2. broj i datum isprave ili rješenja o utvrđenom mirovinskom stažu;

Ta praksa izdavanja potvrde radnicima o mirovinskom stažu i plaći napuštena je već sredinom devedesetih godina, iako je spomenuti mirovinski zakon važio do kraja 1998. godine.

Mirovine određene prema ukupnom mirovinskom stažu i sve dužem obračunskom razdoblju postaju sve više zaostaju ne samo za starim mirovinama nego i za državnim prosjekom ostvarenih plaća svih zaposlenih.

Zato više od 70 % novih umirovljenika ostvaruje niske mirovine, pa im je povoljnija najniža mirovina koja se jamči kao minimum mirovinskog primanja u visini ovisnoj o ukupnom mirovinskom stažu.

Ta ograničenja visina najviših mirovina, ovisno o ukupnom mirovinskom stažu s kojim je ostvarena mirovina, daleko su od mirovinske pravednosti koju bi trebalo vezati uz ukupnu visinu uplaćenih doprinosa i broj godina mirovinskog staža.

Podaci o mirovinskom stažu navršenom do 31. prosinca 1969. koji nije evidentiran, unosi se u matičnu evidenciju Prijavom podataka o mirovinskom stažu za matičnu evidenciju o osiguranicima (prijava i promjena podataka) tiskanica M-7.

Zato često stvarna mirovina ostvarena prema ukupnom mirovinskom stažu i prosjeku plaća s pripadajućim dodatkom ne premašuje visinu zajamčene najniže mirovine, što ima za posljedicu da oni s najnižim mirovinama ne dobivaju ništa ili vrlo malo.

Sve je manje građana koji ostvaruju svoja mirovinska prava na temelju izračuna visine mirovine prema ukupnom mirovinskom stažu i uplaćenim doprinosima.

To znači da će muškarac, unatoč punom mirovinskom stažu od 40 godina, ispunjavati uvjet za starosnu mirovinu tek s doživljenih 65 godina, a žena, unatoč punom mirovinskom staža od 35 godina, moći će ostvariti pravo na starosnu mirovinu tek s doživljenih 60 godina života.

Naime, u slučajevima u kojima nije moguće donijeti rješenje o pravu na temelju raspoloživih dokaza, već je potrebno pribaviti i određene podatke od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja (najčešće potvrđene podatke o mirovinskom stažu u drugoj državi), postupak zastaje do meritornog odgovora inozemnog nositelja i traje znatno dulje od zakonom predviđenog.

Takvom ponašanju pridonosi i okolnost da se prema reformiranom zakonu korisnicima niskih mirovina zajamčuje isplata posebne najniže mirovine, čija se visina određuje prema ukupnom mirovinskom stažu.

O (ne) opravdanosti ali i pravednosti takvog ograničenja najviše mirovine ovisno o mirovinskom stažu te o mogućim psihološko-sociološkim posljedicama tih ograničenja s obzirom na mirovinski staž, odnosno o negativističkom stavu zakonodavca prema stvarno sposobnim pojedincima koji kao gospodarstvenici, stručnjaci ili znanstvenici, za razliku od nekih statusno privilegiranih skupina, izvanredno dobro zarađuju tijekom svojega radnog vijeka, pisat ćemo drugom prigodom.

Radi pojašnjenja odnosa prema beneficiranom mirovinskom stažu valja načelno objasniti što je to zapravo beneficirani, odnosno povećani mirovinski staž i koju svrhu ima u radnom i mirovinskom pravu.

Naime, u tom se slučaju visina mirovine određuje neovisno o mirovinskom stažu u Srbiji, a hrvatski se staž priznaje kao da je radila 40 godina u Hrvatskoj.

Nadalje, i među bivšim individualnim poljoprivrednicima, kojima su se do 31. 12. 1998. umjesto stvarne mirovine priznavale tzv. »zajamčena najniža svota, koja se isplaćivala umjesto mirovine« (dakle, ta zajamčena svota nije bila mirovina), osnovica za povećanje nije smjela biti ta »zajamčena svota« već samo stvarna visina mirovine, određena prema stvarnome mirovinskom stažu i osnovicama osiguranja za koje su uplaćivani doprinosi.

2. ako su podaci o mirovinskom stažu, svojstvu osiguranika, stažu osiguranja, osnovici uneseni u matičnu evidenciju na temelju lažnih isprava

Kod procjene socijalne pravednosti najniže mirovine valja uzeti u obzir i činjenicu da svi osiguranici kao što su radnici, službenici, obrtnici i druge samostalne djelatnosti, koji ostvaruju prosječnu plaću zaposlenih u Hrvatskoj ili nižu, odnosno plaćaju doprinose prema osnovicama osiguranja koje su jednake visinama prosječnih plaća, ostvaruju pravo na zajamčenu najnižu mirovinu u visini koja im pripada prema njihovu mirovinskom stažu.

Prikrivenost nepravde, ali s lažnim prividom pravednosti, može se vidjeti u pravima na zajamčene najniže mirovine koje se isplaćuju sve većem broju korisnika mirovina, a koje su veće od stvarnih mirovina koje bi se trebale isplaćivati prema stvarno uplaćenoj masi doprinosa i ukupno ostvarenom mirovinskom stažu.

Uz informacije o osiguranim osobama i utvrđivanju svojstva osiguranika i mirovinskom stažu u Vodiču se nalaze i informacije o pravu na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, o pravu na invalidsku mirovinu, o pravu na obiteljsku mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja i ostalim pravima i postupku ostvarivanja tih prava.

Nakon namirenja cjelokupnog duga korisniku se po službenoj dužnosti donosi novo rješenje o određivanju mirovine, prema ukupnom mirovinskom stažu, a pravo mu pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon podmirenja duga.

Načelo određenih davanja primjenjuje se pri ostvarivanju i određivanju mirovina u sklopu I. stupa hrvatskog mirovinskog sustava (generacijska solidarnost): te se mirovine zasnivaju na određenom navršenom mirovinskom stažu i plaćama osiguranika tijekom njegova radnog vijeka i unaprijed je moguć njihov izračun, a stopa doprinosa je promjenjiva i određuje se na temelju planiranih potreba za financiranje takvih mirovina.

Na susretu je, također, dogovoreno da svaki pojedini nositelj osiguranja dodatnu pažnju posveti pravovremenom postupanju po dostavljenim zahtjevima potvrde o mirovinskom stažu drugog nositelja osiguranja.

Zatražio je određivanje invalidske mirovine prema ukupnom mirovinskom stažu od 42 godine.

Smatra i zahtijeva da mu se kao invalidu s općim radnom nesposobnošću, koja je nakon 15 godina ponovno potvrđena i utvrđena na kontrolnom pregledu, prizna i odredi nova visina invalidske mirovine prema ukupnom mirovinskom stažu od 43 godine, a ne umanjena prijevremena starosna mirovina.

Kod uvjeta za mirovinu mirovinski propisi govore o »mirovinskom stažu« a Zakon o radu govori o »stažu osiguranja«.

Može politika govoriti što želi, ali to su činjenice koje dokazuju suprotno, posebno ako se uzme u obzir da je za 70 % umirovljenika povoljnija zajamčena najniža mirovina od njegove prave mirovine koja je određena prema njegovu ukupnom mirovinskom stažu.

U posebne propise ili u mirovine po posebnim propisima često se ubrajaju i one mirovine koje su ostvarene po punom mirovinskom stažu, ali u koje je možda ušlo neko vrijeme ili neke godine koje su obračunate braniteljima po posebnim propisima.

Zato treba obratiti pozornost na tekst Zakona koji o najvišoj mirovini propisuje ograničenje najviše mirovine prema ukupnom mirovinskom stažu, a ne prema punom mirovinskom stažu.

Pored toga, naglasio je i potrebu davanja značenja punom mirovinskom stažu, koji danas nema nikakvo značenje za ostvarivanje prava, dok se istodobno nagrađuje rad nakon 65. godine života većim postotkom mirovine.

Već od 1. siječnja 2008. godine stupaju na snagu stroži zakonski uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu: za oba spola tražit će se pet godina više starosti.To znači da ćete, ako odgodite ovogodišnje umirovljenje, unatoč punom mirovinskom stažu od 35 godina, morati čekati na navršite 60 godina života kako biste ponovno stekli uvjete za starosnu mirovinu.