Kako je nastao prvi koncept 27. Muzičkog biennala Zagreb?

Od 1985. do 1989. djelovao je kao umjetnički direktor Muzičkog biennala Zagreb.

Takvim ga doživljavamo u opusu Krste Odaka (1888 - 1965), autora " narodne opere " Dorica pleše (1933), ali i nekih zborova i komornih opusa koji se kreću na rubovima tonalitetnog sustava, u zborovima i scenskim oratorijima Ivana Brkanovića (1894 - 1975), koji poput Štolcera Slavenskog inovacijsku energiju folklora traži u njegovim arhaičnim slojevima, upravo kao i Boris Papandopulo (1906 - 1991), uz Stjepana Šuleka (1914 - 1986) svakako najznačajniji predstavnik onog dijela hrvatske glazbe 20. stoljeća koja se nije radikalnije otvarala poticajima Novog onako kako su joj iz svijeta počeli pristizati nakon 60 - ih godina uglavnom zaslugom zagrebačkog Muzičkog biennala, nakon Varšavske jeseni najstarijeg međunarodnog festivala suvremene glazbe u istočnom dijelu srednje Europe.

Igor Kuljerić (55), poznati hrvatski skladatelj i dirigent, te nekadašnji direktor Muzičkog bienalla i Opere HNK, prvi je u svijetu skladao operu po slavnom romanu ' Životinjska farma ' Georga Orwella: njena praizvedba bit će središnji događaj 22. muzičkog biennala

Opera Maršal Silvija Foretića, nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Split i 26. Muzičkog biennala Zagreb, bit će praizvedena 24. siječnja 2012, u sklopu redovne sezone Hrvatskog narodnog kazališta Split, a ne 16. travnja kako je prethodno bilo planirano i najavljeno.

Krzysztof Penderecki sa suprugom Elzbietom i Milko Kelemen u zagrebačkom Botaničkom vrtu čijom ljubaznošću je nastala ova snimka U Zagrebu su se prošlog tjedna istodobno našla dva velikana suvremene glazbe, svjetski poznati poljski skladatelj Krzysztof Penderecki i jedan od najpoznatijih hrvatskih kompozitora, utemeljitelj i počasni predsjednik Muzičkog biennala Zagreb Milko Kelemen.

Kelemen je ovogodišnji dobitnik značajnog priznanja - europske nagrade za postignuća u kulturi, a Penderecki je počasni gost 24. zagrebačkog muzičkog biennala koji se od 19. do 28. travnja održavao u Zagrebu.

S kladatelji Krešimir Seletković i Frano Đurović imenovani su novim umjetničkim voditeljima uglednog zagrebačkog Muzičkog biennala.

U glasoviru se pak, Ratko Vojtek, većim dijelom usavršavao privatno, a kao pijanist je nastupao u Orkestru Gradskog kazališta Komedija, u Mirokado Jazz Orchestra, u ansamblu ACEZANTEZ, te tijekom 90 - tih solistički na Festivalima poput Muzičkog Biennala Zagreb, Međunarodne glazbene tribine u Opatiji ili No Jazz Festivala gdje su njegovi koncerti nerijetko proglašavani vrhuncima tih manifestacija.

U početku 70 - ih Turkalj obnaša dužnost direktora Muzičkog biennala Zagreb, a 1973. preuzima mjesto programskog direktora tek otvorene Koncertne dvorane ' Vatroslava Lisinskog ' gdje djeluje do odlaska u mirovinu 1982.

To je jedini od pet Hrvatskih narodnih kazališta s kojima se ostvaruju produkcije novih glazbeno-scenskih djela koji nema svoj stalni glazbeni ni plesni, već samo glumački, ansambl. Zato je odlučeno da balet bude " elektronički ", dakle s glazbom " s vrpce ", a plesni ansambl festivalski, biran na posebnoj audiciji u organizaciji Muzičkog biennala.

Tadašnji direktor Muzičkog biennala Igor Kuljerić pobjegao je na Silbu usred festivala, a festivalu je prijetio prekid i zabrana.

U drugome dijelu koncerta Zagrebačka će filharmonija izvesti " Tromberiu " za trubu i simfonijski orkestar Milka Kelemena, svjetski poznatog hrvatskog skladatelja i utemeljitelja Muzičkog biennala davne 1959. Kelemen je kazao kako je oduvijek bio izuzetno težak zadatak animirati veliku publiku koja zapravo uopće ne želi slušati avangardnu muziku te savjetovao današnjem vodstvu Biennala da spozna važnost inozemnih kritičara u jačanju vidljivosti tog festivala u svijetu.

Rijeka, 12. travnja 2011. U koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i u režiji Ozrena Prohića, \ " Šuma Striborova \ ", opera Ivana Josipa Skendera, bit će praizvedena u srijedu, 13. travnja u 19.30 sati na pozornici riječkog Kazališta, a dan kasnije na istome mjestu zakazana je premijerna izvedba.

Iznimno atraktivna predstava dobre glazbe i tople priče nastala je u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i Muzičkog biennala Zagreb a u njoj se ravnopravno u pojedinim ulogama izmjenjuju izvrsni pjevači riječke Opere.

Utemeljitelj Muzičkog biennala Zagreb stigao je i osobno na festival te je na konferenciji za medije istaknuo da je iznimno sretan što će se njegovo djelo izvesti na festivalu koji je osnovao i s kojega je dugo izbivao (do otvorenja prošlog MBZ-a, no tada je bila riječ o vrlo ranoj skladbi).

U Hamburškoj državnoj operi nastupio je i na premijeri opere Il prigioniero (Zatočenik) Luigija Dallapiccole, koju je izvedbu vidjela i zagrebačka publika na gostovanju ansambla u sklopu drugog Muzičkog biennala 1963. Ruždjaka je tom prigodom Zagreb upoznao i u scenskoj verziji kratke biblijske drame The Flood (Potop) Igora Stravinskog, koja je prvobitno skladana kao televizijska opera.

Na press konferenciji održanoj u petak, 11. ožujka 2011. u 11.00 sati u Hrvatskom društvu skladatelja okupilo se mnoštvo predstavnika medija, ali i znatiželjnika, te sudionika i partnera nekih od sveukupno 35 događaja 26. Muzičkog biennala Zagreb.

Od 1975. kao suradnik, a od 1985. - 89. kao umjetnički direktor dao je velik doprinos programu Muzičkog biennala u Zagrebu.

U vrijeme početaka međunarodnog festivala Muzičkog biennala Zagreb, hrvatska opera slijedi suvremene trendove s Novim stanarom Milka Kelemena (1965) prema E.

KATALOG PTICA No, dobro, priređivači 23. muzičkog biennala i pridruženih Svjetskih dana glazbe što su kao dijete Međunarodnoga društva za suvremenu glazbu utemeljena daleke 1922. u Salzburgu, a tri godine poslije odmah i u nas kao Sekcija Zagreb doživjeli i prvu hrvatsku promociju, pod katalogom ptica zacijelo pomišljahu na bujno šarenilo i brojki i slova s popisa toga specifičnoga diptiha od festivala u festivalu.

KLAVIR KAO SUDBINA Ivo Josipović skladatelj je suvremene glazbe, a prva skladba na Biennalu koja mu je bila izvedena bile su Varijacije 1983. godine Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović (53), pravnik, sveučilišni profesor, znanstvenik i stručnjak za Haaški sud, te skladatelj i autor 50 - ak skladbi za solo instrumente, komorne sastave i simfonijske orkestre, kao što su Drmeš za Pendereckog i Igra staklenih perli, bio je ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb punih 18 godina, od 1991. pa sve do 2007. kada je uselio u Predsjednički ured.

Poseban razlog što ga ovdje ističemo njegova je opera Tri sestre (prema Čehovu), koja se daje 29. travnja u sklopu Muzičkog biennala u Zagrebu u izvedbi ansambla Budimpeštanske opere, pod dirigentskom palicom mladoga Gergelya Vajde i u režiji slavnoga Istvána Szabóa.

DVA RAVNATELJA BIENNALA Milko Kelemen, začetnik Muzičkog biennala Zagreb i najzaslužnija osoba za njegov međunarodni prestiž, s Ivom Josipovićem - U to se vrijeme nije često putovalo u inozemstvo, za odlaske na strane festivale uglavnom nije bilo novca, a tehnologija je bila daleko od današnje.

Naposljetku, bilo je u Puli i nekoliko tradicionalnih promocija, pa su tako predstavljeni pretprogram sljedećeg Muzičkog biennala Zagreb, te nova izdanja Cantusa i Hrvatskog društva skladatelja.

Cantus Ansambl osnovan je 2001. u sklopu Muzičkog biennala Zagreb, u malu dvoranu Lisinski doselio se već 2006., a 2011. gostovao je i u ciklusu Lisinski subotom kada je u velikom Lisinskom proslavio svoj deseti rođendan.

U travnju 2012., točno godinu dana nakon praizvedbe, ponovno će se okupiti baletni ansambl HNK Zagreb i Cantus Ansambl, kako bi izveli balet Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa Martina Müllera koji je nastao u koprodukciji Muzičkog biennala Zagreb i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, a kroz čitavu godinu uz pomoć izvrsnih hrvatskih glazbenika međunarodne reputacije (ansambl Klang, Davorin Brozić, Martina Gojčeta Silić, Davorka Horvat, Monika Leskovar i Dubravka Šeparović Mušović) Cantus Ansambl će predstaviti partiture od Druge bečke škole i neoklasicizma pa sve do najpopularnijih, najekstremnijih i najindividualnijih ostvarenja 21. stoljeća.

Izložba koju smo mogli pogledati i poslušati upravo u novo-zagrebačkoj zgradi staroga nam modernog Muzeja, Knjižnica slika/Image Library autorice Seadete Midžić i realizatorice Petre Pavić, video i fotografskom slikom pokazala je sve ono u posljednjih 50 godina od osnivanja Muzičkog biennala Zagreb 1961. do danas.

U maniri pravih inovativnih umjetnika slobodnih vizura, prvi put nakon senzacionalnog uprizorenja Grand macabre Györgya Ligetija, koji smo prije nekoliko godina vidjeli na gostovanju mađarske opere u okviru Muzičkog biennala Zagreb, gostujući je autorski team predanim i do detalja osmišljenim radom uspio uzdrmati podij zagrebačkog HNK.

Tako će se Svjetski dani glazbe 2011. u Zagrebu poklopiti s proslavom pola stoljeća Muzičkog biennala Zagreb.