj umjetnosti imali samo vrhunski autori kao što su Emanuel Vidović ili Miljenko Stančić.

Miljenko Stančić značajnije se je afirmirao nakon zajedničke izložbe s Josipom Vaništom u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1952. godine gdje je izložio tridesetak svojih radova.

Matija Skurjeni, Ivo Friščić, Nives Kavurić-Kurtović, Ivan Lacković Croata, Virgilije Nevjestić, Ivan Lovrenčić, Miljenko Stančić, Nikola Reiser, Dubravka Babić, Dimitrije Popović, pa njih još dvjestotinjak - gotovo da nema hrvatskoga likovnog umjetnika koji nije sudjelovao u stvaranju bibliofilskih izdanja Zbirke Biškupić.

Na današnji dan 1977. godine u svojoj je 51. godini preminuo Miljenko Stančić.

Među izloženim djelima zastupljena su, tako, najveća imena hrvatske likovne umjetnosti protekloga stoljeća kao što su: Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Miroslav Kraljević, Josip Račić, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Ivo Režek, Vilim Svečnjak, Kosta Angeli Radovani, Ivan Lovrenčić, Milena Lah, Miljenko Stančić, Đuro Seder i mnogi drugi.

Autor je nekoliko monografija: Miljenko Stančić, 1979.; Matko Trebotić, 1981.; Hrvoje Šercar, 1984., te autor predgovora u katalozima Emanuel Vidović, 1971.; Erotika u novijem hrvatskom slikarstvu, 1977.; Petar Dobrović, 1990. Objavljuje studije s područja novije hrvatske umjetnosti.

U njezinom stanu u " žutoj " kući u Foši su odsjedali i Vlado Gotovac, Franjo Tuđman, Lav Znidarčić, Miljenko Stančić, a Savka Dabčević-Kučar je cijeloga života, još od djetinjstva bila njezina najveća prijateljica

Srebrne svirale su Tadijanovićeva najpopularnija pjesnička zbirka, odnosno izbor pjesama koje je priredila i pogovorom propratila Karmen Milačić, a ilustrirao Miljenko Stančić.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u Muzeju se održavaju značajne izložbe istaknutih umjetnika koji su bitno odredili tada vrlo snažnu i međunarodno respektabilnu zagrebačku umjetničku scenu (Josip Vaništa, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Valerije Michieli, Ivan Kožarić, Antun Motika, Vjenceslav Richter, Edo Murtić, Tošo Dabac).

razgledom muzejskog postava u Starom gradu kulturno povijesni odjel Gradskog muzeja Varaždin čuva značajne povijesne dokumente, vrijedne zbirke cehova, oružja, kamenih spomenika, stakla, keramike, satova dok šetnja kroz dvadesetak soba uređenih u različitim stilovima prošlih razdoblja vraća duh prošlih stoljeća i upoznaje s načinom ondašnjeg življenja i/ili posjetom Entomološkoj zbirci Svijet kukaca jedinstvena europska izložba u palači Herzer koja posjetitelju otkriva čudesan djelić prirode i/ili posjetom Galeriji Miljenko Stančić u galeriji velikana hrvatske umjetnosti kojem je Varaždin bio mjera i obrazac, predstavljeno je 40 - ak eksponata slika, grafika i osobnih predmeta umjetnika. i/ili posjetom Muzeju anđela (u osnivanju) nakon gotovo tri desetljeća slikanja karakterističnog motiva anđela u baroknom ozračju i umjetničkog rada pod geslom Varaždin-grad u kojem anđeli spavaju, slikar Željko Prstec u svom je rodnom gradu uredio dom za vlastita, ali i djela drugih umjetnika na temu duhovnog i anđeoskog svijeta.

Ivica Župan Stančićevo fino poigravanje na rubu svjetova često je izgledalo kao koketiranje s kičem, a danas znamo da su u međuvremenu neki planetarni umjetnički pokreti nastali iz eksploatacije kiča Izložba Miljenka Stančića, Galerija Miljenko Stančić, Galerija starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin, Varaždin, od 12. svibnja do 6. lipnja 2006.

Riječ je o desetak portreta među kojima su Miljenko Stančić, Mila Dimitrijević, Kosta A.

Zanimljivo je da su se vama mladima ubr zo priključili i stariji, čak i neki vaši profesori, primjerice Krsto Hegedušić, Valerije Michieli, Miljenko Stančić, Vasilije Jordan i još neki.

Tako se očevidnom skrbi Grada i Ministarstva kulture povijesno najvažniji grad sjeverne Hrvatske vraća sjaju koji je imao u vremenu svojih sugrađana Draškovića, Patačića, Oršića, Keglevića, Ožegovića, čije palače i dan-danas žive na maglovitim vedutama što ih je za vječnost oslikao varaždinski slikar Miljenko Stančić.

Često ste javno isticali da je na vas djelovao, možda i utjecao, Miljenko Stančić, jedna faza u njegovu slikarstvu.

Iznošenje te činjenice nije cjepidlačenje, nego procjena dojmovnog dosega ove predstave (čisto sumnjam da će komad dugo biti na repertoaru, unatoč paternalističkom inputu Kraljevine Norveške, što je posebice došlo do izražaja na domjenku nakon premijere, gdje se stanovita nobelmansk a ekscelencija morala gustirati u tisućuminutnom bezličnom govoru, koji kao da je sam Fosse napisao tijekom nekog norveškog stipendiranog jutra kad mu je koncentracija bila posebno pokolebana majestičnom dokolicom svakodnevice u izobilju), premda ona cilja baš na široki populacijski spektar publike, za što je, na kraju krajeva, angažiran, ni kriv ni dužan, Miljenko Stančić.

Slikar Miljenko Stančić daje mu 1960. prve boje i platna te Šercar počinje aktivno crtati.

Uz donaciju skulpture Ivan RENDIĆ, Petar Hranuelli dopunio je donaciju s još četiri skulpture iz serije VELIKANI, tako da je naša kolekcija bogatija za skulpture: Miroslav KRLEŽA, Dušan DŽAMONJA, Miljenko STANČIĆ i Ivan MEŠTROVIĆ.

Nadrealizam, probuđen davne 1924. godine, koji je prožeo cijelu staru Europu, na hrvatskom tlu rodio je velikane kao što su Krsto Hegedušič, Vanja Radauš, Antun Motika, Miljenko Stančić, Vasilije Jordan, Ivan Generalić, Virgilije Nevjestić, Petar Jakelić i mnogi drugi.