Blagdan sv. Petra svečano se slavi već četrdeset godina u župi Podbablje, a od 1989. godine, slavlje je preseljeno u Fratrovu ogradu gdje je 1995. godine zalaganjem mještana i ondašnjeg župnika fra Dinka Bošnjaka podignuta kapelica i svetište u kojem se nalazi mramorni oltar i kip sv. Petra.

Zvonik je podignut 1735. godine, a novi mramorni oltar i župnu kuću dao je izgraditi generalni providur Querini.

Crkva je obnavljana 1925., 1938., 1969. i 1976. Crkva je u obnovama dosta izgubila na vrijednosti interijera, 1970 - tih uklanjaju se stariji historicistički oltari sv. Martina i bočni oltar sv. Josipa, a i zamjenjuju se novim, dok svetište dobiva mramorni oltar.

Tu je još i renesansna kustodija sa željeznom rešetkom iz 15. stoljeća te glavni mramorni oltar kipara Antonia Michelazzia.

Glavni mramorni oltar prenijet je iz stare župne crkve pri njenoj profanaciji.

Tu su imali prilike vidjeti kasnobarokni mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, ljubljanskog kipara talijanskog podrijetla, zatim sliku Otona Ivekovića na luku svetišta s prikazom Krvavog sabora križevačkog.

Na glavnom oltaru iznad svetohraništa je kip sv. Mihovila; oltar prema puku je drveni; na početku svetišta visi slikano raspelo iz 13. st.; na južnom zidu je mramorni oltar sa slikom sv. Ante; na sjevernom mramorni oltar sa slikom Bogorodice s Djetetom; dalje prema vratima je kapelica Gospe Lurdske s kipom, a u niši stari drveni kip ranjenog Isusa (Evo čovjeka); u istoj kapeli mali kip sv. Josipa; kraj ulaznih vrata kamena škropionica izrađena u drugoj polovici 15. st.

Po mišljenju stručnjaka kasnobarokni mramorni oltar Sv. Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, predstavlja jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka ovih prostora pa ne čudi da je posebna atrakcija za sve turiste i goste.

Glavni oltar mramorni sa slikom Propeća i carice Jelene i svetohranište; kraj oltara su dva mramorna anđela; drveni oltar prema puku; mramorni oltar s drvenim gotičkim kipom Pietà; mramorni oltar za relikvije; na ulazu velika kamena škropionica; drveni kipovi sv. Benedikta i sv. Skolastike.

Za taj križ koji je stoljećima čašćen kao čudotvorni, podignuta je sa sjeverne strane crkve 1762. - 69. godine velika kapela sv. Križa mramorni oltar prema nacrtima venecijanskog kipara i altariste Giorgia Massaria.

Međutim 1892. g. nabavljen je u radionici Pavla Bilinića u Splitu sadašnji mramorni oltar uz cijenu od 5 000 forinta, kako to piše don Marko Tabain.

U crkvi podignut mramorni oltar sv. Katarine.

Novi mramorni oltar postavljen je krajem svibnja 1965. godine, a dana 21. lipnja iste godine posvetio ga je pomoćni biskup zagrebački mons Franjo Kuharić.

U njezinoj obnovi 1709. srušen je stari got. svod, podignut novi mramorni oltar, probijeni su polukružni prozori na bočnim brodovima, obnovljen je i oslikan drveni strop.

07 Najveća Župna crkva Gospe od Zdravlja (7) iz 1722. lijepi je primjer mediteranskog baroka s 32 metra visokim zvonikom i 7 prekrasnih oltara od kojih se ističu rezbareni drveni oltar Gospe žalosne i glavni mramorni oltar s pozlaćenim reljefom Marije s Isusom.

Oltar u samoj crkvi je mramorni oltar Bogorodice od sedam žalosti, smješten u polukružnoj apsidi (kasno 18. st,) Na tijelu oltara, bočno od niše, s obje strane nalaze se skulpture od svijetloga mramora.

Crkva je temeljito obnovljena 1998./1999. godine.U suglasnosti sa Županijskim zavodom za kulturu maknut je stari drveni oltar, koji nije imao nikakvu kulturnu vrijednost, i postavljen je novi mramorni oltar na kojem je kip sv. Katarine.

Zvonik je izgrađen u 18. stoljeću, to jest 1735. godine, dok je generalni providur Querini dao izgraditi novi mramorni oltar i današnju župnu kuću.

U lađi je mramorni oltar na kojem je Gospina slika na drvetu i veliki gospin kip s djetetom (nabavljen 1998).

S druge strane je mramorni oltar sv. Ante.

Srednja lađa svršava poligonalnom apsidom, u kojoj dominira mramorni oltar od bijeloga mramora.

Nova crkva dobila je i novu opremu, iz zagrebačke katedrale u nju je prenesen mramorni oltar iz 1776. godin...

U istoj lađi je veliki mramorni oltar iz 1757. godine sa slikom Bogorodice dijelom bokokotarske škole iz 17. stoljeća.

U lađi je mramorni oltar sv. Ivana Krstitelja.

U crkvi je mramorni oltar iz 1722. datiran natpisom na latinskom.

Crkva u svetištu ima mramorni oltar Blažene Djevice Marije i dva oltara u lađi (sv. Roka i sv. Nikole), kao i vrlo lijepe kasnobarokne klupe.

Jedinstveni barokni mramorni oltar Svetog Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe, prenešen iz zagrebačke katedrale prilikom Bolleove neogotičke obnove.

Za Božić 1932. postavljen je najljepši ukras u crkvi - umjetnički mramorni oltar.

U južnoj lađi je mramorni oltar za relikvije; slijedi oltar sv. Sakramenta, djelo kipara A.

U crkvi je napravljen novi mramorni oltar.