(34) Neki zahtjevi Uredbe (EZ) br. 552/2004 ne bi se trebali primjenjivati na sustave koji su stavljeni u upotrebu prije 20. listopada 2005. Nacionalna nadzorna tijela i pružatelji usluga u zračnoj plovidbi trebali bi imati slobodu da se na nacionalnoj razini dogovore o postupcima i dokumentaciji potrebnima za dokazivanje sukladnosti ATM sustava koji su počeli raditi prije 20. listopada 2005., s bitnim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 552/2004. Provedbena pravila i specifikacije Zajednice donesene nakon donošenja ove Uredbe moraju uvažavati ovo rješenje i to ne smije rezultirati retroaktivnim zahtjevom za dokumentiranim dokazom.

1. Nacionalna nadzorna tijela iz članka 4. okvirne Uredbe osiguravaju odgovarajući nadzor nad primjenom ove Uredbe, posebno u odnosu na siguran i učinkovit rad pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, koji pružaju usluge u odnosu na zračni prostor koji je pod nadležnošću države članice koja je imenovala ili uspostavila odgovarajuće nadležno tijelo.

2. Države članice moraju osigurati da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebne resurse i mogućnosti ili pristup potrebnim resursima i mogućnostima u svim ključnim područjima učinkovitosti, za izvođenje zadaća predviđenih ovom Uredbom, uključujući ovlasti istraživanja za izvođenje zadaća iz članka 19.

1. Nacionalna nadzorna tijela na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora i Komisija moraju pratiti provedbu planova mjerenja učinkovitosti.

Ukoliko se tijekom referentnog razdoblja ciljevi ne ispune, nacionalna nadzorna tijela moraju primijeniti odgovarajuće mjere definirane u planu mjerenja učinkovitosti kako bi popravila stanje.

(c) Nacionalna nadzorna tijela mogu zatražiti pomoć tijela za analizu i ocjenu učinkovitosti pri određivanju raspona indikativnih vrijednosti za postavljanje nacionalnog cilja ili cilja funkcionalnog bloka zračnog prostora, uvažavajući europsko gledište.

3. Države članice moraju podnositi Komisiji izvješće o praćenju planova i ciljeva učinkovitosti, koje provode njihova nacionalna nadzorna tijela ili nadzorna tijela na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, najmanje jedanput godišnje i kada postoji opasnost da se ciljevi učinkovitosti neće postići.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti za nadzor koje imaju nacionalna nadzorna tijela i EASA, ovlaštene osobe moraju imati ovlaštenje:

1. Nacionalna nadzorna tijela su odgovorna za razradu planova mjerenja učinkovitosti, nadzor učinkovitosti i praćenje planova i ciljeva učinkovitosti na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora.

(17) Nacionalna nadzorna tijela moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala visoku razinu sigurnosti, uključujući mogućnost izdavanja pojedinačne svjedodžbe za svaku vrstu usluge u zračnoj plovidbi, poštujući pri tom potrebu za učinkovitošću troškova i dosljednošću te izbjegavajući udvostručavanje.

2. Nacionalna nadzorna tijela su neovisna o pružateljima usluga u zračnoj plovidbi.

Na sadržaju i razvoju pravila radili su Eiopa (Europski regulator osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja) i nacionalna nadzorna tijela.

2. Za podršku izrade planova mjerenja učinkovitosti nacionalna nadzorna tijela moraju osigurati:

Tijekom ovog prvog referentnog razdoblja, nacionalna nadzorna tijela će pratiti i objaviti ove ključne pokazatelje učinkovitosti, a države članice mogu postaviti odgovarajuće ciljeve.

1. Osim podataka koje je Komisija već prikupila putem drugih instrumenata Europske unije a koji se također mogu upotrijebiti za analizu i ocjenu učinkovitosti, nacionalna nadzorna tijela, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori zračnih luka, koordinatori zračnih luka i zračni prijevoznici moraju Komisiji osigurati podatke iz Priloga IV. u skladu sa zahtjevima iz tog Priloga.

1. Nacionalna nadzorna tijela mogu odlučiti da u cijelosti ili djelomično prenesu inspekcije i preglede iz članka 2. stavka 2. na kvalificirane subjekte koji ispunjavaju zahtjeve iz Aneksa I.

4. Države članice osiguravaju da nacionalna nadzorna tijela imaju potrebna sredstva i mogućnosti za učinkovito i pravovremeno izvođenje poslova koji su im dodijeljeni ovom Uredbom.

(8) Nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi programa mjerenja učinkovitosti.

Nacionalna nadzorna tijela mogu za izvedbu ovih inspekcija i pregleda zadužiti bilo koje kvalificirane subjekte smještene na području Zajednice.

1. Nacionalna nadzorna tijela, bilo na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora, moraju izraditi planove mjerenja učinkovitosti koji sadrže ciljeve sukladne ciljevima učinkovitosti na razini cjelokupne Europske unije i mjerilima ocjenjivanja navedenima u Prilogu III.

(a) Prvi KPP u vezi sigurnosti na razini cjelokupne Europske unije mora biti najniža razina prvog ključnog pokazatelja učinkovitosti u vezi sigurnosti definiranog u donjem odjeljku 2. točki 1. (a) za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i nacionalna nadzorna tijela.

4. Nacionalna nadzorna tijela moraju stvoriti odgovarajuće uvjete za tijesnu suradnju, u cilju osiguranja primjerenog nadzora pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koji imaju važeću svjedodžbu jedne države članice, a koji također pružaju usluge i u zračnom prostoru pod nadležnošću neke druge države članice.

Nacionalna nadzorna tijela vode i omogućuju pristup odgovarajućim evidencijama koje se odnose na njihove procese nadzora sigurnosti, uključujući izvješća o svim auditima sigurnosti i druge evidencije u vezi sa sigurnošću, a koje se odnose na potvrde, oznake, nadzor sigurnosti promjena, sigurnosne direktive i korištenje ovlaštenih organizacija.

1. Nacionalna nadzorna tijela, ili njihove ovlaštene organizacije, provode audite sigurnosti (safety regulatory audita). 2. Auditi sigurnosti iz stavka 1.: (a) procjenom potreba za poboljšanjem ili korektivnim mjerama, nacionalnim nadzornim tijelima pružaju dokaze o usklađenosti s mjerodavnim sigurnosnim propisima i provedbenim rješenjima; (b) su neovisne o internim auditima koje obavlja dotična organizacija u okviru svojih sustava za upravljanje sigurnošću i kakvoćom; (c) obavljaju revizori kvalificirani u skladu sa zahtjevima iz članka 11.; (d) primjenjuju se na sva ili dio provedbenih rješenja, na procese, proizvode ili usluge; (e) utvrđuju usklađenost ili neusklađenost: (i) provedbenih rješenja sa sigurnosnim propisima; (ii) poduzetih mjera s provedbenim rješenjima; (iii) rezultata poduzetih mjera s očekivanim rezultatima provedbenih rješenja; (f) imaju za posljedicu ispravljanje svake utvrđene neusklađenosti u skladu s člankom 7. 3. U okviru inspekcijskog programa propisanog člankom 7. Uredbe (EZ-a) br. 2096/2005, nacionalna nadzorna tijela uspostavljaju i barem jednom godišnje ažuriraju program audita sigurnosti, a koji im omogućuje da: (a) obuhvate sva područja mogućih sigurnosnih rizika, usredotočujući se na ona područja gdje su utvrđeni problemi; (b) obuhvate sve organizacije i usluge koje su pod nadzorom nacionalnoga nadzornog tijela; (c) osiguraju obavljanje audita na način koji je razmjeran razini rizika aktivnosti organizacije; (d) osiguraju obavljanje dostatnih audita tijekom dvogodišnjeg razdoblja kako bi se provjerilo poštuju li sve relevantne organizacije sigurnosne propise koji se primjenjuju u svim relevantnim područjima funkcionalnoga sustava; (e) osiguraju praćenje provedbe korektivnih mjera. 4. Nacionalna nadzorna tijela mogu odlučiti promijeniti opseg prethodno planiranih audita i prema potrebi predvidjeti dodatne audite. 5. Nacionalna nadzorna tijela odlučuju koja rješenja, elementi, usluge, proizvodi, fizičke lokacije i aktivnosti podliježu auditu u utvrđenom vremenskom razdoblju. 6. Nalazi audita i utvrđene neusklađenosti se dokumentiraju.

Nacionalna nadzorna tijela donose mjere za osiguranje tijesne međusobne suradnje u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe (EZ-a) br. 550/2004 te razmjenjuju sve odgovarajuće informacije kako bi osigurala nadzor sigurnosti svih organizacija koje pružaju prekogranične usluge ili funkcije.

Izvješće također sadrži informacije o: (a) organizacijskoj strukturi i postupcima nacionalnoga nadzornog tijela; (b) zračnom prostoru pod nadležnošću države članice koja je osnovala ili imenovala nacionalno nadzorno tijelo i organizacije pod nadzorom nacionalnoga nadzornog tijela; (c) ovlaštenim organizacijama zaduženima za obavljanje audita sigurnosti; (d) postojećim razinama sredstava tijela; (e) svakom sigurnosnom pitanju utvrđenom prilikom procesa nadzora sigurnosti koje provodi nacionalno nadzorno tijelo. 2. Prilikom izrade vlastitih godišnjih izvješća za Komisiju, izradu koju nalaže članak 12. Uredbe (EZ-a) br. 549/2004, države članice koriste izvješća koja su izradila njihova nacionalna nadzorna tijela. 3. Godišnje izvješće o nadzoru sigurnosti je na raspolaganju dotičnim državama članicama, u slučaju funkcionalnih blokova zračnog prostora i programima i aktivnostima koje se provode u skladu s prihvaćenim međunarodnim mjerama za praćenje ili auditiranje provedbe nadzora sigurnosti usluga u zračnj plovidbi, upravljanja protokom zračnoga prometa i upravljanja zračnim prostorom.

(28) Zbog posebne osjetljivosti informacija koje se odnose na pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, nacionalna nadzorna tijela ne bi smjela otkrivati podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja profesionalne tajne, ne dovodeći time u pitanje organiziranje sustava za praćenje i objavljivanje rezultata poslovanja pružatelja tih usluga,

3. Nacionalna nadzorna tijela izdaju svjedodžbu pružateljima usluga u zračnoj plovidbi koji ispunjavaju Zajedničke zahtjeve iz čl. 6. Svjedodžbe se mogu izdavati pojedinačno za svaku vrstu usluga u zračnoj plovidbi koje su definirane u čl. 2. Okvirne uredbe, ili za paket takvih usluga, između ostaloga, kada neki pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu, neovisno o svom pravnom statusu, koristi i održava vlastite sustave za komunikaciju, navigaciju i nadzor.

1. Niti nacionalna nadzorna tijela, djelujući u skladu sa svojim nacionalnim pravom, niti Komisija ne smiju otkrivati informacije povjerljive prirode, posebno informacije o pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, njihovim poslovnim odnosima ili njihovim stavkama troškova.

(10) Nacionalna nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u provedbi jedinstvenog europskog neba pa Komisija stoga mora omogućiti njihovu međusobnu suradnju kako bi se omogućila razmjena najboljih praksa i razvio zajednički pristup, također putem poboljšane suradnje na regionalnoj razini.