Na početku uvođenja mirovinske reforme 2002. godine, kada je uz već postojeći prvi stup međugeneracijske solidarnosti uvedena i osobna obvezna mirovinska štednja u tzv. drugom te dobrovoljna mirovinska štednja u tzv. trećem stupu, optimistične su prognoze govorile o mogućim prinosima obveznih fondova od 2 posto iznad stope inflacije, stoji u priopćenju.

Dobrovoljna mirovinska štednja jedinstven je i nedvojbeno najisplativiji oblik štednje u Hrvatskoj zbog dvije vrste državnih poticaja porezne olakšice za zaposlenike koji samostalno uplaćuju u treći stup mirovinskog osiguranja, a od 1. srpnja ove godine država stimulira i uplate poslodavaca za zaposlenike.

Kako se dobrovoljna mirovinska štednja temelji na dobroj volji te mogućnostima svakog pojedinca, ne postoje opomene iz razloga što se u nekom trenutku ne mogu poštovati, odnosno uplaćivati doprinosi navedeni u Zahtjevu kojeg osoba ispunjava prilikom učlanjenja.

Valja se nadati da će se dobrovoljna mirovinska štednja " useliti " u kolektivne ugovore i postati jedan od modela za kompenzaciju više plaće, kojom će poslodavci zapravo potaknuti radnika da ostanu kod njega, ili ga nagraditi za dobre rezultate poslovanja

Uloga države je prije svega da osigura ravnopravnost među financijskim instrumentima koji imaju istu svrhu kod životnih osiguranja to je mirovinska štednja.

Prisutnim obrtnicima i drugim nazočnima predstavljena je mirovinska štednja, uz osvrt na važeće zakonske propise, pogodnosti dobrovoljne mirovinske štednje za poslodavce, te mogućnost korištenja poreznih olakšica kod ulaganja u istu.

Dok Vlada ne odredi iznos uplate koji će se poslodavcima koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za račun svojim radnicima priznati kao odbitak, teško je procijeniti mogući učinak uvođenja te mjere, jednako kao što je u situaciji kad je većina osiguranika shvatila da dobrovoljna mirovinska štednja svakako donosi korist teško ocijeniti u kojoj će mjeri ukidanje poreznih olakšica za osiguranike koji sami uplaćuju doprinos za mirovinsku štednju imati za posljedicu odustajanje od štednje, ocijenili su čelni ljudi dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Dobrovoljna mirovinska štednja mogla bi, čini se, u ovim izmjenama zakona doživjeti vrlo značajne promjene.

Naime, i drugi dobrovoljno izabrani štedni proizvodi, kao što je životno osiguranje, prestaju se uračunavati u porezne olakšice, a samo mirovinska štednja zadržava i dalje značajne državne poticaje.

Valja se pritom nadati kako će ipak biti riječ o poticajnim iznosima, kako bi se time barem donekle otvorio prostor i za to da dobrovoljna mirovinska štednja pomalo " useli " u kolektivne ugovore i postane jedan od modela za kompenzaciju više plaće, kojom će poslodavci, zapravo, potaknuti radnika da ostanu kod njega, ili ga nagraditi za dobre rezultate poslovanja.

U II. stupu moguće je ostvariti invalidsku mirovinu samo pod određenim uvjetima i to samo za osiguranike starije dobi i s dužim mirovinskim stažom, dok se u III. stupu (dobrovoljna mirovinska štednja) invalidska mirovina ostvaruje samo putem dobrovoljnog ulaganja.

Kada dođe vrijeme za odlazak u mirovinu tako prikupljena mirovinska štednja služi za kupovinu mirovinske naknade, najčešće u obliku životne rente ugovorene kod mirovinskog osiguravajućeg društva.

Drugi stup mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj je obvezna kapitalizirana mirovinska štednja, dok je u Europskoj uniji to dobrovoljna štednja za mirovinu u okviru zaposlenja ili zanimanja.

Da bi do tog koraka uistinu i došlo, osiguratelji moraju državi dokazati da se uz drukčiji zakonski i posebno porezni tretman za životna osiguranja, barem onakav kakav ima mirovinska štednja u trećem stupu, mogu izbjeći veliki socijalni problemi koji će nastati već u bliskoj budućnosti zbog sve većeg siromaštva umirovljenika.

U zemljama OECD-a potiče se dodatna mirovinska štednja, posebno među mlađim stanovništvom, kroz mogućnosti davanja ušteđenih sredstava u zalog kod kupnje prve nekretnine i poboljšanja kreditne sposobnosti za svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Cilj je objasniti im da je mirovinska štednja trenutno najisplativiji oblik štednje za mirovinu na tržištu, jer objedinjuje tri komponente: državna poticajna sredstva (25 posto na uplate do 5000 kuna), poreznu olakšicu i prinos fonda, koji može imati i najveći utjecaj na visinu štednje.

To je individualni račun osiguranika/člana fonda koji se otvara u izabranom mirovinskom fondu, a na kojem se prikuplja i kapitalizira njegova osobna mirovinska štednja (uplaćeni doprinosi uvećan za ostvareni prinos).

Kada bi postojala obveza da se kupi stan, kada bi to bilo regulirano kao dobrovoljna mirovinska štednja, bilo bi to nešto drugo, no ovako je služilo ljudima koji su malo likvidniji da malo više zarade na kamati.

Na okruglom stolu Dobrovoljna mirovinska štednja - pogodnosti za poslodavce i zaposlene, održanom u ponedjeljak u Zagrebu, moglo se čuti da je nove srpanjske porezne olakšice za poslodavce koji svojim radnicima uplaćuju do 6000 kuna godišnje u treći stup hvale vrijedan potez države.

Isplata mirovina iz III. stupa (dobrovoljna mirovinska štednja) započela je 2004. godine, a do danas RMOD u ovoj kategoriji isplaćuje 325 mirovina.

Do sada je RMOD ugovorio isplatu tridesetak mirovina iz II. stupa (obvezna mirovinska štednja) iz sva četiri obvezna mirovinska fonda na tržištu.

- Dobrovoljna mirovinska štednja dugoročan je namjenski proizvod i mjere za njegovo poticanje također bi trebale biti konzistentne i dugoročne.

Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja.

Dobrovoljna mirovinska štednja se temelji na članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu kojim upravlja mirovinsko društvo.

Dobrovoljna mirovinska štednja je individualna kapitalizirana štednja, što znači da se doprinosi članova prikupljaju na njihovim osobnim računima.

U AZ-u ocjenjuju pozitivnim dizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i penaliziranje ranijeg umirovljenja. Mirovince veseli i najava poreznih olakšica poslodavcima za izdavajanja u treći mirovinski stup, na tu su potrebu ukazivali godinama kako bi više zaživjela dobrovoljna mirovinska štednja.

Udruženje mirovinskih fondova u izdanom priopćenju ističe da mirovinska reforma nije propala te da je mirovinska štednja sigurna.

No, mirovinska štednja je štednja na dugi rok, pa visoki prinosi u jednom kratkom razdoblju ne moraju značiti da će tako biti stalno, odnosno može se očekivati da budu i veći i manji.

Mirovinska štednja na osobnim računima formirat će se od uplaćenih doprinosa uvećanih za povrat na imovinu fondova, te od poticajnih sredstava iz državnog proračuna.

Mirovinska štednja prikupljena u tim fondovima vlasništvo je osiguranika (članova fondova), a mirovinski fond nije pravna osoba.