Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, ovih je dana najavio mogućnost ukidanja poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju već za 2013. godinu.

NHS je s velikim zadovoljstvom primio vijest kako će i uplata određenog iznosa u mirovinsku štednju radnika za poslodavca biti neoporeziva, a s time se slažu sve sindikalne središnjice.

Građani koji su se uključili u treći mirovinski stup očito znaju njegove prednosti, no za one druge uvijek vrijedi ponoviti: država dobrovoljnu mirovinsku štednju dvostruko potiče i ti su poticaji i dalje najviši u odnosu na neke druge modele.

Uz to, sve uplate za dobrovoljnu mirovinsku štednju, jednako kao i uplate životnog osiguranja, primjerice, mogu se odbiti od porezne osnovice, naravno s time da ukupan iznos odbitaka ne može prijeći 1000 kuna mjesečno.

Što to konkretno znači, izračunali smo na primjeru osiguranika koji svaki mjesec za dobrovoljnu mirovinsku štednju izdvaja 420 kuna, odnosno 5040 kuna godišnje.

S druge strane, koristi li pravo na poreznu olakšicu na mirovinsku štednju mjesečno, uštedjet će oko 173 kune, odnosno mjesečno će za mirovinsku štednju zapravo izdvajati oko 250 kuna (uz pretpostavku da je riječ o osiguraniku čija se primanja oporezuju po stopi od 35 posto i da živi u Zagrebu, gdje prirez iznos 18 posto).

Znači da država i dalje potiče mirovinsku štednju u III. stup.

Ukidanje poreznih olakšica za fizičke osobe koje uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, što znači da uplate građana u otvorene fondove dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) više ne ulaze u ukupne porezne olakšice do 12.000 kuna.

Popularni radijski voditelj najviše troši na hranu, najmanje na odjeću, benzin plaća karticama, volio bi da je ranije počeo s životnim osiguranjem, a ima i dobrovoljnu mirovinsku štednju

Da je naš model koji uključuje obveznu kapitaliziranu individualnu mirovinsku štednju dobar pokazuje i primjer Velike Britanije, koja se također odlučila na uvođenje sličnog modela, istaknuo je Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

Kakve su posljedice od ukidanja poreznih olakšica za osiguranike koji su uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju, kao i odluke da se državni poticaji sa 25 smanje na 15 posto uplate do 5000 kuna godišnje?

Mjere koje to mogu promijeniti su povećanje izdvajanja za drugi stup, uvođenje potportfelja i dodatni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju, koja svojom fleksibilnošću treba popuniti sve krutosti obveznog osiguranja, a to su nemogućnost naknadne uplate doprinosa u vrijeme dok je osoba bila nezaposlena, uplate supružnicima koji se nisu zapošljavali zbog preuzimanja brige za obitelj i mogućnost ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu, kao i privremene isplate mirovina, zaključuje Vlaić.

PensionsEurope obuhvaća asocijacije mirovinskih fondova u 16 EU zemalja i 5 europskih zemalja izvan EU koje se brinu za mirovinsku štednju za 75 milijuna europskih građana, a upravljaju s više od 3,5 milijardi eura imovine.

Dok Vlada ne odredi iznos uplate koji će se poslodavcima koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za račun svojim radnicima priznati kao odbitak, teško je procijeniti mogući učinak uvođenja te mjere, jednako kao što je u situaciji kad je većina osiguranika shvatila da dobrovoljna mirovinska štednja svakako donosi korist teško ocijeniti u kojoj će mjeri ukidanje poreznih olakšica za osiguranike koji sami uplaćuju doprinos za mirovinsku štednju imati za posljedicu odustajanje od štednje, ocijenili su čelni ljudi dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Jedino što se sa sigurnošću može reći, jest da bi se u 2010., za razliku od prethodnih godina, kad to nije bilo presudno, moglo isplatiti ako se doprinosi za mirovinsku štednju uplate što ranije, odnosno prije izmjena poreznih propisa.

No, ona nikako ne može biti kompenzacija za nepravdu koja je učinjena ukidanjem olakšica za građane koji sami uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, a kojih je trenutno oko 170.000. Naime, cilj je uplata isti sigurnija starost i bolje mirovine, pa ne bi trebalo praviti razliku u uplatama građana i poslodavaca ", zaključuje Veronika Šapina Pezelj.

Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB, društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kaže kako je šteta ukidati porezne olakšice za građane koji sami uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, no ta će štednja, ističe, i dalje imati značajnu prednost u odnosu na druge, slične oblike ulaganja za budućnost.

Uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima predstavlja značajan korak prema cilju njezine potpune afirmacije, što je bila inicijativa pokrenuta od strane društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u samim počecima mirovinske reforme.

Iako se i mirovinsku štednju može promatrati kao bilo koji drugi oblik štednje, pa i uspoređivati sa stambenom, u kojoj štediša na kraju sam raspolaže novcem kako želi, intencija mirovinske štednje ipak bi trebala biti da se osigura doživotna mirovina koja će popraviti primanja u razdoblju umirovljenja i nikako joj nije cilj potrošiti sredstva u najkraćem zakonom dopuštenom roku od pet godina.

Visoki prinosi obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj dosad su uspijevali kompenzirati nisku stopu izdvajanja za mirovinsku štednju, no u idućim godinama to ne može kontinuirano biti slučaj, kaže Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva.

Dodaje kako bi u raspravama o razvoju sustava naglasak svakako trebalo staviti upravo na mlađe osiguranike, a ako ih želimo u većem broju, onda i učiniti dobrovoljnu mirovinsku štednju atraktivnijom.

Što je bilo s inicijativom za uvođenje blažih kriterija za izračun deficita u zemljama koje potiču privatnu mirovinsku štednju?

Prema ETUC-u, analiza u Bijeloj knjizi pokazuje tek rastući teret izdataka za mirovine, s dva uporno ponavljana jedina ispravna odgovora: prvo, povećanje dobi za umirovljenje, bez uzimanja u obzir težine pojedinih zanimanja i činjenice kako velik udjel starijih radnika čak 50 % na europskoj razini - nikada ne dožive dob potrebnu za stjecanje mirovine, a, drugo, zagovara razvoj sustava privatnih mirovina, ne uzimajući u obzir posljedice financijske krize, niti činjenicu da zaposleni zbog pogoršanja ekonomske situacije više neće imati dovoljno novaca za mirovinsku štednju.

Glavni kriteriji kojima se kompanija pritom rukovodila bili su sigurnost i povrat na uloženo - jer ulaganje u mirovinsku štednju jest ulaganje u budućnost radnika tvrtke.

U tu je svrhu T-Mobile napravio temeljitu analizu mirovinskog sustava i okruženja koje uređuje i definira dobrovoljnu mirovinsku štednju, kao i analizu hrvatskog tržišta kako bi se pronašla najpovoljnija opcija i kako bi se mogući rizici sveli na minimum, ističu u T-Mobileu.

Istraživanje Instituta za javne financije pokazalo je da desetak posto radnoaktivnih ispitanika uopće ne poznaje životno osiguranje, a još je više onih koji izjavljuju da ne poznaju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Gjenero naglašava da su se za takve aranžmane AZ dobrovoljni fondovi pripremili kako kroz iskustvo stečeno dosadašnjom suradnjom s poslodavcima, koji su i prije uplaćivali dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike, tako i razradom sustava podrške za poslodavce koji su čekali porezne olakšice kako bi krenuli s takvim oblikom poticanja štednje svojih zaposlenika za mirovinu.

Međutim, kriza je učinila vidljivim kolika je ranjivost privatnih mirovinskih fondova, pa bi Europska komisija mogla i na tom području koristiti neke postojeće instrumente (direktive), kako bi zaštitila mirovinsku štednju od hazardiranja.

Osiguravajuća društva od države očekuju da potakne ulaganja u životna osiguranja i to ponajprije izjednačavanjem poreznog tretmana životnih osiguranja s ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Mirovinski fondovi prikupljeni novac ulažu na financijskim tržištima i ostvaruju dobit koja uvećava mirovinsku štednju na osobnim mirovinskim računima članova fonda.