Magisterij pod naslovom Pomorske i trgovačke veze Dubrovačke Republike i Engleske od 15. do 17. stoljeća " Kristić je branila pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: doc. dr. sc. Milorad Pavić, prof. dr. sc. Mithad Kozličić i dr. sc. Marija Zaninović Rumora, znan. suradnica.

U Unutrašnjoj strani vetra je više no u pređašnjim romanima ovog autora korišćen usložnjen metod iz priče Izvrnuta rukavica, jer je Milorad Pavić dekonstrukcijom sopstvenih priča, uz promenjen odnos narativnih delova i preko interpolacije novih tekstualnih celina, stvorio delo potpuno novih značenja i strukture.

Međutim, reč je o sasvim drugačijim istorijskim izvorima i literarnom predlošku. 5 Od ovog principa u većoj meri odstupa jedino odrednica Hazari u Žutoj knjizi gde se nalaze hebrejski izvori o hazarskom pitanju. 6 O narodu dvojniku će još biti reči, ali radi opšte ilustracije treba navesti podatak. koji daje Mala Prosvetina Opšta enciklopedija pod odrednicom Hazari: " Pod istim nazivom poznat je i narod mongolskog porekla koji živi u Avganistanu. " Prosveta, Beograd, 1978, str. 550. 7 Pod pojmom citat podrazumevani su samo i isključivo znaci navoda, a ne kurzivni delovi teksta ili upravni govor. 8 Svi navodi su davani iz knjige - Milorad Pavić: Hazarski rečnik, Prosveta, Beograd, 1990. 9 Uporediti: D.

Služeći se prilikom svog istraživanja prvenstveno literaturom koju sam autor navodi u delu (Artamonov, Danlop, Dvornik, Žitija Ćirila i Metodija) i onom do koje se moglo doći (Ibn-Fadlan, Ostrogorski, Gumiljov, Golden, Diter Ludvig, Saopštenje sa skupa Menore iz Čelareva) došla sam do zaključka da se Milorad Pavić, prilikom pisanja Hazarskog rečnika, u velikoj meri služio istorijskim izvorima i sekundarnom literaturom o Hazarima: vizantijskim hronikama, arapskim putopisima i geografskim delima, hebrejskim svedočanstvima, literarnim delima, legendama, itd kao i modernim istorijsko tekstološko-lingvističkim studijama.

Još gore, i rat u bivšoj Jugoslaviji pisali su i pothranjivali ljudi od pera, romanopisci: Dobrica Ćosić, glavni inspirator srpskog nacionalizma, Milorad Pavić, Vuk Drašković (koji je kasnije ne bez hrabrosti prešao u oporbu) i, naročito, pjesnici među kojima je bio najpoznatiji Radovan Karadžić, notorni ratni zločinac.« U danima rata, kada se nad Hrvatskom raspadala cijela jedna armija, o čemu svjedoče i sami Srbi koji su sačuvali dostojanstvenost u ratnom vremenu, neprocjenjiva je bila pomoć Finkielkrauta i Brucknera, zbog toga i danas moramo ostaviti prostor za misao tih ljudi čija nas je razina i polemika upućivala na više i bolje, a ne na prizemne uvrede: »U današnjoj Srbiji ubojice su ujedno versifikatori mržnje koja dolazi na krilima epske poezije, književnosti isključivo u službi etničkog čišćenja.«

Pitanje je glasilo: " Da li je pakao ezoterman (predaje toplotu) ili endoterman (absorbuje toplotu)? " Drugi doduše tvrde da je to pitanje iz ispita Terme (Nauke o toplini) na FSB-u u Zagrebu, ali, sasvim je svejedno: većina je studenata napisala svoje odgovore pretpostavivši Boyle-Mariotteov zakon (gasovi se hlade kad se šire i zagrevaju kad se skupljaju), koji vrijedi podjednako u ova Pakla, onom pravoslavnom, Beogradu, kao i onom katoličkom, Zagrebu. (Milorad Pavić zasigurno bi kazao da grešnici odlaze u Zagreb, dok grješnici u Beograd, i, ne bi pogr (ij) ešio.)

U ponedjeljak, 30. studenog, umro je poznati srpski romanopisac, pjesnik, prevoditelj i esejist Milorad Pavić.

Bilo kako bilo, knjige ubijaju, od Borgesa preko Ecoa do Pavića, a kako mi je Milorad Pavić otpisao: Ne znam za druge, ali mene su moje ubile

Milorad Pavić, Miroslav Krleža, Danilo Kiš i Ivo Andrić su imali svoja mjesta u dijelu knjižare svjetke literature složeni po abecedi, a najviše sam prodao " How we Survived Comunism and even Laugh " Slavenke Drakulić.

U to doba od Crnog do Kaspijskog mora proteže se Hazarski kaganat, carstvo koje okuplja nomadska plemena koja su iz političkih razloga u sedmom stoljeću prihvatila Židovstvo (u Hazarima je inspiraciju pronašao i kontroverzni Milorad Pavić).

Široki spektar tema upotpunjuju i vrijedni prilozi iz područja povijesti i povijesti umjetnosti: uloga otoka u povezivanju dviju obala Jadrana u srednjem vijeku (Milorad Pavić), doprinos talijanskih bilježnika dubrovačkoj kulturi u razdoblju humanizma, zadarski slikar Francesco Salghetti-Drioli i talijanski Risorgimento (Antun Travirka), te prilog Nikole Jakšića o venecijanskim psaltirima iz XV. stoljeća u Dubrovniku.

Tu nagradu osnovao je Rade Jarak, a osim Nives za nju se bore Ivan Gavran, Damir Karakaš, Milan Mijatović, Milorad Pavić i Olja Savičević Ivančević.

Dr. sc. Milorad Pavić u svojoj ocjeni magistarskog rada Stanke Kristić piše kako je riječ o radu koji obrađuje jednu vrlo vrijednu, ali u našoj historiografiji nedovoljno obrađenu znanstveno-istraživačku temu.

Milorad Pavić iz Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru upozorava na plovidbene priručnike kao na vrijedna vrela za proučavanje povijesti hrvatskoga uzmorja.

Autori radova u Zborniku Stijepa Obada " su Nikola Kapetanić, Nenad Vekarić, Mislav Elvis Lukšić, Ante Bralić, Nevio Šetić, Josip Vrandečić, Marko Vučetić, Stjepan Ćosić, Marko Trogrlić, Igor Duda, Ante Batović, Radomir Jurić, Josip Faričić, Ivan Jurić, Marijan Sivrić, Dubravka Božić Bogović, Vesna Čučić, Miroslav Ujdurović, Šime Peričić, Lovorka Čoralić, Fani Celio Cega, Tado Oršolić, Milorad Pavić, Ivan Balta, Franko Oreb, Tihomir Rajčić, Sanda Uglešić, Stanko Piplović, Nikša Mojaš, Mithad Kozličić, Marjan Diklić, Slavko Kovačić, Milivoj Blažević, Mateo Bratanić i Jakša Raguž.

Nedavno preminuli Milorad Pavić bio je također mješanac, mislim da mu je otac bio Hrvat.

Ipak, još uvijek je riječ o najvrjednijoj književnoj nagradi u Srbiji, makar zbog tradicije, što postaje očito nakon pogleda na listu laureata od njenog prvog izdanja 1954. Tu su, između ostalih, i Miroslav Krleža (1962., za Zastave), Ranko Marinković (1965., za Kiklopa), Meša Selimović (1966., za Derviš i smrt), Slobodan Novak (1968., za Mirise, zlato i tamjan), Danilo Kiš (Peščanik, 1972. - Kiš je jedini autor koji je vratio nagradu), Milorad Pavić (1984., Hazarski rečnik)...

Između mnogih književnih poslova kojima se Milorad Pavić bavi: romansijer, istoričar književnosti, pesnik, esejist, pripovedač, moramo se zapitati - šta je on zapravo?

Pavić govori o suštini ličnosti, a čitalac samu ličnost i njeno delo zna samo površno, on oseća nedostatak obaveštenosti preko kojega je izvršeno pomeranje ". 62 Ovaj stav se naročito odnosi na pripovetku " Večera u krčmi, Kod znaka pitanja ' ", u kojoj se kao likovi javljaju Boža Vukadinović, Vlada Urošević, Zoran Mišić i Milorad Pavić.

Nacionalovi novinari prisustvovali su u Beogradu probama ' Hazarskog rečnika ', predstave koja se radi po svjetskom hit romanu koji je preveden na 30 - ak jezika, ali koji su srpski nacionalisti pa i sam autor Milorad Pavić krajem 80 - ih koristili za raspirivanje srpskog nacionalizma, te razgovarali s redateljem Tomažom Pandurom i dramaturgom Darkom Lukićem Zagrebački dramaturg i pisac Darko Lukić bavi se Hazarskim rečnikom, zajedno s Livijom Pandur, sestrom Tomaža Pandura i samim Pandurom šest, sedam godina.

Tada su nagradu podijelili Dubravka Ugrešić za izvrstan roman Forsiranje romana reke i Milorad Pavić za Predeo slikan čajem.

Uza sve to, Arsenijević se, čini se, služi starom spisateljskom metodom, odnosno kriterijem kojim se navodno služi i Milorad Pavić: ' Prije no što priču pripustiš u svijet, pročitaj je naglas, i tek ako prođe taj test, ako rečenice teku ritmično, skladno, i glatko, onda ih pusti da zazvuče i u našim ušima, našim glasovima izgovorene '.

Hrvati su potomci Srba koji su negdje tijekom 10. stoljeća prešli na područja naseljena manjim slavenskim plemenima, koja su se priklonila toj skupini te su negdje tijekom toga istog stoljeća preuzeli ime Hrvat (Xorbatus) - objasnio je dr. Milorad Pavić iz instituta.

Mislim da me je Bog obasuo beskrajnom milošću podarivši mi radost pisanja, ali me je istom merom kaznio možda baš zbog te radosti. " (Milorad Pavić

38 Milorad Pavić: " Barokni sloj u Hazarskom rečniku ", delo, 1986, br. 6, str. 4

On je osamdesetogodišnji Milorad Pavić, sveučilišni profesor, književnik i tvorac Hazarskog rječnika iz 1984. - e, romana, leksikona od 100.000 riječi, prevedenog na 70. jezika.

53 Milorad Pavić: Ruski hrt, str. 216

30 Milorad Pavić: " Odlazak Borhesa ", Politika, 21. jun 1986, str. 9

16 Milorad Pavić: Gvozdena zavesa, str. 53

5 Milorad Pavić: Istorija, stalež i stil, Matica srpska, Novi Sad 1985, str. 270