Na Institutima KBF-a predaje socijalni nauk Crkve: Institutu za teološku kulturu laika od 1990./1991., Katehetskom institutu od 1998./99. i na Institutu za kršćansku duhovnost od 2002./03. Predavao je moralnu teologiju na Filozofsko-Teološkom Institutu D. I. u Zagrebu (1989. - 1994.) gdje je imenovan docentom (1992.) i na Teologiji u Đakovu (1990./91.).

Vodi čitatelja kroz sustavnu i moralnu teologiju od Poslanice Galaćanima do naputka Dostojanstvo osobe.

Poslijediplomski studij iz moralne teologije završio je na Visokom institutu za moralnu teologiju " Academia Alphonsiana " Papinskoga lateranskog sveučilišta u Rimu, na kojemu je 1995. magistrirao, a 1998. doktorirao.

Studirao je filozofiju u Iloku i moralnu teologiju u Petrovaradinu.

Mi smo je već počeli gubiti. " Poglavlje o kršćanskoj nadi bilo mi je jedno od najdražih poglavlja kad sam predavao moralnu teologiju.

Gvardijan pater Pavao Junašević, rođen u Kovačevcu novogradiške regimente, ima 53 godine, redovnik je 35 godina, svećenik 29. Filozofiju je studirao u Beogradu, moralnu teologiju u Iloku.

Tako sam zaklopio svoje povijesne knjige i otvorio moralnu teologiju koju već tri godine ni ¬ sam pogledao.

Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je moralnu teologiju.

Radi jasnoće valja spomenuti da izraz kazuistika za moralnu teologiju, kako se predavala na učilištima isusovačkoga reda, nije sasvim točan jer rješavanje moralnih slučajeva uzetih iz života nije bio glavni predmet studija, već je služilo samo kao ilustracija i primjena općih zasada morala izloženih na predavanjima.

Christian Brugger je viši suradnik iz etike, direktor suradnog programa Zaklade ' Kultura života ', te predavač na Katedri za moralnu teologiju na Teološkom fakultetu Sv. Ivana Vianneya u Denveru, Colorado.

Studirajući moralnu teologiju, shvatio sam da bi to moglo moralno proći.

Od 1980. godine do umirovljenja predavao je moralnu teologiju na čuvenom Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, postavši, nakon Ruđera Boškovića, prvim Hrvatom redovnim profesorom na tom učilištu.

Prvi profesor i pročelnik Katedre za moralnu teologiju na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 1874. i dalje bio je FELIKS SUK.

Umro je u Zagrebu, 8. travnja 1915. Nakon odlaska Feliksa Suka u mirovinu (1891.), predavanja i vodstvo Katedre za moralnu teologiju preuzima profesor JOSIP MODRIĆ, svećenik Senjsko-modruške biskupije.

Na prijedlog profesorskog zbora Bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1924. i dozvolom od pokrajinskog namjesnika dr. Ernesta Ćimića, Živković počinje predavati katoličku moralnu teologiju.

Ubrzo nakon toga odlazi u Zagreb, gdje 1924. počinje predavati moralnu teologiju na Bogoslovnom fakultetu, gdje je brzo napredovao u akademskim gradusima.

Dedić moralnu teologiju predaje samo dvije akademske godine, jer zbog njegove bolesti provincijal dominikanaca povlači udijeljeni mu nihil obstat.

Za asitenta pri Katedri moralne teologije na KBF-u u Zagrebu predložio ga je pročelnik katedre dr. Jordan Kuničić 6. srpnja 1970. Na sjednici Vijeća Fakulteta 22. rujna 1970. prihvaćen je prijedlog pročelnika katedre, a 12. prosinca 1970. veliki kancelar Fakulteta izdaje dekret o imenovanju dr. Sabola asistentom za moralnu teologiju Kao asistent dr. Josip Sabol radio je na Fakultetu samo u akad. god. 1970./1971. Naime, 12. srpnja 1971. iz zdravstvenih razloga zahvaljuje se na službi asistenta.

Najprije predaje dogmatiku i povijest filozofije na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964. - 1965.), a nakon toga na istoj školi predaje moralnu teologiju i katehetiku (1965. - 1966.).

Valković predaje moralnu teologiju i na Institutu za teološku kulturu laika pri KBF-u, a od akad. god. 1985./1986. do 1990./1991. na spomenutom institutu predaje katolički socijalni nauk.

Moralnu teologiju predaje na KBF-u neprekidno od 1973. a od 1977. i Katehetskom institutu; ljudska prava predaje od 1991. na istom fakultetu.

Asistentom pri Katedri moralne teologije imenovan je 18. svibnja 1973. Habilitirao je 1979. i postao naslovnim docentom; sveučilišnim docentom postaje 1990., izvanrednim profesorom 1997., a redovitim sveučilišnim profesorom 12. rujna 2000; reizbor u trajno zvanje učinjen je 12. rujna. 2005. Od 1998. do 2001. obnaša službu prodekana KBF-a za nastavu; na službu obnašatelja pročelnika Katedre moralne teologije imenovan je 15. listopada 1998.; pročelnikom Katedre za moralnu teologiju izabran je 26. ožujka 1999. i ponovno 18. ožujka 2005. godine.

Dotad je predavala moralnu teologiju na Katoličkom sveučilištu u Louvenu u Belgiji, a rado je pristala na razgovor za naš tjednik i pojasnila odnos obitelji i zvanja.

Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je moralnu teologiju.

Filozofiju je studirao u Požegi, moralnu teologiju u Temišvaru.

Fra Špiro je umirovljeni sveučilišni profesor, predavao je socijalni nauk Crkve i moralne principe na Katedri za moralnu teologiju splitskog KBF-a, moguće je i jedini svećenik sa splitskim, velovaroškim kolinom, koji je ipak izvan svoga grada proveo većinu staža u redu franjevaca konventualaca.

Tu je dužnost vršio od 28. rujna 1760, imao je 42 godine, svećeništva 18, filozofiju je studirao u Požegi, moralnu teologiju u Petrovaradinu, službu je vršio njemački i hrvatski.?

GK: Kao teolog, stručnjak ste za moralnu teologiju, osobito za bioetiku.

Profesori su im na Franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj bili: dr. fra Bože Vuco za dogmatiku i pjevanje, dr. fra Roko Rogošić za povijest Crkve, patrologiju, pastoralnu teologiju i katehetiku, dr. fra Jure Božitković za sve vidove Svetoga pisma, dr. fra Karlo Balić za moralnu teologiju.

A u čuda se dobro razumije fra Špiro Marasović, umirovljeni profesor s Katedre za moralnu teologiju splitskog Katoličko-bogoslovnog fakulteta.