Poduzeća koja uzgajaju modrozelene alge u bazenima digle su veliku halabuku, navodeći da su divlje alge AFA zaražene nečistoćama i otrovnim algama.

Biljke (a mnogo prije njih modrozelene alge) svojim metabolizmom stvaraju kisik te ga zatim otpuštaju u okolinu.

Kao posebna skupina bakterijskog planktona ističu se cijanobakterije ili modrozelene alge (za razliku od modrozelenih algi sve ostale alge su organizmi eukariotskog tipa stanice).

Ako se krene redom od početka, najprije su se spominjale bakterije što kisele mlijeko, kupus i ocat te modrozelene alge koje stvaraju kisik, pa niže gljive algašice, od kojih su neke i zemljišne gljive mikroskopske veličine, što izazivaju i alkoholno vre nje.

Biogena zrna u obliku vapnenačkoga taloga jače su ili slabije razmrvljeni skeletni kalcitni ostaci izumrlih morskih organizama (mekušci, koralji, bodljikaši, crvene i modrozelene alge, praživotinje kao npr. različite foraminifere).

Nema vegeterijanaca koji bi se ikada trebao brinuti, da li dobiva dovoljno B-12, ukoliko redovito uzima jednu ili obje modrozelene alge.

Studenti su tako najprije ukazali na modrozelene alge kao najbitnije za očuvanje morskog ekosustava, predstavivši potom i neke druge alge poput onih koje uzrokuju cvjetanje ili čak svjetlucanje mora.

Toksični organizmi, kao što su naprimjer toksične dinoflagelate, odnosno modrozelene alge (lat.

Nutritivne prednosti ove cijanobakterije (modrozelene alge) mnogobrojne su i širokog su spektra, što ju čini nezaobilaznom namirnicom, posebice u prehrani vegetarijanaca, vegana, anemičnih osoba, dijabetičara, ali i onih koji zbog ekonomskih ili geografskih razloga nemaju dovoljno nutrijenata u prehrani.

Hoover tvrdi kako vanzemaljske bakterije podsjećaju na modrozelene alge, no definitivno nemaju zemaljsko porijeklo.

U prokariote spadaju bakterije, cijanobakterije ili modrozelene alge i mikoplazme.

Danas su na kamenitim dijelovima obale gornjeg infralitorala (NW dio uvale) ostale rijetke, ali veoma otporne na zagađenje modrozelene alge razreda cijanoficeje, te još otpornije dijatomeje.

Modrozelene alge ili cijanobakterije s više predstavnika imaju također koristan učinak kada obogaćuju tlo organskim tvarima.

Uzročnici toksičnog cvjetanja najvećim su dijelom organizmi iz skupine dinoflagelata, manjim dijelom iz skupine dijatomeja, te cijanobakterije (modrozelene alge).

Ako se plamenac specifično hrani većinom račićima njegova boja će biti roza, dok će onaj koji prakticira više vegetarijansku prehranu - modrozelene alge - biti narančaste do crvene boje.

Iako još uvijek nedovoljno istražene, primjetno je da dodaci prehrani koji sadrže jednu ili obje modrozelene alge ojačavaju imunosni sustav i preveniraju brojne zdravstvene tegobe.

Modrozelene alge su značajna životna sila na Zemlji.

Naime, otrovni organizmi poput raširene toksične modrozelene alge Gymnodinium catenatum u određenim uvjetima cvjetaju, a ako ih apsorbiraju školjkaši poput oštriga, ispuštaju toksine.

Jedina slabost joj je zelena boja koja potječe od dodatka spiruline, modrozelene alge bogate vitaminima A i B12. Tajna je u tome što prisutnost posebnih aminokiselina čokoholičara uvjerava kako više nije gladan i prestaje jesti.

Prokariotima pripadaju bakterije, modrozelene alge ili cijanobakterije i mikoplazme.

Modrozelene alge postoje već 3,5 milijarde godina na našem planetu.

Pojedine modrozelene alge posjeduju tvorbe koje se nazivaju HETEROCISTE. uz pomoć kojih mogu fiksirati atmosferski dušik (N 2) kao npr. rod Nostocales.

Modrozelene alge se razmnožavaju samo nespolno - cijepanjem.

Drugo, namjesto da živi svijet dijelimo biljke i životinje, ili na jednostani? ne i višestani? ne, biološki je ispravnije uo? iti? injenicu da ve? me? u jednostani? nima postoje bitno razli? iti stupanj ve? me? u jednostani? arima: postoje prokarioti (organizmi bez organela, op? enito ozna? eni kao bakterije i modrozelene alge) i eukarioti (organizmi složenije gra? e, poput amebe i papu? ice).

Modrozelene alge ili Cyanobacteria su prokariotski, fotosintestski, autotrofni organizmi što znači da procesom fotosinteze proizvode kisik i organsku tvar.

U prokariota (bakterije i modrozelene alge) i protozoa (praživa) stanica predstavlja cijeli organizam.

Modrozelene Alge kao Cijanobakterije vrsta vodene biljke često sastavljene od velike količine mikroorganizama, poput Spiruline ili AFA alga sadrže oveće količine lako apsorbivog vitamina B12, pa se koristi za nadomjestanje većeg nedostatka ili kao dodatak prehrani vegana.

. često jesti brokulu i špinat (kuhati kratko). tamnozeleno povrće kuhati na pari. skuše i srdele peći na grilu, i to kratko. u prehranu uvrstiti modrozelene alge

Modrozelene alge su jednostanični organizmi koji prirodno nastanjuju sve vodene ekosustave.

Tada modrozelene alge zbog svoje velike koncentracije u vodi proizvode i veliku koncentraciju toksina koji njima u normalnim uvjetima služe za obranu od predatora, a životinjama i ljudima mogu zagorčati život.