Treba voditi poštenu borbu, zato imamo Sabor čiji se rad ne smije pretvoriti u osobne uvrede ", zaključio je konferenciju za medije nadbiskup Srakić.

Vrhunac spomena 50. obljetnice smrti biskupa Banića bila je misa u nedjelju 13. studenoga u katedrali sv. Jakova u Šibeniku, koju je predvodio predsjednik HBK-a nadbiskup Srakić, a homiliju je održao nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić.

Nadbiskup Srakić je u pozdravu istaknuo kako je sv. Luka evanđelist, na čiji spomendan se slavila misa, u prvim kršćanskim vremenima zajedno s ostalim evanđelistima i apostolima bio nositelj evangelizacije, u počecima Crkve kada je ona činila svoje prve i odvažne korake u nasljedovanju Krista, a danas je pozvana uključiti se u novu evangelizaciju.

Došli ste među svoje i mi vas primamo i svojom prisutnošću mi potvrđujemo stoljetnu vjernost Crkvi Kristovoj i Svetoj Stolici ", rekao je nadbiskup Srakić.

Trg slobode u središtu Osijeka govori o nepokorenom Gradu Osijeku, a oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču velika su tekovina za sve nas, rekao je nadbiskup Srakić.

Na upit novinara o pozivu komisije Pravda i mir Hrvatske biskupske konferencije vjernicima i građanima dobre volje da se pridruže širokoj akciji za poštivanje nedjelje nadbiskup Srakić je rekao kako Crkva želi da se ljudi odviknu tog nepotrebnog običaja kupovanja nedjeljom i zbog njih samih još više zbog onih koji nedjeljom moraju raditi i ne mogu biti sa svojom obitelji.

Nadbiskup Srakić je rekao kako je previše i da je na tome mjestu stradao samo jedan nevin čovjek.

Podsjetivši na Stepinčevu izjavu da je logor Jasenovac " sramotna ljaga ", a ubojice u njemu " najveća nesreća Hrvatske ", nadbiskup Srakić je rekao kako se istina o tome ne može zaustaviti.

Uz razmatranja izvještaja predsjednikâ komisija vijeća i odbora HBK-a te uz određivanje mandata u komisijama, vijećima i odborima HBK-a, rekao je nadbiskup Srakić »posvetit ćemo pozornost općim i konkretnim pitanjima u Crkvi i društvu«. (gk)

Nadbiskup Srakić bio je odjeven u misnicu zlatne boje koju je papa Ivan Pavao II. nosio 7. lipnja 2003. u Osijeku, a u ruci je držao štap koji je sluga Božji, nadbiskup Josip Stadler 1900. darovao biskupu Josipu Jurju Strossmayeru.

Treba voditi pravu borbu, a ne osobnim uvredama ", poručio je nadbiskup Srakić.

Taj dan je doista dan ljubavi, prijateljski za onoga koji je nemoćan i siromašan i prijateljski za onoga koji je bolestan i kojemu je potreban poticaj, ohrabrenje, nježnost, rekao je nadbiskup Srakić te uputio božićnu čestitku svim vjernicima.

Prilikom dodjela nagrada nadbiskup Srakić je istaknuo da su radost, pjesma i mladost smjerokaz na putu Krista uskrsnuloga.

Istaknuvši da je Franjevački hod značajan trenutak da shvatimo kako nikad nismo sami, nadbiskup Srakić podsjetio je da Božji sin Emanuel nije došao k nama u posjet, već se trajno nastanio među nama.

Nadbiskup Srakić istaknuo je i da je od posljednjeg zasjedanja poludovršena zgrada HBK na Ksaveru koja je predstavljena na konferenciji za novinare, a u međuvremenu je održan i pastoralno-katehetski kolokvij kojemu su nazočni svećenici dali punu podršku i izrazili zadovoljstvo njegovim sadržajem.

Ovo je naše hodočašće u povodu Godine vjere, tijekom koje želimo obnoviti jasnu svijest o svojoj vjeri, oživjeti je, pročistiti, potvrditi, ispovjediti ", rekao je nadbiskup Srakić.

Upozorivši kako živimo u posebno konfuznom vremenu i čini nam se da sudjelujemo u kulturalnoj praznini koju sve snažnije popunjava relativizam, u kojem čovjek prestaje tražiti istinu, nadbiskup Srakić rekao je da danas više nego ikada ljudsko biće ima potrebu jednoga uporišta koje će mu dati usmjerenje u sumnjama, poteškoćama i izborima što ih postmoderni čovjek postavlja svaki dan.

U radnom dijelu najprije su nadbiskup zagrebački i potpredsjednik CCEE-a kardinal Josip Bozanić te nadbiskup Srakić izvijestili o 40. plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje je od 30. rujna do 3. listopada održano u Zagrebu.

Budući da je prije 30 godina na jučerašnji dan u Vatikanu pokušan atentat na papu Ivana Pavla II., sadašnjeg blaženika, nadbiskup Srakić u središte je svog promišljanja stavio lik i djelo tog velikog pape.

Imena su se nagomilavala u beskraj jedno za drugim, i kršćanski su je narodi častili slijedeći svoju maštu, ili bolje reći, svoje srce: Naša Gospa od Milosti, Naša Gospa od svih Milosti, Naša Gospa Pomoćnica, Naša Gospa od Dobre Pomoći, Naša Gospa od Mira, Naša Gospa od Spremne pomoći..., rekao je nadbiskup Srakić naglašavajući da su se od prvih kršćanskih vremena Gospi dizale crkve, hramovi, oltari.

U svom obraćanju nadbiskup Srakić je podsjetio kako je prije 235 godina papa Klement XIV. ujedinio Srijemsku i Bosansku biskupiju u osobi jednog biskupa, koje su ostale odvojene i netaknute u svojim granicama.

Blažena Djevica Marija svakom kršćaninu, a posebno pripravniku na svećeništvo i samom svećeniku, prvi je uzor, primjer poučljivosti u ostvarenju Božjeg poziva i prihvaćanja nadahnuća Duha Božjega, istaknuo je nadbiskup Srakić te Mariju istaknuo i kao model kršćanske molitve.

Pri kraju susreta svećenicima se obratio i nadbiskup Srakić prikazavši što o liturgijskoj glazbi govori Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici.

Nadbiskup Srakić rekao je u propovijedi da je sv. Marko Križevčanin posvjedočio što to znači biti vjernik, što to znači prihvatiti Krista i slijediti ga i u životu i u smrti.

U propovijedi nadbiskup Srakić poručio je kako je današnji blagdan odgovor na pitanje što dolazi iza ovozemaljskog života, odnosno kako je Marijino uznesenje na nebo " pjesma pobjedi Krista nad smrću " te poruka da je smrt samo prijelaz prema vječnom životu.

U vremenu kada su mnogi izgubili nadu kad mnogi osjećaju besperspektivnost i sve muke života, utječemo se molitvi Mariji s riječima »Ti znadeš najbolje sve naše nevolje«, kazao je nadbiskup Srakić.

Osnovni razlog uspostave nove crkvene pokrajine jest bolje promicanje zajedničke pastoralne djelatnosti susjednih biskupija i unapređivanje međusobnih odnosa dijecezanskih biskupa«, rekao je nadbiskup Srakić.

»Na taj je način i grad Osijek ušao u naslov naše nadbiskupije te time i na crkvenom planu, kao susjedište nadbiskupije i crkvene pokrajine dobio svoju važnost kao metropola Slavonije te četvrti grad po veličini u našoj domovini«, rekao je nadbiskup Srakić.

I dok je nadbiskup Srakić odbio novinarima odgovoriti na pitanja o mogućoj potpori zagrebačkom gradonačelniku u njegovu pohodu na Pantovčak, izvršni dopredsjednik NK Dinamo Zdravko Mamić koji je kao donator također prisustvovao susretu s predsjednikom HBK nije krio svoju podršku Bandićevoj predsjedničkoj kandidaturi.

Novinar je mogao doći, pitati da vidi zgradu i sam se uvjeriti u činjenice, a ne pisati makar što i zlonamjerno, što nije u redu ", rekao je, među ostalim, nadbiskup Srakić, dodavši kako se u dvorištu zgrade planiraju izgraditi dvorane, ne samo za crkvene, već i za društvene skupove.