Najstariji arheološki nalazi - kamene sjekire stare do 8000 godina (neolitik, mlađe kameno doba i eneolitik, bakreno doba).

Održani su četvrti po redu Schmidtovi dani kojima se obilježava 101. godišnjica od prvih službenih arheoloških istraživanja na Gradcu. Schmidtovi dani su kulturno-tradicijska manifestacija sa poveznicom na arheologiju u Bapskoj kojoj je cilj obilježavati dugu tradiciju arheoloških istraživanja prapovijesnog lokaliteta Gradac (mlađe kameno doba), te povezati sa etnografskim naslijeđem Bapske.

Na vremena kad je u mlađe kameno doba čovjeku trebalo mnogo vremena da načini najpotrebnije oruđe, sjeća nas kamena sjekira pronađena u Miljani, ili pak ona na Špičaku.

Jer inkvizitori, koji su proganjali heretike i posebno vještice, inzistirali su da je zločin hereze tako gnjusan, da se ne treba obazirati na uobičajene sudske formalnosti i pravila, koja štite prava optuženog (koja su postojala još u mlađe kameno doba: da krivicu a ne nevinost treba dokazivati, znali su i barbari).

Najstariji nalazi ljudske prisutnosti u okolici sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlađe kameno doba 8000 godina starosti), vrijeme stvaranja prvih naselja, kada se osim lovom i ribolovom čovjek počinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u zemunicama.

Mlađe kameno doba (neolitik) započinje oko 6 200 god. pr.

Međutim, ono što je čudnovato jest činjenica da se ta tri kruga jasno ocrtavaju već u mlađe kameno doba, neolitiku.

Mlađe kameno doba: Postoje tragovi zemunica na Bilogori.

Cernauti), čija prapovijest seže u mlađe kameno doba.

Najstariji tragovi naseljenosti vode nas u neolitik, mlađe kameno doba, oko 4000 g. pr.

Podaca je nastala na kamenim obroncima Biokova, mjestu pogodnom za obranu, a povijest joj seže daleko u mlađe kameno doba što dokazuju arheološki nalazi, kao što je kameni bat za mlašenje žita koji se čuva u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.

Tako su još u mlađe kameno doba naši preci sakupljali i plodove divlje masline, o čemu svjedoče i arheološki nalazi njenih koštica u spiljama, stari više od 9 000 godina.

Prije 6000 godina (mlađe kameno doba) - u špilji Gromača kraj Dubrovnika naši preci su ušli oko 750 m daleko od ulaza i spustili se 85 m duboko pri čemu su savladali gotovo okomit kanal visok oko 50 m.

KATIČIĆ: Da, ali je istinito, jer mlađe kameno doba je vrijeme kada se ljudska kultura diverzificira, diferencira u razne oblike, jer dotada sve što je starije na cijeloj je zemaljskoj kugli potpuno jednako.

A to znači da se tada ili nešto kasnije, u mlađe kameno doba, počela po prvi put upotrebljavati neka vrst lađe, splavi, jednoduba ili nešto slično. (175)

1. Otok Cres Otok Cres bio je naseljen već u mlađe kameno doba.

Mlađe kameno doba se nije ravnomjerno pojavljivalo u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu.

Dužina otoka iznosi 40 km, a širina između 10 i 12 km, ukupne površine 395 km2. Smatra se da je Brač bio naseljen još u mlađe kameno doba.

Ova se grupa pojavila u mlađe kameno doba.

Figurice žena, " ženski idoli ", kako ih se naziva u arheološkoj terminologiji, prikazuju svijet neolitičkih (mlađe kameno doba) i eneolitičkih (bakreno doba) ljudi, kojima su ženski likovi najčešće simbolizirali plodnost i obnavljanje života.

U mlađe kameno doba i u bakreno doba, ovdje je bilo jedno od kulturnih središta, iako nikad nije došlo do razvoja pravih gradova, pismenosti i države.

No, iako su se životinje iz porodice sisavaca, koje su svoje mladunce hranile mlijekom, kroz razdoblje starijeg kamenog doba pa i ranije, lovile zbog mesa i kože, povijest upotrebe mlijeka za prehranu ljudi započela je tek u mlađe kameno doba.

Tragovi pougljenjenih kostiju divljih životinja i kostiju na kojima su jasno vidljivi tragovi kamenog oruđa otkrivaju prisutnost čovjeka iz razdoblja mezolitika - prijelaza iz starijeg u mlađe kameno doba.

Za posjetitelje su otvorene i dvije izložbene prostorije koje ' pokrivaju ' mlađe kameno doba, dakle nalaze starčevaćke kulture (6000 - 5000 g. pr.

Vjerujemo da su iliska plemena nastavali šire kliško područje jer je ono bilo nastanjeno i u mlađe kameno doba što znamo iz tvarnih nalaza (iz tzv. impresso keramike pronađene u spilji Krčina kod Mihovilovića), a posebno zbog konfiguracije tla vrlo povoljne za stočarstvo, posebno za ovčarstvo i kozarstvo, glavno ilirsko zanimanje.

Početak ovih globalnih promjena seže u razdoblje Neolita (mlađe kameno doba), oko 12 000 g. prije Krista.

A kad je riječ o životu, onda mogu reći da su ljudi ovdje živjeli, sudeći po arheološkim nalazištima, još u mlađe kameno doba.

U to doba, paleolitske lovce (neandertalce) smijenila je mlađa neolitska (mlađe kameno doba, 4000 - 7000 godina p. K.) populacija kromanjonci.

Podrobniji članak o temi: Ravlića Pećina U arheološkim istraživanjima koji su u Ravlića Pećini provedeni u više navrata između 1977. i 1980. godine, pronađeni su materijalni dokazi o pojavi života u neolitu (mlađe kameno doba).

Neolitik (grč. νέoς: nov, mladi i λίϑoς: kamen), mlađe kameno doba sa svojim općim značajkama, sjedilačkim načinom života te gospodarstvom temeljenim na poljodjelstvu i stočarstvu, pojavilo se na istar. poluotoku tijekom IV.tisućljeća pr. Kr.