Samo me zanima tko izdaje naloge našoj policiji da se ne smiju nalaziti na Hrvatskoj morskoj granici sa slovenijom.

Ona podsjeća da su slovenski amandmani koncentrirani oko " teritorijalnog dodira " slovenskih voda s otvorenim morem, ali se tiču i sastava arbitražnog vijeća, te odlučivanja o kopnenoj i morskoj granici zajedno, a ne odvojeno.

Razlog mora biti jasno istaknut: abortivni parafirani ugovor o morskoj granici sa Slovenijom.

Hrvatska bi na taj način poručila Sloveniji da je odbijajući i odbacujući Račan-Drnovšekov dogovor i nepostojeći ugovor o morskoj granici - mislila ozbiljno.

Odluka peteročlanog Arbitražnog suda o morskoj granici bit će obvezujuća za obje države.

Hrvatski sabor je u ožujku 1999. donio deklaraciju kojom je obvezao sve hrvatske pregovarače o morskoj granici sa Slovenijom da u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu) i izvan nje, do granice s Italijom, zahtijevaju povlačenje crte sredine, tj. granice koja je jednako udaljena od obala jedne i druge države.

Utvrdjena je onog trenutka kada smo i mi i ostale zemlje bivse juge ratificirali sporazum o morskoj granici potpisan izmedju Italije i juge.

No, smiješnima je proglasio tvrdnje nekih slovenskih političara da sukobima na morskoj granici Hrvatska želi destabilizirati Sloveniju i usporiti njezino uključivanje u EU.

Europska zastava od noćas će se zavijoriti i na morskoj granici u Umagu i Novigradu.

NOVI SKANDAL NA MORSKOJ GRANICI U ZALJEVU

Jer, " u znanosti je poznato da hulje, kada izgube svaku šansu, postaju vatreni domoljubi. Tako se i naših 7 radišnih prijateljica noći zdušno baca u obranu naše Stvari, našeg toplog doma, naše male, privatne oaze u kojoj niti jednu jedinu generaciju još nije (kojeg li ponosa) zaobišao rat, naše privatne Supernove, tog strateškog položaja, tog otoka, te jedinstvene hrpe kamenja usred mora, negdje tamo, na toj, oku nevidljivoj, ali značajnoj morskoj granici; granici Balkana i neBalkana, Starog i Novog, Slobodnog i Neslobodnog, Našeg i Njihovog...

AKADEMIK VLADIMIR IBLER O MORSKOJ GRANICI SA SLOVENIJOM

RIJEKA - Olako shvaćanje ekscesa Janeza Podobnika s prelaskom hrvatske granice bez dokumenata, predugo toleriranje ispada Jožka Jorasa i neopravdana strpljivost u raščišćavanju načina na koji je u Sloveniji izdana građevinska dozvola za gradnju na hrvatskom teritoriju razlozi su eskalacije problema sa Slovenijom na morskoj granici.

Hrvatska i Slovenija postigle su konačan dogovor o sastavu Arbitražnog suda koji će presuditi o morskoj granici u Piranskome zaljevu objavili su u utorak premijer Zoran Milanović i šefica diplomacije Vesna Pusić.

Tko to reklamira bacanje konca po morskoj granici?

Moguće je da SDP-ov predsjednik u međuvremenu promijeni mišljenje jer se pokušava dogovoriti njegov put u Bruxelles i sastanak s predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosoom, na kojem Milanović želi tražiti jamstva da će arbitražno tijelo koje bude odlučivalo o hrvatsko-slovenskoj morskoj granici biti sastavljeno od renomiranih pravnika.

U ovo nase malo more bacamo svakakva sranja, pa valjda jos malo nece biti jako bitno, ali... je li se itko zapitao kakav ce biti utjecaj tisucu i nesto kilometara konca razvucenoga po morskoj granici?

' Ne postoji brzo rješenje problema na južnoj morskoj granici i na Sredozemlju kao takvom: moramo djelovati s dugoročnim ciljevima, moramo uspostaviti dobru suradnju s tranzitnim i matičnim zemljama ', rekao je švedski ministar unutarnjih poslova Tobias Billstrom.

O morskoj granici zapravo je napisan samo jedan stavak, u kojemu se kaže da je granica na moru crta sredine između najbližih točaka na kopnu dviju država.

Sa Slovenijom je Hrvatska u sporu o morskoj granici, jer između federalnih jedinica u bivšoj federativnoj Republici Jugoslaviji (do 1991.) nisu bile povučene interne morske granice, pa međudržavnu hrvatsko slovensku granicu tek treba odrediti.

Približavamo se morskoj granici s Indijom.

Za to kašnjenje nam osim nas samih nitko nije kriv, ali mi sami sebi nikako nismo bili spremni postaviti pitanje zašto je sporno suditi počiniteljima najtežih zločina iz redova vlastitog naroda, zašto je Gotovini prvo onemogućeno da razgovara sa istražiteljima Haaškog suda, a kad je protiv njega podignuta optužnica mu je organiziran bijeg, a što je pak bilo toliko sporno u parafiranom Račan-Drnovšekovom sporazumu o morskoj granici između Hrvatske i Slovenije?

Po njegovim je riječima hrvatska strana pristankom na pregovore o morskoj granici pristala na tezu da se u razgraničenju na moru treba uvažiti posebne povijesne okolnosti koje ne dopuštaju crtu sredine kao način razgraničenja spomenut u 15. točki UN-ove Konvencije o pravu mora.

ZAGREB - Slovenske reakcije na odluku hrvatske Vlade o pokretanju postupka arbitraže o morskoj granici, najblaže rečeno, izgledaju promašeno.

Glavna zadaća recentne slovenske vanjske politike, čiji je kreator dr. Dimitrij Rupel, ministar vanjskih poslova, rješavanje je odnosa s Hrvatskom na način da »Dežela« dobije maksimalne ustupke na kopnenoj i morskoj granici.

Bude li službena Ljubljana stalno odugovlačila s prihvaćanjem arbitraže o morskoj granici, može li Hrvatska u tom slučaju jednostrano podnijeti tužbu nekom od međunarodnih sudova bez dogovaranja sa Slovenijom? Po Konvenciji o pravu mora, ta mogućnost ne postoji jer je, kao što rekoh, Slovenija odbila da se sudski način rješavanja sporova primijeni na razgraničenje država na moru.

Prema informaciji premijera Račana, komisija je održala prvi sastanak dan nakon njegova susreta s premijerom Slovenije Janezom Drnovšekom i dobro počela rad na definiranju privremenog režima na morskoj granici.

Zaboravlja se kako su u njegovu mandatu munjevito rasli nezaposlenost i vanjski dugovi, kako je privatizirao funkciju, davši državna jamstva i novac poduzeću svoga prijatelja, glumeći sada svađu s njim, kako je u bescjenje po prijateljskoj i stranačkoj liniji prodao nekoliko elitnih jadranskih hotela, kako je svojom rukom potpisao skandalozan dogovor o morskoj granici sa Slovenijim i prepustio Srbiji i CG kontrolu mora uz Prevlaku, kako je odobrio djelovanje MI6, dakle strane obavještajne službe u državi Hrvatskoj, ili kako je iselivši iz Banskih dvora uselio u dvoetažni dvjestokvadratni stan na Zrinjevcu.

O razgraničenju na hrvatsko-slovenskoj morskoj granici izlagala je prof. dr. sc. Vesna Barić Punda, a o razgraničenju s Bosnom i Hercegovinom govorio je dr. sc. Zvonko Gržetić.

Na pitanje novinara ostaje li kakva treća mogućnost, budući da Hrvatska ne prihvaća posredovanje OESS-ovog Suda za mirenje i arbitražu koji vodi Robert Badinter, a Slovenija ne prihvaća da o morskoj granici prosudi sud u Hamburgu, Rupel je rekao: " Slovenija želi i dalje razgovarati, a možda ćemo naše hrvatske prijatelje ipak uvjeriti da je sud OESS-a pravi "