O kakvom se znanstvenom dosegu Mirjane Kasapović radi, postalo je evidentno nakon njene polemičke katastrofe koju je doživjela 2009. godine u raspravi u okviru Hrvatskog politološkog društva sa svojim fakultetskim kolegom prof. Dragutinom Lalovićem.

U bosanskohercegovačkoj javnosti se već nekoliko godina tačnije od objavljivanja knjige zagrebačke profesorice Mirjane Kasapović 2005. godine vodi raspršena ali kontinuirana debata o takozvanoj konsocijacijskoj demokratiji.

Ukazujući na manjkavosti teorijske paradigme Mirjane Kasapović i na izlišnost same debate o konsocijacijskoj demokratiji s jedne, te na primjere nerazumijevanja liberalnog koncepta s druge strane, tekst Tarika Haverića otvara novi temat o liberalizmu i konsocijaciji u Bosni i Hercegovini i priziva još jednu konstruktivnu diskusiju o demokratskim i političkim perspektivama za razvoj bosanskohercegovačke države i društva.

Mladen Ančić bošnjačkim liberalima pripisuje, štaviše, tajni plan.21 Teško je znati pristaje li i Ančić uz nauk Mirjane Kasapović da »kontekstualno konstruiranje i značenje pojmova podrazumijeva da se oni ne mogu doslovce prenositi iz jedne epohe u drugu ili iz jedne sredine u drugu«, 22 no on sam ne preza od toga da između dviju epoha, XVII. i XXI. stoljeća, uspostavi kontinuitet »kulturne tradicije«, izjednačujući političke ciljeve i pobude jednog ondašnjeg provincijskog stihoklepca kakav je bio Mehmed Hevaji i današnjeg političkog pisca Asima Mujkića.

Znakovita je kolumna prof. dr. Mirjane Kasapović, sive eminencije SDP-a, u zadnjem " Globusu " da je Mesiću još više trebalo smanjiti ovlasti.

Uvjeravat će nas da se građanski univerzalizam u bosanskom kontekstu izjednačava s bošnjačkim, dakle etničkim, majoritarizmom14, ne osjećajući obavezu (jer u tome i jest bit komunističke samoposluge) da argument dovedu do kraja i otkriju s kojim se etničkim majoritarizmom (njemačkim? italijanskim? poljskim?) u evropskom kontekstu izjednačava istovrsna pojava, naime opetovano zazivanje evropskog građanstva i evropske građanske svijesti koje dolazi od liberalne inteligencije sa svih strana kontinenta. (Grotesknost argumenta Mirjane Kasapović ukazuje se u punom sjaju tek kada Millovu panaceju, tj. ' utapljanje ' jedne nacije u drugu, kontekstualno dešifriramo: bošnjački majoritarizam zapravo znači da se Bošnjacima doduše, samo za potrebe ove polemike priznaje status superiornijeg i naprednijeg naroda, status koji oni sami već neko vrijeme ne potražuju.)

U spisima Mirjane Kasapović (i, u nešto manjoj mjeri, M.

Evo, i dalje čitam, više nego što pišem - preporučujem, i pored nekih neslaganja, vrlo dobru knjigu, znanstveni rad dr. Mirjane Kasapović, profesorice s Fakulteta političkih znanosti, " Politički sustav i politika Izraela ", Politička kultura, Zagreb 2010.

U okruglom stolu (posebno istupima Ive Komšića), u recenzijama Mirjane Kasapović i Ive Banca, u tekstu Olge Popović-Obradović, ili s CD-om koji donosi glasove ratnih junaka i čini ih, nadam se, uz ostalo i začudnima (brechtovski rečeno).

U ovoj analizi prof. dr. Mirjane Kasapović Grubišićevim biračima u Splitu posebno bi se moglo svidjeti kako je don Ivan u Hrvatskom saboru umjesto sakristije iza saborskog oltara organizirao svoj tročlani Klub sa jednim zastupnikom kao magistrantom koji ga prije sjednice " informira o najvažnijim točkama saborskog zasjedanja " tako da velečasni - Bože mi prosti - " ne mora sve čitati ".

Temelj zbornika je studija Mirjane Kasapović Izlazak iz množine: kraj unutarnje institucionalne kolonizacije hrvatske političke znanosti?.

Analitička greška Mirjane Kasapović sastoji se u tome što je svoja istraživanja suzila na razmatranje onih činilaca koji se odnose na pojavu koju proučava, tj.

S guštom sam danas u Globusu pročitao odličan tekst o konvenciji profesorice Mirjane Kasapović.

Inače, ročište je bilo zakazano za utorak, 17. travnja 2012. A propos, nakon sjajne političko - politološke analize prof. dr. Mirjane Kasapović o liku i djelu Radimira Čačića može se samo razrađivati neki aspekt te analize koja je kvintisencija negativnog vezano za ulogu, po mom, Sanadera dva hrvatske politike u zadnjih dvadesetak godina.

Zbog činjenice da će predsjednik Mesić 2012., kada bi se trebali dogoditi idući parlamentarni izbori, imati 78 godina, neki promatrači političke scene, poput politologa Ivana Grdešića, Mirjane Kasapović i predsjednika Hrvatskoga helsinškog odbora Ive Banca, javno su poručili Mesiću da se zbog starosti za tri godine povuče sa scene.

Drugi dio počinje uvodnim izlaganjem prof. dr. sc. Mirjane Kasapović, fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, i nosi naslov Zašto je hrvatski izborni sustav dobar? (str. 17. - 31.).

HSU je žestoko odgovorio na pisanje kolumnistice Globusa prof. dr. Mirjane Kasapović koja je kolumni " DEMOKRATISMUS UND SCHLAMPEREI " objavljenoj u GLOBUSU broj 876 od 21. rujna 2007., uvrijedlia članove HSU pišući o njima na omalovažavajući naćin.

Pročitao sam u posljednjem Globusu odličan komentar Mirjane Kasapović, koja se zgraža nad televizijskim reporterima što ovih dana na graničnim prijelazima isljeđuju one što idu na skijanje pitanjem: Otkud vam pare za to? Na stvari je zaista takva neodgojenost da bi im čovjek iz ruke istrgnuo plavi mikrofon s logotipom Hrvatske radiotelevizije i odalamio ih njime po gubici.

Primjereno je upitati se, ako je SSSH uistinu demokratska tvorevina, hoće li članovima Vijeća SSSH biti podijeljen i članak dr. sc. Mirjane Kasapović, redovite profesorice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljen u Globusu od 27. ožujka 2009. Kako nismo sigurni u dosege demokratičnosti SSSH, možda je dobro obavijestiti naše članove da autorica u tome članku, nakon analize ponašanja Ane Knežević, tvrdi, da se ugled SSSH sroza za nekoliko stupnjeva uvijek kada god se Ana Knežević pojavi na televiziji, da je ona tragikomična sindikalna figura, potpuno nedorasla mjestu na kojem se nalazi i vremenu u kojem djeluje, da se vjerojatno neće dugo održati na čelu SSSH, a ako se održi da će taj sindikat polako, ali sigurno, propadati.

Prisjetimo se sada glavnog metodološkog zahtjeva Mirjane Kasapović, naime da se tekstovi političkih mislilaca razumijevaju i tumače iz povijesnoga, političkoga i intelektualnog konteksta u kojemu su nastali11.

Svojom analitičnošću ističe se članak Mirjane Kasapović koja je o bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću iznijela veoma kritičke ocjene o onome što nije uradio, poglavito načina na koje je radio, počev od nestručnog i neobrazovanog miješanja u sve i svašta, do uplitanja u politiku susjednih zemalja.

Prijedlog Mirjane Kasapović bio bi mnogo egzaktniji, ali bi mogao produljiti proces imenovanja vlade, što si Hrvatska u ovome trenutku teško može priuštiti.

Zbog svoje idée fixe o dubokoj (i vjekovnoj) podijeljenosti bosanskohercegovačkog društva, Mirjana Kasapović isključuje svaku mogućnost individualnih pozicija u debati o tom društvu, pa je u raspravi koja se oko njezine knjige povela raspoznala »vidljive nacionalne intelektualno-političke fronte«, svrstavajući pristaše modela konsocijacijske demokratije u hrvatske i (u manjoj mjeri) srpske »konsocijacijaliste«, a protivnike u bošnjačke »liberale«. 17 Navodnici, u prvom slučaju, ublažavaju nelagodu koju uvijek izaziva uvođenje neke dotad nepoznate riječi, dok nas u drugom slučaju upozoravaju da bošnjačkom liberalizmu ne treba mnogo vjerovati: prema mišljenju Mirjane Kasapović, s kojim će se složiti još neki sudionici u raspravi, radi se naprosto o bošnjačkim unitaristima koji su svoj intelektualni potencijal stavili u službu bošnjačke političke klase, čijim ciljevima privremeno odgovara isticanje određenih liberalnih rješenja u predstojećoj institucionalnoj dogradnji zemlje.

Pravo je Mirjane Kasapović da na istu sociološko-historijsku građu gleda na drukčiji način; no da bi njena preskripcija postala »odgovorno realistična«, morala bi se njena deskripcija temeljiti na opsežnim empirijskim istraživanjima koja ona ne nudi (što joj A.

U ovom broju objavljena su tri članka iz teorije međunarodnih odnosa (autori: Marina Ilić, Tvrtko Jolić i Petar Popović), dva članka iz pojmova i metoda u političkim znanostima (Mirjane Kasapović i Danijele Dolenec), dva iz regionalnih i europskih studija (Borisa Havela, te Nataše Beširević i Ivane Cujzek), članak Marka Grdešića o crvenoj i crnoj Hrvatskoj, te članak Dejana Jovića o Europi i raspadu Jugoslavije.

Njezin kolega u« Političkim analizama », glavni urednik i budući hrvatski veleposlanik u Londonu prof. dr. sc. Ivan Grdešić zahvaljujući aktivnom djelovanju upravo Mirjane Kasapović i njezinom nezakonitom pogodovanju, višestruko je biran u profesorska zvanja temeljem samo jedne knjige koja je ujedno i njegov doktorski rad.

Čak i ako ostavimo postrani nevaljana uopštavanja o liberalizmu stricto sensu, zaključci Mirjane Kasapović neodrživi su zbog sistemske greške u mišljenju koju britanski zoolog Carl F.

U vezi suzdržanog (ne) glasanja Hrvatske u UN-u o pridruženom članstvu Palestine, Jergović se složio s danas objavljenom tezom prof. dr. Mirjane Kasapović u Večernjem listu da je Hrvatska - američka pudlica.

Vrijedi podsjetiti na aktivni angažman Mirjane Kasapović u Udruženoj jugoslavenskoj inicijativi (UJDI) protiv hrvatske samostalnosti gdje zajedno sa Žarkom Puhovskim, po nalogu admirala Staneta Broveta iz Kadijevićeva najužeg kruga.

O ovome što danas pišem sam počeo razmišljati nakon posljednjeg teksta Mirjane Kasapović u Globusu (koji mi je btw, super, no ionako mi je većina njezinih tekstova super, pa to baš i nije iznenađenje).