Članak 18. (1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina. (2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45 %.

Članak 22. Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.

Članak 26. (1) Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s odgovarajućim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu. (2) Vrijednosni bod utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. (3) Osobni bod za određivanje mirovine dobiva se tako da se vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina.

Naime, poslodavcima, a tu ne spadaju samo gospodarstvenici već i brojne državne i javne ustanove i institucije, daje se mogućnost da umjesto otpremnina koje nude zaposlenicima dokupe, u dogovoru sa svojim zaposlenicima, posebnu mirovinu koja se isplaćuje kao razlika do pretpostavljene njihove pune mirovine koju bi ostvarili s punim mirovinskim stažem.

»Radni staž« je širi pojam, jer to je razdoblje koje je provedeno na radu i redovno se upisuje u radnu knjižicu, a kad se za njega uplaćuju i doprinosi, ujedno je i staž osiguranja te se smatra mirovinskim stažem.

Ta se smanjivanja starosne granice, ovisno o visini uvećanja staža i vremenu provedenom na takvim poslovima, primjenjuju na isti način i osiguranike koji ostvaruju pravo na starosne mirovine po čl. 179. ZOMO, tj. s punim mirovinskim stažem od 40 godina (muškarci), odnosno 35 godina (žene).

Vezano uz to podsjećamo da je već bivši »komunistički« zakon imao institut prava na posebnu minimalnu mirovinu koja se jamčila kao najniža svota mirovinskog primanja onim osiguranicima koji su ostvarivali pravo na mirovinu s punim mirovinskim stažem od 35 godina staža (žene) ili 40 godina staža (muškarci).

Zakon propisuje minimalni mirovinski staž da najmanje 1/3 radnoga vijeka bude pokrivena ostvarenim mirovinskim stažem.

Među korisnicima mirovina do 1.500 kn su i sljedeći korisnici: - 104 tisuće ili 34 % su korisnici mirovina ostvarenih primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, koji ostvaruju i mirovinu od stranog nositelja osiguranja - 96 tisuća ili 32 % su korisnici najniže mirovine, koji zbog najniže mirovine ostvaruju veću mirovinu od mirovine koju bi ostvarili na temelju ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja - 65 tisuća ili 22 % su poljoprivrednici koji su mirovinu ostvarili s prosječnim mirovinskim stažem od 18 godina i 2 mjeseca Što se tiče spolne strukture, istaknuo je Rukavina - među mirovinama do 1.500 kn relativno je više žena (59 %) nego u ukupnom broju umirovljenika (56 %), što je posljedica činjenice da žene ostvaruju u prosjeku manju plaću i kraći mirovinski staž od muškaraca.

Starosnu mirovinu sa mirovinskim stažem od 40 i više godina na dan 30. prosinca 2008. koristio je 94 471 korisnik ili 18,25 % ukupnog broja korisnika starosnih mirovina, a prosječna mirovina iznosila je 3.154,60 kn, što čini 58,31 % prosječne neto plaće za prosinac 2008. godine.

Također će prestati važiti i odredbe o ostvarivanju prava na starosnu mirovinu s manje godina starosti u slučaju kad se ostvaruje pravo na mirovinu s punim mirovinskim stažem od 40 godina (muškarac) odnosno 35 godina staža (žena).

Nasreću prigovaranje i traženje ispravljanja nepravde prema onima koji ostvaruju mirovine s mirovinskim stažem većim od 30 godina ipak je prodrlo do ušiju sabornika, makar i neposredno pred izbore (što je vjerojatno također pripomoglo).

Te posebne zajamčene najniže mirovine koristi sve veći broj umirovljenika, pa čak i oni koji ostvaruju plaće jednake visini prosječnih plaća u Hrvatskoj, pa i s punim mirovinskim stažem od 40 godina.

Tako je npr. umjesto bivših minimalnih mirovina priznavanih korisnicima mirovina ostvarenih s punim mirovinskim stažem ali s malim prosjekom plaća uvedeno pravo na zajamčenu tzv. »najnižu mirovinu« za sve.

U prvu skupinu spadaju oni koji ostvare mirovine s mirovinskim stažem do 30 godina i njima pripada povoljnija svota za svaku godinu mirovinskog staža.

K., odnosno prema izvatku obavijesti Hine s nadnevkom »Zagreb, 18. listopada 2005. (Hina)«, piše da se zahtjev za jednogodišnjim mirovinskim stažem može podnijeti samo tijekom cijele prve godine života djeteta, sve do prvog rođendana, a pravo na osiguranje počinje teći od dana rođenja djeteta.

Primjer izračuna najviše mirovine za 15 godina staža izgleda ovako: 50,76 x 3,8 x 15 = 2893,32 kn, što čini visinu dopuštene najviše mirovine ostvarene sa mirovinskim stažem od 15 godina.

Prigodom svakoga našeg tabličnog prikaza (dva puta godišnje) skoro uvijek smo »papagajski« prigovarali toj nelogičnoj nepravdi koja se činila umirovljenicima koji ostvaruju niske mirovine a sa ukupnim mirovinskim stažem iznad trideset godina.

Starosne mirovine s nepunim mirovinskim stažem

Zato se preporučuje onima koji misle da ispunjavaju te ublažene uvjete godina rada s nepunim mirovinskim stažem ili prema takvim i sličnim ugovorima o djelu, iako ne ispunjavaju propisane uvjete godina mirovinskog staža, neka podnesu što prije zahtjev za mirovinu.

Također treba podsjetiti da prema prijelaznim normama koje prestaju važiti istekom ove godine postoje dvije mogućnosti ostvarivanja prava na starosne mirovine, ovisno o tome ostvaruje li se pravo na mirovinu s nepunim mirovinskim stažem ili s punim mirovinskim stažem.

U prvu skupinu spadaju oni koji ostvare mirovine s mirovinskim stažem od najmanje 15 do najviše 30 godina a drugu skupinu spadaju oni koji ostvaruju mirovine s 31 ili više godina mirovinskog staža.

Trend u zapadnim zemljama vidljiv je i u Hrvatskoj; mirovinska reforma stimulira duži radni vijek čemu u prilog ide činjenica da su mirovine s punim mirovinskim stažem u prosjeku više za 50 % u usporedbi s prijevremenim mirovinama.

Tijekom ove 2005. g. a najkasnije do 31. 12. 2005. g, osobe koje ispunjavaju uvjete za tu vrstu starosne mirovine s tzv. »punim mirovinskim stažem«, a to su muškarci (s ostvarenih 40 g. staža) i mogu ostvariti pravo na mirovinu ako imaju navršenih 58 g. i 6 mjeseci života).

Međutim, kako to povećanje mirovine nije posebno uvjetovano mirovinskim stažem, moguće je da povišicu za dug radni vijek dobije netko tko je ukupno odradio zakonski minimum od 15 godina, odnosno netko tko se prvi put zaposlio u 49. godini.

No i unutar te skupine vojnih korisnika mirovina propustilo se napraviti razliku između onih »pravovjernih« koji su služili bivšu JNA do njezina kraja, u odnosu na one koji su bili ranije umirovljeni, a posebice onih koji su umirovljeni s minimalnim mirovinskim stažem i nižim mirovinama nakon »Hrvatskog proljeća 1971« i naknadnih čistki, a sve zbog iskazanih nacionalnih osjećaja.

Za 2004. godinu propisano je da muškarac s ostvarenim stažem ukupnim mirovinskim stažem od 40 godina, ili više, može ostvariti pravo na starosnu mirovinu tijekom 2004. godine kada navrši 58 godina života, a žena koja ima navršenih 35 godina mirovinskog staža, ili više, kada navrši 53 godine života.

Zato bi bilo bolje da se u najavama govori o mirovini s punim mirovinskim stažem od 40 godina a ne »puna mirovina«.

S nazivom »mirovina za puni mirovinski staž« bilo bi svakome jasno da se to pravo priznaje svakoj osobi koja podnese zahtjev za mirovinu s navršenim ukupnim mirovinskim stažem od 40 godina, u koji se uračunavaju sav mirovinski staž za koji su uplaćivani mirovinski doprinosi, dakle i beneficirani staž.

Naprimjer, osiguraniku je određeno pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti, davne 1998. godine, dakle prije 15 godina, a s ukupnim mirovinskim stažem od 29 godina.