U rješenju piše mjesečna osnovica za koju se uređuje obračun doprinosa, a ona nije određena po konkretno mojim mjesečnim primanjima, već prema standardu visoke stručne spreme, a iznosi, pazite sad, oko 6800 kn

(1) Mjesečna osnovica za obračun doprinosa iz članka 128. stavak 1. ovoga Zakonika jest plaća koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi, a koju utvrđuje ministar posebnim propisom.

- Od 1998. godine najniža plaća je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa, trenutačno 2169 kuna bruto.

Odlukom o osnovicama, stopama, načinu obračuna plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje se osnovica, način obračuna i plaćanja, te visina doprinosa za zdravstveno osiguranje Korisnici mirovine i invalidnine s prebivalištem ili stalnim boravkom u RH koji mirovinu ostvaruju isključivo od stranog nositelja, ako međudržavnim ugovorom nije drukčije uređeno, plaćaju 15 % na osnovicu koju čini njihova mirovina, s tim da osnovica ne može biti viša od najniže mjesečne osnovice i koeficijenta 2. Najniža mjesečna osnovica iznosi 2.169,65 kuna (mjesečni doprinos u kunama iznosi 325,45), a najviša 4.339,30 kuna (mjesečni doprinos u kunama iznosi 650,90).

Visina poreza utvrđuje se primjenom propisanih poreznih stopa: - od 2 % - ako mjesečna osnovica iznosi više od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna - od 4 % - ako mjesečna osnovica iznosi više od 6.000,00 kuna.

Napomena: Ako je mjesečna osnovica manja od 3.000,00 kuna, akontacija kriznog poreza " se ne plaća.

Ako je mjesečna osnovica od 3.000,01 kuna do 6.000,00 kuna, akontacija kriznog poreza " se na cijeli iznos osnovice obračunava po stopi od 2 %.

Ako je mjesečna osnovica 6.000,01 ili više kuna, akontacija kriznog poreza " se obračunava na cijeli iznos osnovice po stopi od 4 %.

Mjesečna osnovica za zaposlenike je plaća za rad obavljen u određenom mjesecu u najvišem iznosu koja obvezuje poslodavca prema: ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru, posebnim propisima (Zakon o minimalnoj plaći koji utvrđuje minimalnu plaću te Zakon o doprinosima koji utvrđuje najnižu mjesečnu osnovicu).

Valja još podsjetiti da je moguća dopuštena najviša mjesečna osnovica na koju se mogu ili moraju plaćati doprinosi utvrđena u svoti od 39.390,00 kn, odnosno godišnja u svoti od 472.680,00 kuna.

Najniža mjesečna osnovica osiguranja umnožak je prosječne plaće u Republici Hrvatskoj i koeficijenta 0,35, a za 2003. godinu iznosi 1858,50 kn.

Najniža mjesečna osnovica - 2.700,60 kn

Kao obvezna najniža mjesečna osnovica utvrđena je svota od 2.169,65 kn mjesečno.

Kada je mjesečna osnovica propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a razdoblje u osiguranju kraće je od mjesec dana, iznos osnovice za taj mjesec razmjeran je broju dana u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana toga mjeseca.

(1) Obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. (2) Radi izbora više osnovice, osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0. (3) Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. (4) Obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osnovici. (5) Način postupka radi odabira više osnovice za obračun doprinosa propisat će ministar financija.

(1) Mjesečne osnovice za obračun doprinosa umnožak su iznosa prosječne plaće i koeficijenata, i to: 1. koeficijenta 0,65 za osiguranika po osnovi obrta 2. koeficijenta 1,1 za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja 3. koeficijenta 1,1 za osiguranika po osnovi športaša 4. koeficijenta 0,55 za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva 5. koeficijenta 0,65 za osiguranika po osnovi ostalih samostalnih djelatnosti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) koji obavljaju djelatnosti: medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnik obiteljskog doma, mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.

Najniža mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun doprinosa i za sve osiguranike i za sve slučajeve za koje ovim Zakonom nije propisana drugačija osnovica.

(1) Osiguranicima koji su sami obveznici te obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovica propisana im je u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, Porezna uprava rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose te razdoblje na koje se obveza odnosi. (2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi. (3) Do donošenja rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa.

Najniža mjesečna osnovica za 2011. godinu iznosi 2.679,95 kn, a najviša 45.942,00 kn.

Mjesečna osnovica za obračunavanje obveznih doprinosa za osiguranike korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i to razmjerno stažu ostvarenom prema navedenom članku, je prosječna plaća, koja za godinu 2013. iznosi 7.867,00 kn.

Najviša mjesečna osnovica - 46.296,00 kn

Mjesečna osnovica iznos je mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće.

12. Najniža mjesečna osnovica za obračun i plaćanje doprinosa utvrđena je u svoti od 1.951,25 kuna;

Najniža mjesečna osnovica koju, prema procjenama sindikata prima oko 400.000 radnika, iznosi 2169,65 kuna.

6.2. Premda se navedeni slučajevi u spornom propisu mogu »osobito« smatrati »egzistencijalnim pitanjem«, njihova normativna vezanost uz konkretne novčane pragove (»najniža mjesečna osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa«) dovodi nužno do zaključka da se a contrario svi drugi slučajevi ne mogu smatrati »egzistencijalnim pitanjima« te bi ih se samo iznimno moglo priznati kao osnovu za odobrenje pravne pomoći (»iz razloga pravičnosti« u članku 5. stavku 3. ZBPP-a).

U brojkama, dosadašnja mjesečna osnovica osiguranja mijenja se na način da je mjesečna osnovica jednaka umnošku prosječne plaće i koeficijenta 0,8 što znači da se osnovica s dosadašnjih 8.952,00 kn smanjuje na 6.035,20 kn.

(1) Podatak o početku i o prestanku mirovanja (nepostojanja) obveze doprinosa prema članku 64. stavku 1. Zakona, obvezniku kojemu se mjesečna osnovica i iznosi doprinosa utvrđuju rješenjem, utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i dostavlja ga Poreznoj upravi.

KNJIGOVODSTVO Teme: Knjigovodstveni program, pojam i obilježja računovodstvene profesije, najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa ako se plaća isplaćuje za dio mjeseca, oblik ponude, sporedna prava iz radnog odnosa, itd...

Na koji način se određuje mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa te koje vrste doprinosa se obračunavaju za izaslane radnike?

U raspravi je istaknuto da odredba članka 5. stavka 3. kojom mjesečna osnovica za izračun plaće državnih službenika ne može biti manja od mjesečne osnovice za izračun plaće državnih službenika koja je bila utvrđena za prethodnu proračunsku godinu, prejudicira proračun i ostavlja otvoreno pitanje u slučaju da se proračunska sredstva ne mogu ostvariti.