U svome prvome obraćanju kulturnoj javnosti, Andrea Zlatar upitala se što rade institucije u Hrvatskoj, koje, kako je kazala, posljednjih 20 - ak godina nisu našle načina da govore o Miroslavu Krleži, a taj pisac to zaslužuje, prije svega zbog snage svoga kritičkoga mišljenja koja je pokazivala otpor prema stvarnosti koja ga je okruživala.

Njezina su djela i brojni spomenici poput onog Miroslavu Krleži u Osijeku, Augustu Šenoi u Zagrebu, Frani Petriću u Cresu i Jakovu Gotovcu u Osoru.

Nisam ništa još rekao o Miroslavu Krleži koji u ovom djelu zauzima barem brojčano najveću jedinicu.

Na Krležinom Gvozdu, Goran Matović pokreće jedinstveni festival posvećen Miroslavu Krleži U autentičnim prostorima Krležine kuće i na platou ispred kuće od 3. - 7. srpnja odvija se Festival Miroslav Krleža.

Znalo se ranijih godina događati da švedski akademici dolaze tajno u Zagreb na razgovore s potencijalnim kandidatima, pa su se tako svojedobno najavljivali i Miroslavu Krleži, ali ih on nije htio primiti - objašnjava tajnik Razreda za književnost, akademik Slavko Mihalić, te navodi kako nije nimalo neobično što se istodobno više imena iz naše književnosti spominje u vezi s kandidaturom za ovu svjetsku nagradu.

I tim povodom naša privatna ludnica želi se svečano preimenovati u Sanatorij Zelengaj u počast i Miroslavu Krleži i Gjuri Vranešiću.

Osim svečanosti u NSK i Hrvatsko društvo pisaca obilježilo je obljetnicu organizirajući skup pod nazivom " Krleža danas, trideset godina nakon smrti ", Društvo hrvatskih književnika priredilo " Hommage Miroslavu Krleži ", a izaslanstvo HAZU-a položilo je vijenac na Krležinu grobu i najavilo manifestacije kojima će se u siječnju 2012. podsjetiti na lik i djelo ovog velikog hrvatskog pisca.

- Nedopustivo je da je bio slugan politike i kao Titov savjetnik odlučivao što će se objaviti a što ne, zabranjujući tiskanje svega što je dolazilo izvan države - kazao je Radovan Ivšić nadopunjujući svoju lanjsku izjavu kojom je šokirao hrvatsku javnost o Miroslavu Krleži kao najvećoj katastrofi koja se Hrvatskoj dogodila.

Ja doista ne mislim da to mora biti u prvom planu književne enciklopedije; takve teme mogu biti spomenute samo u č lanku o nekom piscu ili djelu koje se bavilo obradom takvih tema. 4. Tekst o Miroslavu Krleži intoniran je adoracijski i ne spominje njegovu cenzorsku ulogu u hrvatskoj povijesti.

Je li godina 1942, sa svim onim što se tada događalo Miroslavu Krleži, najpogodnije razdoblje za evokacije i retrospekcije, posve je drugo pitanje.

O tome koliko je Mandić svojim provokativnim tezama bio u pravu ili ne raspredali su intelektualci i krležijanci, ali, neupitno je da je Mandić ovom knjigom u ono doba otvorio jedan sasvim novi put kritičkoj misli o velikom Miroslavu Krleži.

Odmah nakon toga, s obzirom na zna č enje ondašnje jugoslavenske književnosti u svjetskim okvirima, Miroslavu Krleži, književniku kojeg možemo staviti u isti kontekst s Mishimom isklju č ivo u smislu njegova odnosa prema Nobelovoj nagradi, bilo je savršeno jasno kako on sam nagradu ne ć e vidjeti.

Skandalozno je Ranka Marinkovića opremiti s 220 retka, Ivu Andrića s 305, a Miroslavu Krleži posvetiti 604 retka

Sramotno je da jedan gimnazijalac nakon završenog 4. razreda nije u stanju naučiti tri riječi o najpoznatijem hrvatskom književniku Miroslavu Krleži, čija su djela jedna od najpoznatijih i još je napravljen film " Gospoda Glembayevi " koji je svatko, da je imalo htio, mogao pogledati.

Grafike pripadaju ciklusu koji je Murtić nazvao Viva la muerte a nastale su kao svojevrsna posveta velikanu hrvatske književnosti Miroslavu Krleži.

Ove je godine cijelo brijunsko ljeto posvećeno Miroslavu Krleži pomalo i liku, ali većinom ipak djelu.

Nakon opsežnih leksikografskih izdanja o Miroslavu Krleži, pa i Marinu Držiću, Leksikografski zavod Miroslava Krleže objavio je opsegom daleko skromnije izdanje o Ruđeru Boškoviću.

Krležini se dani, dakle, oformljuju u Osijeku 1987. godine, kada se postavlja i spomenik Miroslavu Krleži [ 4 ] u današnjem parku Petra Krešimira IV.

Objavio je seriju napisa o Miroslavu Krleži 1973. i 1982., " Marsejski atentat " 1984. i druge.

U takvom djelovanju Zavod se naposljetku odvažio i na personalnu enciklopediju o svom osnivaču, književniku Miroslavu Krleži, a sada dovršava drugu takvu, onu o Marinu Držiću.

U Zagrebu će uskoro biti predstavljen strip o Miroslavu Krleži na kojem su prema scenariju Bore Ćosića radila četvorica stripaša.

Kao uvod u komparatistički znanstveni skup posvećen Miroslavu Krleži, u 21 sat na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u Zagrebačkoj ulici, bit će izvedena predstava Adam i Eva u produkciji Akademije dramske umjetnosti Split.

Nama je, ipak, glede i unatoč, bilo simpatično kada je Google krajem prošle godine na svojoj hrvatskoj stranici u čast Miroslavu Krleži (118. godišnjica rođenja) redizajnirao svoj logo u koji je ubacio Petricu Kerempuha.

Miroslavu Krleži sam pisao i pre 1980., predlažući mu da govori za Radio Beograd, za ciklus emisija Gost Drugog programa.

Prvi profesionalni i samostalni projekt - Adam i Eva prema Miroslavu Krleži

Tekst o Miroslavu Krleži pisan je neutralno, u osnovi afirmativno, kako jedan veliki hrvatski pisac i zaslužuje.

Navodim Velnićevu rečenicu: Skandalozno je Ranka Marinkovića opremiti s 220 redaka, Ivu Andrića s 305, a Miroslavu Krleži posvetiti 604 retka.

Iznosimo taj stav usuprot Miroslavu Krleži (»Dvije naše babe mogle bi D ' Annunzija metlom skinuti s ovog našeg kvarnerskog ogledala kada bi htjele«) i Tinu Ujeviću (»D ' Annunzio je ispao jedan ratni fićfirić«), usuprot Bratoljubu Klaiću koji pojam ' danuncijada ' svodi na »pothvat u stilu talijanskog pustolova, inače književnika, Gabrijela D ' Annunzija, koji se godine 1918. iskrcao sa svojom ' ekspedicijom ' na Rijeci i ' zavladao ' jednim dijelom naše zemlje« (u 95. knjizi biblioteke »Pet stoljeća hrvatske knjiž evnosti«).

Kad ga je bard hrvatske književne povijesti, Ivo Frangeš, u proslovu svome sveobuhvatnom pregledu hrvatske književnosti od početaka do danas, 1987. uvrstio među deset najvećih hrvatskih pisaca, uz bok Marku Maruliću, Marinu Držiću i Ivanu Gunduliću od starijih a Ivanu Mažuraniću, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Antunu Gustavu Matošu, Tinu Ujeviću, Miroslavu Krleži i Ivanu Goranu Kovačiću od novijih, dovršena je akademska kanonizacija pisca koji bi, uostalom, u svojoj nesnošljivosti spram svake konvencionalnosti, da je u prilici, zacijelo takav čin s prijezirom bio odbio.

Uoči Dana Sveučilišta uređivao se eksterijer Sveučilišta, dvorište ispred Sveučilišta je izmijenjeno na način da su postavljene biste Miroslavu Krleži i Stjepanu Gunjači, a uređene su i stube koje vode u ulazno dvorište Sveučilišta.