Predstavljeni su i Mladen Stilinović, Goran Trbuljak i Dean Jokanović Toumin, koji pripadaju generaciji koja je prethodila, a u čijoj se umjetnosti također može iščitati ponešto od tendencija primarne analitičke umjetnosti.

Mladen Stilinović rođen je 1947. godine u Zagrebu.

Malo je reći da su Zbirke jasno ocrtale svoje vrijeme, one su bile i važan korektiv ukusa sredine koja se formirala na kulturnoj razmeđi Istoka i Zapada, često puta inertna na kvalitativne promjene (konceptualna umjetnost sedamdesetih, koja je s djelima najvažnijih domaćih i međunarodnih predstavnika prisutna u Zbirkama: Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Marina Abramović, Tomislav Gotovac, Boris Bućan, Braco Dimitrijević, Gorki Žuvela, Mladen Stilinović, Dalibor Martinis, Damir Sokić, Marijan Molnar, Željko Jerman, John Baldessari, Hans Haacke, Ben Vautier, Christian Boltanski, Annette Messager, Carolee Schneemann i dr.), odnosno nekritična spram prihvaćanja novih trendova (različite derivacije nove slike i nove skulpture koje su najčešće bile samo epigonske pojave).

Mladen Stilinović jedan je od rodonačelnika i najživljih protagonista konceptualne i postkonceptualne umjetnosti u Hrvatskoj i regiji.

Mladen Stilinović nesklon je afektiranju, kako u životu tako i u svojim radovima pa ova zvučna poruka dolazi gotovo kao sarkastično upozorenje da umjetnost nije zabava koliko god se neki trudili upravo to od nje napraviti, i koliko god se mi sami ponekad, zbog dobrog odgoja, trudimo praviti da se s njom silno provodimo.

Eindhoven Van Abbemuseum u Eindhovenu predstavlja trostruku izložbu na kojoj izlažu Minerva Cuevas iz Meksika, Aernout Mik iz Amsterdama te naš Mladen Stilinović.

Godine 1977. u Beogradu izveo sam akciju pisanja mislim osjećam; i dok me fotograf Studenskog kulturnog centra fotografirao, moj brat Mladen Stilinović je fotografirao obojicu.

Na pitanje kako se osjeća umjetnik aktivist u sredini koja malo mari za umjetnost Mladen Stilinović je rekao da je takvo djelovanje umjetnikov osobni izbor. Ovo je danas zemlja starih provokatora, pa se s ekscesima čeka na Toma Gotovca, a ne na nekog mlađeg umjetnika.

Mladen Stilinović - za izložbu Nula iz vladanja, otvorenu 30. studenoga 2012. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je predstavljen njegov rad tijekom 4 desetljeća, od crteža i kolaža te eksperimentalnih filmova s početka 70 - tih do posljednjih instalacija kroz koje se umjetnički prelamaju novi politički, ekonomski i jezični odnosi.

' Draga umjetnosti ', pisao je Mladen Stilinović 1999., pišem ti jedno ljubezno pismo kako bih te udobrovoljio i potaknuo da me katkad posjetiš '.

Samostalnu izložbu imat će Mladen Stilinović, hrvatski dizajneri predstavit će se na Pariškom dizajnerskom tjednu, a suvremeni umjetnici u Palais de Tokyo.

Kao što kaže Mladen Stilinović - umjetnost uvijek ima posljedice. Izložbom posvećenom Komunističkom manifestu postigle su uspjeh i ubrzo su uslijedile brojne hrvatske i međunarodne izložbe, u Beču, New Yorku, Kasselu i drugim gradovima.

Među tim se umjetnicima nalaze i naši Sanja Iveković, Mladen Stilinović te Ivan Ladislav Galeta u sklopu filmskoga programa.

Formirani u vremenu u kojemu je želja za globalnom promjenom bila usko povezana s vjerom u zajedništvo, umjetnici Mladen Stilinović, Vlado Martek, Boris Demur, Željko Jerman, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović počinju se okupljati 1975. godine.

Krajem sedamdesetih i osamdesetih godina nastaju brojna postkonceptualna i postmodernistička djela umjetnika mlađe generacije kojima su instalacije i objekti dominantan izraz (Slavomir Drinković, Branko Lepen, Vlado Marteka, Ante Rašića, Damir Sokić, Mladen Stilinović, Edito Schubert).

Mladen Stilinović, možda i najpoznatiji član Grupe šestorice autora, predstavljen je dijelom iz svojeg capolavora - Eksploatacije mrtvih: instalacije koja se izlaže u raznim oblicima i postavama s radovima koji progovaraju " mrtvim poetikama ", " mrtvim ideologijama " i govore " mrtvim jezicima ".

U drugoj polovici 70 - ih eksperimentalni film i istraživanje medija sve se više premješta i u okružje likovnih umjetnosti i u prostore umjetničkih galerija (Mladen Stilinović, Želimir Kipke, Ivan Ladislav Galeta, Ivan Faktor), a dodir s videom (uglavnom u prigodnim radionicama u Jugoslaviji i u inozemstvu) od prve polovine 70 - ih privlači pojedine likovne umjetnike, koji se njime bave privremeno ili ga prihvaćaju kao svoje trajno sredstvo likovnih istraživanja (Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, a u 1980 - ima i Breda Beban i Hrvoje Horvatić).

Svemu je ' krivac ' umjetnik Mladen Stilinović, čije ćemo pojedine radove, prikladne za dob djece, protumačiti i koristiti kao poticaj za naše kreativno izražavanje.

Na izložbi Abbara Kadabra izlažu hrvatski umjetnici Alen Floričić, Vlatka Horvat, Mladen Stilinović i Goran Škofić, uz njih kao gošća platforme za kulturnu razmjenu i razvoj suradničkih mreža na bijenalu u Mardinu sudjeluje kustosica Branka Benčić.

Lažni citat Karla Marxa ' Rad je bolest ' - umjetnički rad koji je Mladen Stilinović izložio na Salonu mladih u vrijeme socijalizma i njime uznemirio partijsku organizaciju koja ga je brzo uklonila s izložbe čak i u vrijeme neoliberalnoga kapitalizma pogađa u bit stvari.

Mladen Stilinović tako u svojoj Simfoniji tramvaja, pozivajući se na Cagea izolira, odnosno vadi iz gomile urbanih zvukova zvuk škripećih tramvaja te ozbiljnim glasom najavljuje petnaestominutno propitivanje principa glazbene ugode uz prilično iritantan tramvajski cvilež.

Shvatili smo da su u slučaju vizualne umjetnosti autori kao što su Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, ako se sudi po njihovom radovima, mladi umjetnici koji su itekako relevantni danas, a takvi će, vjerojatno, ostati i u idućim godinama objašnjava Bousfield.

Na pitanje kako se osjeća umjetnik aktivist u sredini koja malo mari za umjetnost Mladen Stilinović je rekao da je takvo djelovanje umjetnikov osobni izbor. Ovo je danas zemlja starih provokatora, pa se s ekscesima čeka na Toma Gotovca, a ne na nekog mlađeg umjetnika.

Mladen Stilinović je, moglo bi se reći, jedini mladi nastavljač filmske struje zagrebačkog eksperimentalizma.

To su samo neka od pitanja kojima ću se baviti u ovom predavanju, kroz komparativnu analalizu radova domaćih suvremenih umjetnika/ca, poput Vanje Babić, Marka Markovića, Andree Kulunčić, Selme Banich, Siniše Labrovića, te određenih strategija djelovanja, poput samoorganizacije, kolektivizacije i anonimnosti, koje su u drugoj polovini sedamdesatih prakticirali članovi Radne zajednice umjetnika okupljeni u Podroomu (Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Mladen Stilinović, Boris Demur, Željko Jerman itd.) i drugi protagonisti nove umjetničke prakse.

Predstavljeni umjetnici i radovi: Eva e Franco Mattes aka 0100101110101101. org, Ayreen Anastas, Art Fun Club, Milijana Babić, Marčelo Brajnović, Petar Brajnović, Tomislav Brajnović, Ana Maria Bresciani, Cristian Chironi, Nemanja Cvijanović, Vuk Ćosić, Boris Demur, Zlatan Dumanić, Sandro Đukić, Igor Eškinja, Claire Fontaine, Rene Gabri, Iva Gobić, Igor Grubić, Grupa ABS, Grupa OHO, Group of contributors to The 2007 Almanac of The Political Art, Sasha Huber, Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša, Janko Polić Kamov, Joseph Kosuth, Iva Kovač, Elvis Krstulović, Siniša Labrović, Marko Marković, Vlado Martek, Ohad Meromi, Luis Molina-Pantin, Antoni Muntadas, Ciprian Mureşan, Kristina Norman, Tanja Ostojić, Stefano Pasquini, Vedran Perkov, Goran Petercol, Cesare Pietroiusti, Progettozero, Giuliana Raco, Gastón Ramírez Feltrin, Mladen Stilinović, Ivan Šeremet, ŠKART, Slaven Tolj, Goran Trbuljak, Nikola Uzunovski, Zenit, Gorki Žuvela.

Galerija ubrzo nailazi na otpore tadašnjeg administrativnog osoblja i nekih članova društva, a situacija se nešto popravlja 1984. nakon što vodstvo preuzima Mladen Stilinović.

Stilinovićeve umjetnine nalaze se u prestižnim svjetskim muzejima, a u Zagrebu nema atelje pa izlaže u vlastitom stanu Ja sam anarhist po osjećanju i ne zanimaju me autoriteti poput države, crkve, škole i obitelji, jer imam svoje vlastite autoritete, kaže Mladen Stilinović (60), jedan od najpoznatijih i međunarodno najpriznatijih hrvatskih konceptualnih umjetnika, kojemu je potkraj siječnja u Van Abbemuseumu u Eindhovenu, jednom od najvećih u Nizozemskoj, otvorena impozantna izložba radova iz mnogih dosadašnjih umjetničkih faza.

Mladen Stilinović - europski uspjeh hrvatskog umjetnika anarhista

Izložba preuzima naslov od pjesme Bertolta Brechta iz ' Opere za tri groša ', a među 70 umjetnika iz 38 zemalja, sudjeluju hrvatski umjetnici: Sanja Iveković, Mladen Stilinović, David Maljković, Igor Grubić, Siniša Labrović i Vlatka Horvat.