Kako za njih ne postoje podaci relevantni za atribuciju, Mutnjaković na osnovi morfoloških i temporalnih analiza, svojih i drugih znanstvenika, te Lucijanova statusa prvog arhitekta, zaključuje o njegovu autorstvu.

Akademik Andrija Mutnjaković u svojoj knjizi " Arhitektonika pape Siksta V. " obrazlaže kako je papa Siksto V. htio izgraditi Rim kao metropolu svijeta te da je u svom pontifikatu obnovio oko 120 crkava i izgradio hrvatsku crkvu sv. Jeronima i kaptol pokraj nje.

Ovo nije povijesna monografija, već prilog za bolje razumijevanje ovog kraja, sve što je važno za Žminj i Žminjštinu, rekao je Andrija Mutnjaković, jedan od urednika knjige »Libri žminjski - libar prvi« na promociji koja se u sklopu obilježavanja 40. sabora čakavskog pjesništva održala preksinoć u Čakavskoj kući.

Mutnjaković, ujedno i likovni urednik knjige, pojasnio je kako su radeći na knjizi shvatili da početna ideja da predstave znanstveni skup o Žminju i Žminjštini koji je održan 2005. godine ne ocrtava cijeli život tog kraja te su naslovom htjeli ostaviti otvorenu temu na kojoj će se i u budućnosti raditi kako bi se formirala kompletna slika Žminja.

Danijela Mutnjaković pak najvjerojatnije je ubila svoje dvoje novorođene djece i njihove ostatke držala u stanu.

Arhitekt, urbanist i polihistorički teoretik rečenih i srodnih disciplina, akademik Andrija Mutnjaković napisao je ' Idealni grad ', pozamašnu monografiju u izdanju specijalizirana nakladnika za likovne umjetnosti, Art studio Azinović, a autor je on i glavnine brojnih dokumentarnih fotografija u toj zanimljivoj i bogato ilustriranoj te grafički primjereno opremljenoj knjizi

Poglavlje ' Sikstov grad ' počinje Mutnjaković mirakulom koji se dogodio u noći između 9. i 10 prosinca 1294. godine kada su anđeli prenijeli Svetu kuću iz Trsata u Loreto.

Tu posebno dolazi do izražaja sva vehementna polihistoričnost pisca, akademika Andrije Mutnjaković pa tako bilježi da je građenje novoga grada Paga započeto u subotu, 18. svibnja 1443. godine.

U tim je tekstovima autor Mutnjaković očito došao do zavidne pisalačke prakse tako da su takvi njegovi tekstovi, kaže se u bilješci o autoru, postajali zapravo studije iz izučavanja novoga regionalizma, traganja za bioničkim oblikovanjem i istraživanjem kinetičkih svojstava u formiranju kuće i ekumene kao komunikativnoga odnosa čovjeka i građevine.

Nije stoga čudno što je Dioklecijan, koji se jedini među rimskim carevima dragovoljno odrekao vlasti i otišao u mirovinu u svoj zavičaj i - kako Andrija Mutnjaković citira don Franu Bulića - kada su ga suvladari Hercullius i Galerius zamolili da preuzme natrag vladu, proklinjući je kao neku kugu, odgovorio je ovako: da vam je moguće vidjeti u Saloni zelenje, što sam ga svojom rukom zasadio, sigurno vam ne bi došlo na um da to od mene tražite.

Nakon Ane Županić, koja je u Pakistan otišla sredinom listopada i završila svoju misiju, sljedećih će tjedana kao predstavnice Hrvatskog Crvenog križa, u humanitarnoj misiji boraviti Ana Mutnjaković i Vladimira Čivrag.

Dioklecijanov grad, sljedeće je poglavlje naslovljeno po Iliru Dioklu, rimskom caru Dioklecijanu, koji je o ovom našem današnjem dijelu svijeta, nedaleko od svoje rodne Salone, osmislio i ostvario idealnu i jedinu sačuvanu matricu antičkoga grada) i to, dokazuje akademik Mutnjaković, kao interpretaciju teza Aristotelove politike, Platonove vizije, Hipodamove strukture i Polibijeve sheme grada.

U Hrvatskoj je izdano 1975. u prijevodu Vladimira Premeca pa Mutnjaković citira glavne misli predgovarača, filozofa Vladimira Filipovića, teoretičara književnosti Milivoja Solara i Miroslava Krleže koji zapravo inaugurira Franju Petrisa arhitektom, ali sigurno nije mislio na Petrisa kao graditelja, smatra autor, već ukazuje na izvorno značenje riječi arhe: pralik, prauzor, počelo.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Mutnjaković, Jurić, Crljić, Hrdžić uz trenera Željka Đurića.

Andrija Mutnjaković smatra kako je u izgradnji crkve sv. Petra u Rimu sudjelovao, osim hrvatskoga pape Siksta V., i hrvatski arhitekti Lucijan Vranjanin te njegov brat, koji su se nadahnuli u školi Jurja Dalmatinca, koji je gradio šibensku katedralu, prenosi Hina.

I Markota i Mutnjaković uvjeravaju da Moj dvor doista ispunjava sve tehničke uvjete te da će postojeća komunalna infrastruktura Trešnjevke izdržati tako impozantnu građevinu.

Nakon otvorenja akademik Andrija Mutnjaković održat će predavanje o stvaralaštvu arhitekta Josipa Pičmana.

Mutnjaković je mnogima poznat ponajprije kao arhitekt kazališta Trešnja, trešnjevačkoga dječjeg teatra šareno opločena mozaičkim, keramičkim muralima, iako je projektirao mnogo velebnijih i složenijih građevina i urbanističkih rješenja kako u Hrvatskoj tako u onome dijelu svijeta koji se ponajviše naziva regionom, ali i izvan Europe.

Po završetku mise kardinal Farina, veleposlanik Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist i akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Odjela arhitekture HAZU-a, održali su predavanja o Sikstovoj dvorani Vatikanske knjižnice.

Pa je, kaže Mutnjaković, omogućio prestiž Rima kao Pupka svijeta i prestiž carskoga Pariza kao Srca svijeta.

U autorovoj nazočnosti knjigu će predstaviti ugledni stručnjaci Andrija Mutnjaković i Nada Vrkljan-Križić.

Nagradu za životno djelo ' Viktor Kovačić ' dobio je Andrija Mutnjaković, a nagrada ' Neven Šegić ' za najuspješniji publicistički rad na području arhitekture i urbanizma posthumno je dodijeljena Tomislavu Odaku za ' Arhitektonske kronike '.

Akademik Andrija Mutnjaković predstavit će gradnju Vatikanske knjižnice, dok će švedski veleposlanik Fredrik Vahlquist prikazati svoja nastojanja da se omogući obnova Sikstove dvorane a na temelju projekta koji je načinio znameniti talijanski arhitekt Paolo Portoghesi.

1987. godine, početkom drugog polugodišta nastava se odvija u novoj školskoj zgradi koju je projektirao Andrija Mutnjaković poštujući izgled bivših zgrada i spajajući ih arhitektonski u jednu cjelinu.

Akademik Magaš upozorio je na vrijednost knjige ' Arhitektonika pape Siksta V. ', u kojoj autor Andrija Mutnjaković obrađuje urbanizaciju grada Rima, što je izvođena pod ravnanjem tog pape hrvatskog podrijetla.

Zauzevši suprotan stav Mutnjaković se orijentirao, kako će pisati Boro Pavlović: »u smjeru sasvim suprotnom od konvencionalnog: težeći za zadovoljenjem potrebe čovjeka na osnovi malog broja rješenja dinamiziranih stanova, tj. stanova koji po komandi mogu poprimiti različita funkcionalna i oblikovna stanja, a da njihova karoserija i pogonska snaga budu potpuno jednaki«.

Uz stalne rubrike dolaze i stalni suradnici i za časopis počinju pisati Žarko Domljan, Franjo Bilić, Zlatko Posavac, Andrija Tomašek, Ivo Maroević, Mladen Škiljan, Vladimir Kranjčević, Andrija Mutnjaković, Vladimir Anić, Mladen Hanzlovsky, Hinko Bauer, Miroslav Vaupotić, Ivo Dekanović, Nenad Pata, Ante Peterlić, Radoslav Putar, Ranko Munitić, Pero Gotovac, Otto Reisinger, a jedan od najvjernijih i najdugovječnijih suradnika časopisa postaje i Fedor Kritovac.

Predavanje je održala Ana Mutnjaković, diplomirana ekonomistica managementa (American College of Management and Technology), trenutno na master studiju na Sveučilištu u Bostonu (MSc Project Management).

Htio sam izgraditi zgradu o kojoj će se pričati. Ambicioznu namjeru investitora u potpunosti je, kaže on, ispunio samo jedan arhitekt, Andrija Mutnjaković.