Pokazalo se da on nije uzrok problema u hrvatskom mirovinskom sustavu, ali isto tako ne može biti niti jedino rješenje.

onaj tko misli da SB ili RH mogu živjeti od turizma je smiješan, da ne upotrijebim neku težu riječ. veća ulaganja u tercijarni sektor nego u prva dva bez ikakve sumnje vodi u katastrofu; gospodarsku, demografsku, obrazovnu i općenito socijalnu. dodatna vrijednost koja se ostvaruje u turizmu je mizerna, uglavnom se radi o preprodaji loših uvoznih proizvoda. tragično je da švabo dođe na jadran pa onda jede njemačku hranu, pije talijanska ili makedonska vina, a sve zato što se ne ulaže PRAVILNO u domaću poljoprivredu. ovakvi poticaji su glupost, potiču se kulture koje nisu deficitarne, sve s ciljem kupovanja jeftinih glasova na izborima. zarade u turizmu su niske, a " specijalizacija " države ili grada nesumnjivo vodi padu standarda što dalje vodi starenju stanovništva, problemima u mirovinskom sustavu, odseljavanjem mladih... a ono najgore je da se uništavaju buduće generacije prosječan radnik u turizmu ima trogodišnju srednju školu, ne priča strane jezike, ne zna koristiti računalo za ništa osim facebooka i ima nisku plaću. jel nama trebaju takve generacije ili nam trebaju generacije inženjera, magistara, doktora znanosti?? danas se lako u EU mogu prepoznati zemlje koje svoje gospodarstvo temelje na turizmu - grčka, španjolska, portugal. a eto, " igrom slučaja " sve su danas u govnima...

Govorila je i o nužnosti da se zajedničkim naporom nadležnih tijela utječe na promjene u mirovinskom sustavu i u sustavu profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada.

Pojašnjavaju se različiti oblici redistribucije, potom se izlažu četiri kategorije redistribucije u mirovinskom sustavu te se tumači značenje najniže mirovine, ovo i u kontekstu Republike Hrvatske, kao najvažnijeg oblika redistribucije.

Na manju uplatu doprinosa utječu i atipični oblici rada, također sve češći u praksi i ključno je pitanje hoće li buduće mirovine moći biti vezane isključivo uz doprinos ili bi njihovo financiranje trebalo biti prebačeno na poreze, upozorila je Ana Miličević-Pezelj iz SSSH na okruglom stolu o stanju u mirovinskom sustavu, koji je održan u organizaciji časopisa Banka i Instituta za javne financije.

Trenutno je stanje u mirovinskom sustavu takvo da imamo sustav koji je siguran ali je pitanje koliko je dugoročno održiv.

ZAGREB Već mjesecima u Hrvatskoj izostaje rasprava primjerice o mirovinskom sustavu koji je u permanentnoj krizi, malo se toga može čuti i o zdravstvenom sustavu u kojemu se teško bolesne naručuje na preglede mjesecima unaprijed, iako smo u recesiji, uslijed koje smo lani imali tri rebalansa proračuna, ne zna se kako se ove godine puni državni proračun, o siromaštvu, obrazovanju, održivom razvoju, tome što proizvoditi i kako izvoziti malo se toga može čuti.

Ne može se dirati u radom stečena prava i to svima mora biti jasno - odlučan je predsjednik HSU-a koji upozorava kako najavljeni rezovi u mirovinskom sustavu pogađaju velik dio ukupne umirovljeničke populacije, koja broji milijun i sto tisuća ljudi.

Temeljem toga, a prema načelu pravde ili i zbog izjednačenosti u današnjem mirovinskom sustavu, trebali su i seljaci ostvarivati pravo na vraćanje duga u obliku odštete kao i ostali korisnici radničkih i obrtničkih mirovina.

Obzirom da su radnici koji su mogli birati ulazaka u drugi stup 2002. godine imali najmanje 40 godina to znači da će u mirovinu odlaziti najkasnije do 2027. godine, o dnosno da Vlada najnovijim izmjenama u mirovinskom sustavu prihvaća obveze koje će se ispunjavati njezini nasljednici u sljedeća četiri mandata, a da umiruje 120 tisuća potencijalnih birača već sada.

Situacija u mirovinskom sustavu odraz je ukupne gospodarske situacije, ponajprije zbog broja zaposlenih i broja umirovljenika, te broja nezaposlenih.

TVORAC MIROVINSKE REFORME Jesu li mjere koje Vlada namjerava provesti u mirovinskom sustavu nužne i opravdane?

Smjer razvoja drugog stupa mirovinskog osiguranja U cilju učinkovitijeg sustava potrebno je otkloniti anomalije iz prvog stupa koje neopravdano imaju negativni utjecaj na predodžbu o drugom stupu, uskladiti prava i očekivanja s uplaćenim doprinosima u mirovinskom sustavu općenito, povećati stope doprinosa za drugi stup, utjecati na to da se relativno veći dio mirovinskog doprinosa uplaćuje za vlastite mirovine, nego što je to bilo slučaj dosada te nastaviti s reformom onako kako je zacrtana, bez politički motiviranih lutanja.

Zanimljivo, načelnu podršku dobila je i ideja koju je Anušić istaknuo tek kao krajnju mjeru za rješenje problema u mirovinskom sustavu - povećanje ukupnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2,5 posto, iako ono podrazumijeva veću cijenu rada. www.vjesnik.hr

Poje dini društveni problemi - u zdravstvu, obrazovanju, znanosti, sportu, radnim odnosima, mirovinskom sustavu i drugdje - samo su izdvojeni medicin ski slučajevi toga kolektivnog bolesni ka koji iziskuju poseban dijagnostički i terapijski pristup.

Predsjednica HDZ-a i Vlade Jadranka Kosor danas je sudjelujući na svečanoj sjednici u povodu 20. obljetnice osnutka vukovarskog HDZ-a najavila korjenite promjene u mirovinskom sustavu.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu Kratkoročno.

Demografija pokazuje kako ce ionako Hrvati nestati za 100 - 150 godina, a cak i za 3 - 5 godina ovdje ce se pojaviti problem prehranjivanja ostarjele populacije iz doprinosa pa cak i sa vecim potporama drzave mirovinskom sustavu.

NOVI SMJER VLADE najavio je prošlog tjedna SDP-ov potpredsjednik Vlade Branko Grčić koji je rekao da se mogu očekivati promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, te promjena i učinkovito korištenje socijalnih pomoći.

Čišćenje svega što je nelogično u mirovinskom sustavu i fondu.

Jer recimo javna rasprava o mirovinskom sustavu koja se vodi na internetu i u kojoj sudjeluje većinom ekipa od 20 do 40 godina ne bi bila pravedna, jer njihov interes nije jednak interesu današnjih umirovljenika.

Stoga bi trebalo započeti racionalizaciju i restrukturiranje rashoda u osam sektora: transportu, okolišu, obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu, socijalnoj skrbi, subvencijama i javnoj nabavi.

Tako se, podsjetimo, u analizi stanja u hrvatskom mirovinskom sustavu s naglaskom na drugi stup, ističe kako Hrvatska ima ulaznu naknadu od 0,8 posto (koliko se naplaćuje od svake uplate u obvezni mirovinski fond) te naknadu za upravljanje 0,65 posto, dok su te naknade u Poljskoj 3,5 i 0,54 posto (s tim da se naplaćuje i dodatna naknada za uspješnost), u Bugarskoj pet i jedan posto, u Mađarskoj 4,5 i 0,8 posto, a u Rumunjskoj 2,5 i 0,6 posto.

Razmišljanja su bila različita, ali je prevladavalo nastojanje za održavanjem solidarnosti u prvom mirovinskom stupu i oprez prema drugom mirovinskom sustavu, a posebno prema povećanju stope doprinosa za taj stup.

Stvaranjem novog okvira nastala je potreba za educiranjem stanovništva o mirovinskom sustavu.

VLADINE MJERE ZA PROMJENE U MIROVINSKOM SUSTAVU IZAZVALE KRITIKE (GLAS SLAVONIJE) ZAGREB - Gotovo ništa novoga, ali mnogo lošeg - tako bi se mogle sumirati prve ocjene promjena u sustavu mirovinskog osiguranja što ih predlaže Vlada u svojem Programu gospodarskog oporavka.

Taj prijedlog predviđa da zemlje članice slijede zajedničke ciljeve u mirovinskom sustavu, poput produljenje radnog vijeka i odlazak u mirovinu sa 67 godina života, politici plaća, što uključuju ukidanje automatskog povećanja plaća u visini stope inflacije u onim zemljama koje imaju takav sustav indeksacije te uvođenje proračunske ravnoteže i ograničavanje duga kao ustavne obveze.

U otežanim uvjetima tržišnog gospodarstva i velike nezaposlenosti, slaba primjena instituta profesionalne rehabilitacije, u ranijem i novom mirovinskom sustavu, rezultat je nemogućnosti zapošljavanja invalida rada na poslovima za koje bi se mogao osposobiti.

Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava koje djeluje unutar Hrvatske gospodarske komore (HGK) uputilo je danas, uoči rasprave o mogućim promjenama u mirovinskom sustavu, javnosti i Ekonomskom vijeću, vlastite prijedloge " za ispravljanje sadašnjih anomalija vezanih uz drugi stup te stručnu analizu koja potvrđuje utemeljenost ponuđenih prijedloga ", prenosi SEEbiz.

Iako se u tekstovima o mirovinskom sustavu najčešće spominje omjer broja umirovljenika i osiguranika, u ovom tekstu fokus stavljamo na omjer prihoda koji se prikuplja po osnovi doprinosa i prihoda iz proračuna.