Unatoč manjim problemima, mirovinska reforma dobro je prihvaćena i u Hrvatskoj, a prvi put dogodio se spoj privatnog i državnog interesa.

Njima mirovinska reforma neće donijeti koristi jer će mirovinski programi trećeg stupa, što je po meni jedan od najvećih izazova, preuzimati taj primat budući da je država stala iza toga svojim poticajima.

" Sve reforme ovisne su o mnogim faktorima društvenog okruženja, pa ako se osvrnemo na proteklo razdoblje, mislim da je mirovinska reforma dobro odrađena.

Prema njeznim riječima, mirovinska reforma ovisit će o građanima Hrvatske koji, birajući između starog i novog načina štednje za mirovinu, pokazuju da su spremni preuzeti odgovornost za budućnost.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović izjavio je u razgovoru za travanjski broj Hrvatskog umirovljeničkog lista da je u Hrvatskoj potrebna sveobuhvatna mirovinska reforma jer bi nakon desetak izmjena i dopuna, rekao je, bilo vrijeme da se provede javna rasprava i donese novi zakon o mirovinskom osiguranju.

MIROVINSKA REFORMA MOGLA BI SE NAĆI U KRIZI ZBOG NISKE STOPE NATALITETA I POVEĆANJA PROSJEČNE ŽIVOTNE DOBI Generacija koja je 2002., kad je pokrenuta mirovinska reforma, imala 40 - ak godina, imat će mnogo manje mirovine od onih koje se isplaćuju danas, objašnjava dr. Nestić. (Poslovni dnevnik) Svi zaposleni koji planiraju u mirovinu potkraj 2050. imat će niske mirovine ako računaju samo na primanja iz prvog mirovinskog stupa.

Mirovinska reforma I. stupa je, nadajmo se, završena.

- Ovo nije mirovinska reforma nego uvođenje pravednijeg i boljeg sustava za umirovljenike, smatra predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

Na sviđaju im se drastični rezovi javne potrošnje, otpuštanja u javnom sektoru, povećanje poreza, te mirovinska reforma.

Golemo povećanje poreza na promet (Mehrwertsteuer) od 3 posto, te zdravstvena i mirovinska reforma, srušile bi odmah Schröderovu vladu, zato je kancelarka te poteze povukla odmah na početku mandata.

On podsjeća da je mirovinska reforma ubijena, odnosno još uvijek nije realizirano povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup.

Mirovinska reforma je započela 2002. godine kako bi se tadašnji neodrživi sustav zamijenio novim.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) u posljednjih su gotovo devet godina, otkada je provedena mirovinska reforma, svojim članovima zaradili 5,12 milijardi kuna.

Reformirani mirovinski sustav pokazao se je otporan na proračunske probleme, a i ostali razlozi iz kojih je mirovinska reforma provedena, demografski, pitanja odgovornosti i načela pravednosti dakle još uvijek stoje. Doživjeli smo i goru krizu nego što je itko prije desetak godina očekivao, a sustav ipak nije uzdrman.

Evo vec se sad pokazuje da je mirovinska reforma zaprvo muljaza.

Mirovinska reforma iz 1999. godine predviđala je, također, da se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje, koja iznosi 20 posto, postupno razdvoji na prvi i drugi stup.

Dok se HSU zalaže za izjednačavanje prava i vraćanje principa 10 najboljih godina za izračun mirovine, predstavnici Vlade smatraju da se time ruši mirovinska reforma i predlažu poboljšanje materijalnog položaja novih umirovljenika, što znači da bi im se mirovine povećale za određeni postotak.

Umirovljenje u besparici Neki će reći da je u Hrvatskoj provedena mirovinska reforma i da mi tako štedimo za mirovinu.

To je prosjek koji se ruinira godinama, a mirovinska reforma, tj. uvođenje drugoga mirovinskog stupa, samo je zaustavila trend ruiniranja.

Istovjetan zaključak donesen je i na sastanku premijera sa sindikatima u siječnju, jednako kao što je tada ocijenjeno da je nova mirovinska reforma potrebna.

Mirovinska reforma ocijenjena je " vrlo dobrom " i njome je Italija dobila jedan od najboljih mirovinskih sustava u Europi, no reforma tržišta rada nije tako uspješna, drže stručnjaci.

Mirovinska reforma je krajem devedesetih godina i pokrenuta zato što je već tada bilo previše umirovljenika u odnosu na zaposlene i što je bilo jasno da se mirovine više ne mogu financirati samo doprinosima.

Prva mirovinska reforma imala je za cilj uređenje i racionalizaciju postojećeg sustava međugeneracijske solidarnosti (pay-as-you-go).

- Mirovinska reforma jedan je od najznačajnijih projekata bliže hrvatske povijesti.

Kako, naime, ocjenjuju, mirovinska reforma rezultirala je sve nižim mirovinama, a predložena zdravstvena reforma ne jamči jednako zdravlje svima.

Ocijenio je da mirovinska reforma nije ostvarila dvije zadaće - financijsku održivost sustava i materijalnu sigurnost starijih građana, jer kod nas duži mirovinski staž znači manju mirovinu.

VRATITI RENTGEN I PRIJEVOZ Mirovinska reforma, o kojoj se već neko vrijeme govori i u Vladi RH te čiju provedbu i na Pantovčaku smatraju neophodnom, bila je tema zbog koje se medijima obratila i Stranka umirovljenika Kaštela blok Umirovljenici zajedno, a u svom obraćanju dotakli su se i nekoliko lokalnih tema koje poslijednjih mjeseci muče najstarije Kaštelane.

Mirovinska reforma uvijek priređuje nova iznenađenja s nuđenjem novih tzv. »znanstvenih dostignuća«, a zapravo je lutanje bez cilja sa svrhom da pruži lažnu nadu, ali ne znamo kome: otuđenoj državi ili prestrašenom građaninu.

Tako će se mirovinska reforma koju ističe kao primjer velikog otpora Vladi odnositi na sve osim na saborske zastupnike, članove Vlade i Ustavne suce koji trenutno obnašaju te dužnosti ili su na njih birani od 1992. godine dosad.

Mislim da je mirovinska reforma jedina prava reforma u Hrvatskoj nakon 1990. godine.