Drago nam je što možemo pokazati i približiti toplinu naše škole i našega grada Gospića iz kojeg su potekli brojni umjetnici poput Miroslava Kraljevića, jednog od začetnika hrvatskog modernog slikarstva.

Projekt se pripremao dulje od tri godine, jer trebalo je dosta uvjeravanja da se privatni kolekcionari uvjere kako se s njihovim imenima i lokacijama neće izlaziti u javnost, i kako će vrhunska djela hrvatskoga modernog slikarstva biti dostojno osigurana.

Iako su Deči i Zidić u pripremnim istraživanjima došli do broja od oko pet stotina vrijednih i stilski zanimljivih slika iz najplodonosnijega razdoblja hrvatskog slikarstva, trebalo je ipak broj ograničiti na osamdesetak djela koja prepoznajemo kao kapitalce hrvatske kulturne baštine, tzv. međaše pojedinih slikarskih opusa ili stilskog razdoblja u cjelini, a budućim istraživačima hrvatskoga modernog slikarstva samom informacijom omogućiti budući detaljniji uvid u znanstvene svrhe.

Igor Zidić istaknuo je kako je takav tip izložbe upravo ona karika koja je nedostajala u prezentaciji našega modernog slikarstva, jer muzeji i galerije često ili nemaju potreban budžet za otkup pojedinoga vrijedna djela, ili žele u svojim fundusima imati tzv. tipične slike pojedinog slikara, koje su prepoznatljive i laicima da ih je naslikao upravo taj slikar, zaobilazeći neka atipična, ali stručnjacima vrednija i zanimljivija djela.

Ovom prigodom vjerojatno će se opet pokrenuti staro pitanje: što će biti s galerijom Vidović i, ako se ikad i osnuje, hoće li ujediniti djela iz Galerije i Muzeja grada Splita koji ih posjeduje sedamdesetak? Mislim da je pitanje vlasništva najmanje bitno tvrdi ravnatelj Galerije, ističući kako je puno važnije da buduća galerija na reprezentativan i adekvatan način prikaže vrijednost i značenje Vidovićeve umjetnosti unutar hrvatskoga modernog slikarstva.

Kulturna i povijesna baština Kuća Vlaha Bukovac Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine nakon desetgodišnje stanke i temeljite trogodišnje obnove.

Izložbu je otvorio načelnik općine Brdovec Alen Prelec i istakao priliku koju je ovim postavom dobila Općina Brdovec obzirom da se radi o respektabilnim i najznačajnijim slikarima doslovce prvacima hrvatskog modernog slikarstva.

1832. - U Parizu se rodio Édouard Manet, francuski slikar i grafičar, jedan od začetnika modernog slikarstva.

Najveći dio njegovih platna je nestao, no ono što je ostalo svjedoči o njegovom slikarskom geniju koji je sretno spojio starije i novije razdoblje hrvatskog modernog slikarstva.

1885. - Rodio se Miroslav Kraljević, hrvatski slikar, jedan od začetnika hrvatskoga modernog slikarstva.

Kršnjavi, Mašić i Quiquerez svoje mjesto u genezi hrvatskoga modernog slikarstva 19. stoljeća nisu zaslužili slikarstvom i vizijom slikarstva koju su držali valjanom, nego djelima koja su se smatrala tek pripremama, čak vježbama za velika i važna ostvarenja, ističe se u najavi izložbe. (Hina)

Uz ostalo je istaknuo da je među izložbama kojima Galerija Klovićevi dvori javnosti predstavlja nacionalnu baštinu, svoje djelo opravdano našla i retrospektiva heroine hrvatskoga modernog slikarstva.

Jedan je od najznačajnijih stvaralaca hrvatskog modernog slikarstva.

Nadajmo se kako će ovakav tip manjih izložbi, koje načinju neke određene, manje poznate, ali zato ne manje važne segmente iz opusa naših modernih slikara oko polovice prošlog stoljeća do danas, postati češća galerijskoizlagačka praksa, jer, naposljetku, to je u sadašnjem trenutku (i ne samo za mlade generacije) već debela povijest hrvatskoga modernog slikarstva.

Omer Mujadžić pripada umjetnicima čiji je veći dio opusa ostao gotovo nepoznat, usprkos njegovim vrijednim prinosima oblikovanju hrvatskoga modernog slikarstva, kao i neporecivoj vrijednosti njegova pedagoškog rada na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je bio profesorom više od četiri desetljeća.

Sastavni je dio Muzeja galerija posvećena Emanuelu Vidoviću, jednome od najpoznatijih pripadnika hrvatskoga modernog slikarstva i najznačajnijih splitskih slikara 20. st.

Život i djelo majstora modernog slikarstva bili su ispunjeni ženama.

I u eseju o Emanuelu Vidoviću, nedvojbeno među najvažnijim umjetnicima našega modernog slikarstva, Mrkonjićeva interpretacija, na osnovi golema opusa izgrađena i na specifično vidovićevskoj, rekli bismo paradoksom tamnoj svjetlosti, obasjava tu jedinstvenu poetiku tezama koje definira u poglavljima: Tri vrste slikarstva, Dijalektika iščezavanja i pojavljivanja, Osjećanje međupredmetnog prostora, Titrajni nespokoj, Ulazak u interijer poetski objektivitet i Ostvarena maštanja.

Bernhard Eyb je kao student majstorske klase bečke akademije i kasnije pod izravnim utjecajem Rudolfa Steinera, jedan od pionira modernog slikarstva u Europi.

Radoslav Putar, Vera Horvat Pintarić, Igor Zidić, Josip Vaništa i Zvonko Maković posebno mjesto daju Junekovu opusu, a neke od njegovih slika smatraju remek-djelima i tzv. kamenima međašima hrvatskog modernog slikarstva.

Vidljiva je ovdje i paleta sivih tonova karakteristična za slikare minhenskog kruga, bio je začetnik modernog slikarstva s potpunim odmakom od akademskog manirizma - kaže Lidija Ivančević Španiček, viši kustos u Gradskome muzeju.

Kada je krajem studenog 1918. godine u visokoj temperaturi i groznici španjolske gripe posljednji put napustio Kazališnu kavanu, bio je to kraj virtuoznosti koja je između 1916. i 1918. sa tek nešto manje od četiristotinjak radova osigurala visoko mjesto u povijesti hrvatskog modernog slikarstva.

Miroslav Kraljević, jedan od začetnika hrvatskoga modernog slikarstva te gotovo najsvestraniji umjetnik s početka našeg stoljeća pokopan je u obiteljskoj grobnici u Požegi.

Sutradan pođoše u galeriju modernog slikarstva.

Naime, ovo izdanje je zapravo katalog izložbe koje je »Divlje oko« priredilo u SC-u, a gdje se moglo vidjeti kako shvaćaju strip: kao mješavinu različitih umjetnosti, od fotografije, modernog slikarstva do skulpture.

Može uključivati i apstraktne forme modernog slikarstva ili kiparstva.

Od 15. svibnja do 20. lipnja 2012. u izložbenom prostoru Gradska loža postaviti će se retrospektivni izbor djela doajena dalmatinskog modernog slikarstva Ante Kaštelančića.

Prigodnu riječ uputio je i likovni kritičar i kustos Branko Franceschi, rekavši da je žanr krajolika krajem 19. st. postao cilj slikara, osobito je Paul Cezanne stvorio revoluciju u tom smislu i smatra se ocem modernog slikarstva i praocem nove umjetnosti, Picassa, kubizma početkom 20. st.; njegovi krajolici su utjecali i na ruske slikare.

Ta zbirka od stotinu radova, iz nekoliko razdoblja umjetnikova stvaranja, s vremenom je povećana raznim poklonima i otkupima, i predstavlja značajan dio povijesti modernog slikarstva našeg zavičaja.

Potom su predstavljeni klasici hrvatskog modernog slikarstva prve polovine dvadesetog stoljeća kao što su Menci Klement Crnčić, Emanuel Vidović, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Oskar Herman, Ljubo Babić i Milivoj Uzelac.