To se posebno odnosi na šire elaboriranje odnosa mjere kao što je opcijski instrument i temeljnih načela europskog prava, tj. načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Na temelju načela supsidijarnosti, u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.

Središte je načela supsidijarnosti ljudska osoba u njezinoj konkretnoj egzistenciji, slobodi, a ne nekakav društveni determinizam.

U rascjepu između ranijih stavova kako je država dužna pružiti potpunu potporu starijima i načela supsidijarnosti, koje još nije u javnosti do kraja prihvaćeno, starije osobe ostaju zanemarene i žive u krajnje nepovoljnim okolnostima.

Teškoće su logične i proizlaze iz činjenice da je kontekst u kome se počelo govoriti o primjeni načela supsidijarnosti u sveukupnom društvenom životu bio drugačiji od onoga današnjeg.

Ako je nekada bio problem što društvo nije bilo sposobno osigurati te usluge pa ih je morala preuzeti država, sada je problem u nedostatku pravila kako ostvariti primjenu načela supsidijarnosti u njegovoj horizontalnoj dimenziji.

To pak predstavlja izvrtanje načela supsidijarnosti jer ispada da društvo uskače u pomoć državi, umjesto da je obratno.

Takav oblik djelovanja uspostavlja se i bez potrebe primjene načela supsidijarnosti.

Takva tijela bi trebala biti regulirana zakonom, da poštuju dosljedno načela supsidijarnosti i solidarnosti, kako bi utvrdili opće dobro.

Dr. Vladimir Dugalić, voditelj Biskupijskog ureda za promicanje socijalnoga nauka Crkve i za društvena pitanja, održao je potom predavanje o temi »Političari pred izazovom civilnoga društva« rekavši kako je tema civilnoga društva jedan oblik primjene načela supsidijarnosti u suvremenom društvu.

U Europi nam je potrebno dosljedno provođenje načela supsidijarnosti.

Nije pristala na zahtjev za zastupničkim mjestom u Europskom parlamentu, kao ni sudjelovanjem u radu Vijeća ministara EU-a, niti ulogom u nadzoru nad poštovanjem načela supsidijarnosti, temeljnog europskog načela kojim se želi osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima.

Stječe se dojam da je aktualnost načela supsidijarnosti potaknuta brojnim krizama pred kojima su se našli Europa kao zajednica država, države članice, ali i pojedina društva.

Štoviše, s obzirom na hESC istraživanja, Europski parlament je pozvao Komisiju da primjeni načela supsidijarnosti (...) tako da države članice u kojima je ova vrsta istraživanja legalna, financiraju istraživanja iz svojih nacionalnih proračuna.

To vrijedi za sva područja na koja je socijalni nauk Crkve pokušao dosada primijeniti načelo supsidijarnosti, kao što je odnos supsidijarnosti i demokratizacije društva gdje bitnim postaje odgoj ljudi kako bi sve više prepoznavali važnost supsidijarnosti, pitanje obrazovanja i slobode školovanja, supsidijarnosti u socijalnim službama, problematiku neprofitnih organizacija, kao i međunarodnu primjenu načela supsidijarnosti.

Svaki će oblik gospodarstva morati povezati načelo slobode tržišta sa socijalnom jednakošću, što nalaže potrebu usvajanja u svojim mehanizmima kako načela supsidijarnosti tako i načela solidarnosti.

Naime, liberalni model, za razliku od autentične interpretacije načela supsidijarnosti kakvu susrećemo u socijalnom nauku Crkve, ali i kod većine zagovornika usvajanja načela supsidijarnosti u gospodarstvu, ne predviđa nikakav intervent države, ni onda kada pojedinci nisu u stanju sami zadovoljiti svoje potrebe.

Drugim riječima, izgleda da nijedan od postojećih gospodarskih modela nije kao takav prikladan za primjenu načela supsidijarnosti.

U tim uvjetima i »stvaranje nove Europe« trebalo bi počivati na stvarnom poštivanju načela supsidijarnosti koje je od pregovorâ o ugovoru o Europskoj uniji postalo ključnim pojmom za definiranje zajedničkih i nadnacionalnih te nacionalnih ovlasti država članica.

Ipak, uključivanje nevladinih udruga i drugih aktera civilnog društva u rješavanje socijalnih problema, postupna primjena načela supsidijarnosti te odmjerena privatizacija u nekim sustavima socijalne sigurnosti, definiranje i javno zastupanje interesa marginalnih populacija te njihovo uključivanje u društvo, sve to može pomoći razvoju novog modela socijalne politike.

U Austriji primjena načela supsidijarnosti ide korak dalje i ne ostaje rezervirana na regionalnu sredinu.

Snagom načela supsidijarnosti država, odnosno javne vlasti moraju igrati supsidijarnu ulogu, tj. pomagati pojedince i posredna tijela u poduzimanju inicijativa za koje su sposobni za najveće dobro društva.

Ključna novina u novom zakonu bila je uvođenje načela supsidijarnosti, jačanje suradnje s nevladinim organizacijama te otvaranje mogućnosti lokalnim jedinicama uprave i samouprave da dio vlastitih sredstava koriste za pomoć ugroženom stanovništvu.

Zakonom se uređuje i sudjelovanje Sabora u provođenju procjene učinka propisa u dokumentu EU, primjeni klauzule premošćivanja te u postupku revizije temeljnih ugovora EU i nadzoru nad poštovanjem načela supsidijarnosti.

Nacionalni parlamenti dobili su, primjerice, mnogo širi pristup informacijama, a brinu i o poštivanju načela supsidijarnosti koje nalaže da se odluke moraju donositi na razini što bližoj građanima.

Cilj je strategije dati dodatnu vrijednost nacionalnim strategijama za suzbijanje zlouporabe droga unutar EU uz istodobno poštivanje načela supsidijarnosti i razmjernosti koja su utvrđena Ugovorima.

Temeljem načela supsidijarnosti. članice EU-a imaju različite usljeničke politike a temeljem Europske konvencije o državljanstvu svaka zemlja ima suvereno pravo odrediti komu dati državljanstvo.

On uključuje redefiniranje odnosa između središnjih vlasti i područnih samouprava, decentralizaciju proračunskih sredstava, povećanje ovlasti, unapređivanje dvosmjerne komunikacije i dosljedno provođenje načela supsidijarnosti.

To isto proširenje, međutim, mora biti velikodušno i mora poštivati sve, vrednujući povijesne i kulturne osobitosti svakoga, priznajući nacionalne identitete te različitost i bogatstvo doprinosa koji daju nove članice; u njemu se, osim toga, zrelije moraju ostvariti načela supsidijarnosti i solidarnosti.

Prva jasna definicija načela supsidijarnosti nalazi se u enciklici Quadragesimo anno pape Pija XI: »... kao što ne valja pojedincima oduzimati i predavati državi one poslove koje oni mogu obavljati na vlastitu odgovornost i vlastitom marljivošću, tako je nepravedno i vrlo škodljivo i za javni poredak opasno davati većemu i višemu društvu one poslove koje mogu izvršavati manje i niže zajednice.« Tu se nadilaze gospodarski okviri te se o načelu supsidijarnosti govori na politološki način, što će imati dalekosežne posljedice na primjenu toga načela u okviru Europske Unije te u okviru nastojanja za reformom socijalne države koja su prisutna u mnogim europskim zemljama posljednjih godina.