Kod rada u nepunom radnom vremenu cijeli mjesec osnovica za plaćanje doprinosa iz i na plaću određuje se razmjerno radnom vremenu, a ta osnovica ne može biti niža od razmjernog dijela najniže mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa. (15.12.2008)

Odlukom o osnovicama, stopama, načinu obračuna plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje se osnovica, način obračuna i plaćanja, te visina doprinosa za zdravstveno osiguranje Korisnici mirovine i invalidnine s prebivalištem ili stalnim boravkom u RH koji mirovinu ostvaruju isključivo od stranog nositelja, ako međudržavnim ugovorom nije drukčije uređeno, plaćaju 15 % na osnovicu koju čini njihova mirovina, s tim da osnovica ne može biti viša od najniže mjesečne osnovice i koeficijenta 2. Najniža mjesečna osnovica iznosi 2.169,65 kuna (mjesečni doprinos u kunama iznosi 325,45), a najviša 4.339,30 kuna (mjesečni doprinos u kunama iznosi 650,90).

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona mijenja odredba članka 78. Zakona o doprinosima te se, za izračun iznosa mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi samostalne djelatnosti samostalne umjetnike, kojima se doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju iz državnog proračuna, umjesto koeficjenta 1,2 propisuje koeficjent 0,8. Ministar financija će naredbom propisati iznos mjesečne osnovice kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficjenta 0,8 za obračunsko razdoblje 2009. godinu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Napomena: ako je obrtnik poslovao samo dio godine, izračunatu godišnju osnovicu dijeli s brojem mjeseci poslovanja u svrhu izračuna mjesečne osnovice za obračun akontacije.

Rješenja o ponovnom stjecanju svojstva obvezanika plaćanja doprinosa i svojstva osiguranika te uskrati isplate daljnje mirovine, kao vraćanja već isplaćenih mirovina, donose se na temelju čl. 83. Zakona o doprinosima za obvezana osiguranja (»Narodne novine«, br. 147/02) i čl. 43. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 127/00. i 150/02), a obrazlažu se pozivom na odredbe čl. 15. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja te odredbe posebnih Naredaba o iznosima mjesečne osnovice osiguranja i odredaba Zakona o stopama doprinosa i Zakona o mirovinskom osiguranju.

(1) Obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. (2) Radi izbora više osnovice, osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0. (3) Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. (4) Obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osnovici. (5) Način postupka radi odabira više osnovice za obračun doprinosa propisat će ministar financija.

(1) Mjesečne osnovice za obračun doprinosa umnožak su iznosa prosječne plaće i koeficijenata, i to: 1. koeficijenta 0,65 za osiguranika po osnovi obrta 2. koeficijenta 1,1 za osiguranika po osnovi slobodnog zanimanja 3. koeficijenta 1,1 za osiguranika po osnovi športaša 4. koeficijenta 0,55 za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva 5. koeficijenta 0,65 za osiguranika po osnovi ostalih samostalnih djelatnosti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranike po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) koji obavljaju djelatnosti: medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnik obiteljskog doma, mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.

Pored toga postoje i tzv. izabrane više mjesečne osnovice koje mogu birati za plaćanje doprinosa sami osiguranici po vlastitom izboru radi ostvarenja više mirovine.

Izabrane više mjesečne osnovice utvrđuju se u šest različitih svota, i to: 7.657,00 kuna, 15.314,00 kuna, 22.971,00 kuna, 30.628,00 kuna, 38.285,00 kuna i 45.942,00 kuna.

Visina mjesečne osnovice usklađuje se svake godine s iznosom najmanje mjesečne osnovice propisane Naredbom ministra financija o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.

(1) Osiguranicima koji su sami obveznici te obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovica propisana im je u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, Porezna uprava rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose te razdoblje na koje se obveza odnosi. (2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi. (3) Do donošenja rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa.

U Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2011. godinu (Narodne novine, broj 133. od 1. prosinca 2010.) objavljeni su iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2011. godinu i to: najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice, najviše godišnje osnovice, iznose mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem, mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja, izabranih viših mjesečnih osnovica i godišnjih osnovica za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

2. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o osiguraniku prikupljene od obveznika podnošenja podataka o iznosima plaće, odnosno osnovice (do iznosa najviše mjesečne osnovice) i druge podatke potrebne za ostvarivanje prava na način i u rokovima utvrđenima ugovorom,

ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) u određenim slučajevima manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, iste treba obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice.

U idućem nastavku objasnit ćemo još neke nepotrebne nelogične i nerazumljive pojedinosti a posebice oko najviše mjesečne osnovice, godišnju osnovicu kao i najviše dopuštene godišnje osnovice, odnosno što se iza toga krije.

Mjesečna osnovica iznos je mirovine ili invalidnine, ali ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice niti viša od iznosa prosječne plaće.

Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.

Ovršnog zakona, osim iznosa sredstava do maksimalno 1/3 mjesečne osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja u skladu sa Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja umanjenog za iznose obveznih doprinosa, poreza i prireza.

Povodom vašeg dopisa od 11. ožujka 2009. kojim tražite tumačenje odredaba Zakona o doprinosima (Narodne novine br. 84/08. i 152/08.) a vezano uz primjenu najniže mjesečne osnovice i moguće skraćenje radnog vremena, dajemo tumačenje u nastavku.

Međutim, u tom slučaju kada stalni sezonski radnik izabere višu osnovicu, obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa je on sam, ali samo na razliku između obvezne propisane najniže mjesečne osnovice i izabrane više mjesečne osnovice.

Samozaposleni roditelj: 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje po kojoj je prijavljen odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa, ako se primjenjuje najmanje 6 mjeseci prije korištenja ovog prava uz ispunjeni uvjet prethodnog staža osiguranja.

Kako je posebnim propisom (Zakonom o minimalnoj plaći) minimalna plaća najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, propisana u iznosu višem od najniže mjesečne osnovice, poslodavac je, ukoliko ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili drugim aktom nije ugovorena ili propisana plaća u višem iznosu, dužan obračunati doprinose prema minimalnoj...

Ta osnovica se mijenja svake godine temeljem članka 254. st. 1. Zakona gdje je definirano da Ministar financija objavljuje do 30. studenog tekuće godine, za sljedeću kalendarsku godinu, iznose najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice i najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa

U raspravi je istaknuto da odredba članka 5. stavka 3. kojom mjesečna osnovica za izračun plaće državnih službenika ne može biti manja od mjesečne osnovice za izračun plaće državnih službenika koja je bila utvrđena za prethodnu proračunsku godinu, prejudicira proračun i ostavlja otvoreno pitanje u slučaju da se proračunska sredstva ne mogu ostvariti.

Mjesečna osnovica jest umnožak broja nezaposlenih osoba prema službenim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu za koji se utvrđuje obveza i iznosa najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se odnosi obveza.

Sukladno Zakonu, roditelji kojima osobna mirovina prelazi iznos od 1.663 kune imaju pravo na obiteljsku invalidninu u iznosu od 50 posto od mjesečne osnovice, odnosno jedan roditelj 1.912,45 kuna, a oba roditelja 2.868,68 kuna.

Propisuje se ujedno imovinski cenzus, odnosno pravo na besplatnu pravnu pomoć imat će onaj građanin kojem prosječni mjesečni dohodak njega i članova njegovog domaćinstva, ostvaren kroz 12 mjeseci, ne prelazi iznos najniže mjesečne osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja po članu domaćinstva, a što danas iznosi 2.298,00 kuna.

Osim najniže osnovice za obračun doprinosa, Ministarstvo financija propisalo je i mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa za samostalne djelatnosti, odnosno obrtnike, medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute, novinare i filmske radnike koji dohodak utvrđuju prema poslovnim knjigama.

No od tog broja zaposlene su 294 osobe, dok su ostali brisani iz evidencije zbog nejavljanja Zavodu, radi ostvarenja mjesečnog primitka većeg od najniže mjesečne osnovice ili drugih razloga.

Za izaslane radnike brisano je ograničenje da mjesečna osnovica doprinosa na plaću ne može biti viša od najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa, pa ukoliko je plaća i ostali primici izaslanih radnika viša od toga, doprinosi iz plaće (MIO 1. i 2. stup) plaćaju se na najvišu mjesečnu osnovicu (u 2012. = 46.536,00 kn), a doprinosi na plaću (ZO, ozljeda, zapošljavanje) se plaćaju na punu osnovicu.