Da svoje zalaganje još više ostvari, stupio je u red Milosrdne braće.

Zakladna bolnica ili Bolnica milosrdne braće osnovana je 1791., nakon što je Zagreb poharala epidemija gripe, a iz Beča došao prijedlog da se po uzoru na pariški Hotel-Dieu, odnosno po uzoru na novu bečku Opću bolnicu, sagrađenu po želji cara Josipa II., sagrade slične bolnice po svoj provinciji.

Zatim je u Zagrebu uz njegovu pomoć otvorena prva opća civilna bolnica Milosrdne braće, po uzoru na Beč.

U prve 24 ure iza potresa 9. studenoga izdano je na zagr. kolodvoru 3.800 putničkih karata. (...) Najveću je štetu potres nanio prvostolnoj crkvi zagrebačkoj. (...) Inače je potres veoma oštetio sve druge zgrade na Kaptolu. (...) U bolnicu Milosrdne braće dovedeno je 29 ranjenika. (...)

Sljedeće ga je godine redarstvo sprovelo u zagrebačku Bolnicu milosrdne braće, u Odjel za umobolne.

antisepsu te je1878. u Bolnici milosrdne braće na Jelačićevu trgu izveo prvu laparatomiju u Hrvatskoj.

Katolička Crkva i kroz ovu ustanovu, namijenjenu psihički bolesnim osobama, po služenju Milosrdne braće svjedoči na tlu mlade Požeške biskupije evanđeoski pristup čovjeku, pridonosi njegovu dostojanstvu ".

Odnijeli ga u bolnicu Milosrdne braće.

Bivšu bolnicu na Strmcu zakupio je na pedeset godina bolnički Red milosrdne braće sa sjedištem u Italiji.

Kako je posljednih godina bila prazna, od propadanja su je spasili članovi bolničkog Reda milosrdne braće koji će ju preurediti u dom za psihičke bolesnike, u zdravstvenu ustanovu po visokim europskim standardima. Ulaganja bi barem prema prvim procjenama trebala biti između milijun i pol i dva milijuna eura, a planira se otvorenje stotinjak kreveta, rekao je Kristijan Sinković, prior Reda milosrdne braće.

SINJ - U nedjelju je u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske svoju mladu misu služio fra Ivica Karlo Lapić, rođen u Čitluku pokraj Sinja, inače pripadnik reda Milosrdne braće iz Milana u Italiji.

Inače je 1600 pripadnika Milosrdne braće u svijetu, u Hrvatskoj ih je nekad bilo, ali su nestali u vrijeme komunističke vladavine.

Među njima se posebno ističu fondovi najstarijih zagrebačkih bolnica, Zakladne bolnice (Bolnice milosrdne braće) i Bolnice milosrdnih sestara.

Nadbiskup je istaknuo primjere sv. Giuseppea Moscatija i sv. Riccarda Pampurija iz Bolničkog reda Milosrdne braće sv. Ivana od Boga, sv. Giannu Beretta Molla, liječnicu i majku i prof. Jeromea Lejeunea koji je otkrio kromosomski poremećaj odgovoran za Downov sindrom.

Prim. dr. Antun Gottlieb (1880. 1967.) bio je istaknuti zagrebački kirurg, koji je u vrijeme prije I. svjetskog rata izvodio smione kirurške zahvate, do tada neizvedive u Hrvatskoj, da bi od 1915. do 1930. vodio Kirurški odjel Bolnice milosrdne braće.

Izgrađena je, opremljena i u potpunosti financirana prije godinu i pol novcem i donacijama bolničkog reda Milosrdne braće svetog Ivana od Boga iz Italije, i to na mjestu nekadašnjeg lječilišta za plućne bolesnike u Strmcu.

Namješten je u Požegu gdje je i završio svoje ovozemaljsko putovanje (u bolnici Milosrdne braće na Strmcu).

Vrhovčev graditelj bio je Kristijan Heinrich Vesteburg, od reda milosrdne braće, tada službeni graditelj zagrebačkog biskupa koji u isto vrijeme adaptira i obližnji dvorac Golubovec koji je biskup Maksimilijan Vrhovac kupio kao i Stubičke Toplice 1806. godine.

Riječ je o jednoj od najsuvremenijih psihijatrijskih ustanova u regiji u čiju je izgradnju i opremanje Bolnički red milosrdne braće sv. Ivana od Boga iz Italije uložio oko sto milijuna kuna.

Osnovali su je i vode redovnici reda Milosrdne braće sv. Ivana od Boga.

Sjedište tvrtke je bilo u Ilici 31 (praktično, jer na broju 39 je tada bila smještena Bolnica milosrdne braće, a ne tako daleko je bila i još uvijek jest Bolnica sestara milosrdnica), a u Ilici 29 je bila trgovina.

U obnovu i izgradnju popratnih sadržaja na Strmcu, gdje je nekada bila poznata bolnica za plućne bolesti, Bolesnički red Milosrdne braće uložio je stotinjak milijuna kuna, a posao je u njoj našlo 90 - ak žitelja Nove Gradiške i okolice.

Spomenuta zgrada, koja je ostala pojam Zagrebačkog sveučilišta, nije bila građena u tu svrhu, nego za bolničke potrebe kako bi bila rasterećena stara bolnica Milosrdne braće na Jelačićevu trgu.

Upravljanje bolnicom povjereno je redu Milosrdne braće.

U izgradnju i opremanje bolnice bolnički red Milosrdne braće svetog Ivana od Boga iz Italije uložio je oko 100 milijuna kuna.

Lelja Dobronić piše o toj kući 1963. godine slijedeće: Godine 1868. sagrađen je ljetnikovac u vinogradu reda Milosrdne braće na Jelenovcu po nacrtima graditelja Janka Jambrišaka.

Dario Verni, prior zajednice Milosrdne braće sv. Ivana Boga koja vodi jedinu katoličku bolnicu u Hrvatskoj Psihijatrijsku bolnicu sv. Rafaela na Strmcu kod Nove Gradiške, progovara o iskustvu rada s bolesnicima, o pastoralu bolesnih te posebno o važnosti sakramentalnog života za očuvanje i ponovno zadobivanje zdravlja.

Njega su slijedili mnogi tako je nastao red Milosrdne braće koja već kroz 500. godina grade i opslužuju mnoge bolnice i slične ustanove po europi i cijelom svijetu.

Projekt težak oko 100 milijuna kuna financirao je Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana od Boga sa sjedištem u Italiji, koji je do sada u 50 - ak država širom svijeta osnovao više od 300 zdravstveno-socijalnih ustanova.

Jedna od najsuvremenijih psihijatrijskih ustanova u regiji koja se proteže na oko sedam tisuća četvornih metara, kroz projekt vrijedan oko sto milijuna kuna u potpunosti je financirao Red milosrdne braće iz Italije sv. Ivana od Boga, koji je do sada širom svijeta otvorio, više od 300 medicinsko-zdravstvenih ustanova.