Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, istaknuvši zna? aj tadašnjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježi? a koji je osnovao sjemenište.
Emanuel Hoško, profesor na Teologiji u Rijeci, istaknuvši zna? aj tadašnjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Ježi? a koji je osnovao sjemenište.
Svečanost skupa i promociju novog Modruškog zbornika uveličalo je Hrvatsko pjevačko društvo " Klek " Ogulin koje na početku otpjevalo himnu.
Otočkim biskupom imenovao ga je papa Aleksandar VI 6. rujna 1493. Posvetio ga je u Splitu nadbiskup Averaldo uz asistenciju modruškog biskupa Kristofora i duvanjskog Vida.
Na kraju se prezentira bogata aktivnost Katedre čakavskog sabora Modruše, njihova bogata izdavačka i seminarska djelatnost ali i problemi financijske prirode koji su onemogućili izdavanje 4. broja Modruškog zbornika u 2010. godinu u kojoj je Katedra ipak izdala epohalno izdanje cjelovitog govora Bernardina Frankopana Modruškog Govor za Hrvatsku.
Pripremljen je i 4. godišnjak Modruškog zbornika koji zbog recesijskih razloga nije prošle godine ugledao svjetlo dana, no svi članci su spremni za izdanje.
Akademik Tomislav Raukar je izdanje Govora za Hrvatsku nazvao svečanošću hrvatske historiografije jer se dugo čekalo na njegovo cjelovito izdanje, nakon što je Vedran Gligo još 1983. godine u Splitu izdao Govore protiv Turaka ali bez govora Bernardina Frakapana Modruškog.
Gotovo šest stoljeća stara zdanja je kao obiteljsku zadužbinu utemeljio Šimun Benja, djed modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje.
Predstavljajući treće godište Modruškog zbornika, urednik Boris Olujić osvrnuo se na odjeke prethodna dva broja, koji su s velikim oduševljenjem prihvaćeni u znanstvenoj zajednici.
U nastavku je održano predstavljanje 3. broja godišnjaka Modruškog zbornika o kome je govorio njegov urednik dr. Boris Olujić.
Ovom skupu bili su nazočni kao predstavljači ugledni znanstvenici i povjesničari dr. sc. Ivan Jurković, dr. sc Borislav Grgon i dr. sc. Boris Olujić, koji su predstavili novi, treći broj Modruškog zbornika, te predstavnici Grada Ogulina i Općine Josipdol, koji su pomogli izdavanje ove znanstvene knjige.
Osim toga održano je i predstavljanje trećeg broja znanstvenog godišnjaka Modruškog zbornika.
Kapela sv. Bartola u Cerniku prvi se put spominje u zapisniku vizitacije senjsko-modruškog biskupa Sebastijana Glavinića 1692. Obnova i dopuna sadržaja crkve, njezina dvorišta i ostalog župnog prostora osobito je intenzivirana od 1999. godine.
U podu svetišta je nadgrobna ploča s likom modruškog biskupa Krištofera iz 1499. a na prvom bočnom oltaru drvena gotička madona iz 15. stoljeća.
Izdanjem pak Urbara modruškog iz 1486. započinje vrijeme intenzivnih priprema za obilježavanje petsto godina osnutka grada u 2000. godini.
Ogulin, 31. kolovoza 2007. - U Ogulinu je 31. rujna 2007. u 19.30 u organizaciji Katedre čakavskog sabora Modruše i Matice hrvatske Ogulin održano predstavljanje prvog broja Modruškog zbornika.
Dekretom Senjsko - modruškog biskupa 23. travnja 1939. osnovana je župa Gornja Drenova.
Godine 1996. otkrivena je spomen ploča Bernardinu Frankopanu povodom 510 godina njegova glasovitog Modruškog urbara (236).
U težim vremenima Šimun Kožičić Benja u govoru »Opustošena Hrvatska« pred papom Leonom X. spominje strahote koje su se slegle na hrvatski narod pred Turcima i čak dobronamjerno napominje papi da se troši novac i građevine oblažu mramorom, a u njegovu kraju dva dječaka iz modruškog plijena otkupljena su od Turaka za šest vagona zobi, treći za jedan vagon, četvrti za pogaču, i prijekorno je naveo što se još može dogoditi završivši: »To sam vam ipak - ako niste skloni da mi vjerujete - kazao zato da se, kada do toga dođe, sjetite da sam vam to govorio.« Time je omogućen dijalog i dokazano da hrabrost često nađe svoj put.
Ztaim je pojasnio sukob između plemića Frankopana, vlasnika Modruša i Karlovića na Krbavi te briljantnu osobnost modruških biskupa Franje i Nikole Modruškog pa do Šimuna Kožičića Benje.
Najvažniji projekt prošle godine je tiskanje knjige povijesnog govora Bernardina Frankopana Govor za Hrvatsku Ivana Jurkovića i Violete Moretti kao prve knjige edicije Modruškog zbornika posebnih izdanja.
Govori se često drže povodom smrti; toj vrsti pripada prva prozna tiskana knjiga hrvatskog autora, nadgrobni govor Nikole Modruškog (1427. 1480.) za kardinala Pietra Riarija (1474.).
U HNK Zadar predstavljena je knjiga biskupa modruškog Šimuna Kožičića Benje, Od bitija redovničkoga ".
Ovaj veliki čovjek koji je bio svjetla točka u muci naroda modruškog kraja, zavrijedio je značajnije spomen obilježje ne radi njega samoga, jer u svojoj skromnosti, vlč.
Jer radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi modruškog kraja bila je radost i nada, žalost i tjeskoba vlč.
Dao nam Bog takvih duhovnih pastira koji će nastaviti duhovnu i materijalnu obnovu Modruša i modruškog kraja.
Njegovo izlaganje nosi naslov " Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana (1453. 1529.) " U večernjem dijelu programa predstavlja se drugo godište Modruškog zbornika.
Tijekom boravka u Italiji djelovao je kratko kao profesor filozofije i teologije te kao generalni propovjednik na latinskom, njemačkom i talijanskom jeziku. [ 5 ] Od povratka iz Italije 1610. godine pa do kraja života obavljati će u Provinciji niz visokih službi: službu provincijala obavljao je u tri trogodišta (1610. 1613.; 1616. 1619.; 1619. 1622.), trsatskog gvardijana i čuvara Svetišta punih sedamnaest godina (1613. 1617.; 1631. 1639.; 1643. 1648.; 1651. 1652.), bio je član provincijskog savjeta (1622. 1626.), gvardijan samostana Sveta Gora kod Gorice (1639. 1642.), generalni vizitator Provincije Bosne Srebrene, i poznati obnovitelj trsatskog samostana i Svetišta nakon katastrofalnog požara iz 1629. godine. [ 6 ] Nakon smrti senjsko - modruškog biskupa Ivana Agatića 1649. car Ferdinand III. imenovao ga je na tu službu, što je Glavinić odbio. [ 7 ]
Biskup je podsjetio na neke povijesne veze Like i Trogira, kao posebno prijateljstvo modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje i trogirskog biskupa Tome Nigera, ali i na to kako će Crkva hrvatskih mučenika biti obložena upravo kamenom iz Planog.
Time su postavljeni preduvjeti za zlatni vijek hrvatske glagoljske kulture koji završava glagoljskom tiskarom modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje u Rijeci 1531. U vrijeme turskih napada, pape su slali često pomoć ugroženoj Hrvatskoj.
Katedra je u srpnju 2007. godine izdala prvo godište Modruškog zbornika.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com