1.) Hrvatska će imati manje od 1 % pravo glasa u europskom parlamentu 2.) Hrvatska će morati plaćati članarinu u visini od 4 milijarde kuna godišnje 3.) Poskupljenje duhanskih i naftnih derivata vjerovatno i alkoholnih proizvoda 4.) Ograničavanje proizvodnje na normu koju će odrediti EU parlament (npr. u Slavoniji postoje tri šećerane koje će svoju proizvodnju morati smanjiti za 35 % što znači zatvaranje jedne od tri šečerane) 5.) Hrvatska nema pravo na gospodarski pojas u Jadranskom moru (talijani imaju pravo loviti u našem moru i vaditi naftu iz istoga, napomenimo da su svoj dio Jadrana izlovili zato što posjeduju ogromnu i najmoderniju brodicu na mediteranu) 6.) Hrvatska se obvezuje na izgradnju i dodjelu stanova onima koji su 1991. godine napustili Hrvatsku i sudjelovali u agresiji na nju 7.) Pristanak na pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat i s tim u vezi odustajanje od ratne odštete 8.) U procesu tzv. pregovora Hrvatska je izložena ucjenama (prodaja ili predaja nacionalnih bogatstava, teritorijalne ustupke susjedima, otvaranje tržišta nelojalnoj konkurenciji i monopolima, prodaju poljoprivrednog zemljišta i dr.) 9.) EU fondovi financiraju što je u interesu EU, a ne što je u interesu RH 10.) Za Hrvatsku su predviđeni višestruko manji iznosi EU fondova za RH u odnosu na zemlje koje su nedavno postale nove članice

Turska naftna kompanija TurkOil unajmila je polovinu rezervoara smještenih u Luci Ploče jer namjerava započeti distribuciju i prodaju nafte i naftnih derivata u BiH.

Cijene naftnih derivata na benzinskim crpkama od ponoći će znatno pojeftiniti.

Naftne kompanije će od utorka, 11. lipnja, primjenjivati najviše cijene naftnih derivata koje je danas objavilo Ministarstvo gospodarstva, pri čemu po izmjenama Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata resorno ministarstvo više ne utvrđuje najviše cijene derivata s dodanim multifunkcionalnim aditivima.

Nadalje, tijekom provedbe ove Strategije, dopunit će se zakonski okvir radi omogućavanja dogradnje sustava obveznih rezervi nafte i naftnih derivata kao i potencijalnog razvoja sustava strateških rezervi nafte nakon 2020. godine, a u viziji energetskog razvoja do 2030. godine.

Nakon što je objavilo novi cjenik naftnih derivata, a prema kojem bi cijena benzina u ponoć prvi put prešla 10 kuna, Ministarstvo gospodarstva povuklo je sa svoje stranice objavljenu tablicu novih cijena.

- 1110251821. Obveznici uplate Naknade dužni su prilikom uplate upisati podatke o uplatitelju; svrha uplate je Naknada za HANDA-u i obvezne zalihe nafte i naftnih derivata; u rubriku Poziv na broj upisati: 1001 - osobni identifikacijski broj (OIB) poslovnog subjekta koji mu je dodijelio Državni zavod za statistiku.

Cijena plina za povlaštene kupce bila je u potpunosti tržišno orijentirana te je ovisila o cijenama naftnih derivata i američkog dolara.

potpuno znanstveno neutemeljen tekst nalik na zadacnicu sedmog razreda. u redu je iskoristavati staro jestivo ulje kada vam je vec otpad, ali uzgajati uljarice ili vec druge kulture je totalna glupost i cilj mu je iskljucivo podizanje cijena hrane. isto kao sto te uljarice proizvode kisik, proizvodilo bi ga koje god drugo bilje posadjeno na toj zemlji. dakle kolicina ispustenog CO2 u atmosferu je ista, osim sto je manje bogacenje zainteresiranih. osim toga biogoriva u atmosferu ispustaju vise staklenickih plinova od naftnih derivata.. da li netko moze pobiti ove cinjenice? (zvone 03.11.2007., 19:27:14)

ZAGREB Maloprodajne cijene naftnih derivata od ponoći bi, prema neslužbenim informacijama, mogle ponovo pojeftiniti, od tri lipe dizeli do sedam lipa motorni benzini. Tako bi noćas od ponoći u sljedećih sedam dana, po neslužbenim informacijama, na benzinskim postajama Ine (ZSE: INA-R-A) nova cijena eurosupera 95 bila 7,42 kune po litri, dok je do sada iznosila 7,49 kuna.

U razdoblju velike gospodarske krize Vlada nije smjela dozvoliti ovakve rizične poteze i igrati se s jednom od najvrjednijih hrvatskih kompanija, pri tome ne misleći na sudbinu njenih radnika, ali i cijelog naroda koji već osjeća posljedice poskupljenja naftnih derivata, a poskupljenje svih ostalih životnih namirnica samo je pitanje vremena.

(3) Energetski subjekt koji obavlja djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata i koji je preuzeo na skladištenje zalihe u vlasništvu Agencije za obvezne zalihe nema pravo pridržaja, ni založno pravo nad naftom i naftnim derivatima koje skladišti kao obvezne zalihe.

Podbacili su i prihodi od trošarina, no doprinosi vezani na plaće su 5,8 posto veći nego lani, prihodi od poreza na dobit su 4,5 posto veći, a treba još vidjeti što je s trošarinama od naftnih derivata.

Ministarstvo gospodarstva objavilo je poslijepodne nove najviše maloprodajne cijene naftnih derivata koje će vrijediti iduća dva tjedna, odnosno do 20. veljače.

Poskupljenje naftnih derivata znači da poskupljenje sve drugo (kruh, mlijeko...).

Litra Eurosupera je trenutno opterećena sa 1,20 kn poreza za održavanje cesta te 0,16 kn koje odlaze Agenciji za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata.

Naime člankom 64. Zakona o javnim cestama, određeno je da u naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta ulazi i naknada od 0,60 kuna po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata.

Šuker je, govoreći o prijedlogu za smanjenje cijene naftnih derivata smanjenjem trošarina i drukčijim obračunom PDV-a, rekao da to nije u skladu s direktivama EU-a.

Izvor iz Ine, čiji identitet iz razumljivih razloga ne mogu otkriti, potvrdio mi je kako je tvrtka u vlasništvu Roberta Ježića, Dinamarin d. o. o., 2009. godine potpisala s INA-om ugovor o dužobalnom razvozu nafte na izravnu intervenciju bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera.Gotovo istovjetnu informaciju potvrdio mi je i sugovornik iz MOL-a, koji tvrdi kako je 2009. godine upravo preko bivšeg premijera Ive Sanadera dogovaran novi ugovor Ine o dužobalnom razvozu nafte, te je dogovoreno da se taj novi ugovor sklopi upravo s Ježićevom novoosnovanom tvrtkom Dinamarin d. o. o. Već tijekom raspisivanja pozivnog natječaja Ine prema poduzećima Jadranski pomorski servis (JPS) i Dinamarin, špekuliralo se o tomu kako nacionalna naftna kompanija Ina smišljeno pogoduje Ježićevom poduzeću, a na to upućuje i činjenica kako je Ježićevo poduzeće formalne uvjete natječaja ispunilo tek naknadno nakon isteka roka propisanog u pozivnom natječaju, nakon čega je poduzeće Jadranski pomorski servis steklo sve uvjete za potpisivanje novog ugovora s INA-om 2009. godine, što se ipak, kako doznajem zbog dogovora vrha Uprave MOL-a s bivšim premijerom Sanaderom, nije dogodilo.Iako je poduzeće JPS ovaj posao za Inu obavljalo dugi niz godina, zbog ugovora s Ježićevim Dinamarinom, Ina je navodno namještenim natječajem, prema ranijem dogovoru s Ivom Sanaderom, otkazala dugogodišnju suradnju Jadranskom pomorskom servisu, isključivo kako bi Uprava Ine ispunila Sanaderov zahtjev za dodjelu tog posla tvrtki Roberta Ježića.Prema dostupnim podacima, Ježićeva tvrtka je tek nakon raspisivanja pozivnog natječaja na sumnjiv način kupila dva tankera, za koje je 2009. godine obavljena predbilježba u Upisniku brodova Lučke kapetanije u Rijeci.Brodovi Kijac i Sepen, nazvani tako po lokalitetima u blizini Omišlja na Krku, u trenutku kupnje, prema podacima Dinamarina bili su stari između dvije i tri godine, te su imali dvostruku oplatu, što je navodno predstavljalo i ključnu prednost na natječaju u odnosu na JPS Ante Marasa.Međutim, ova dva broda u vlasništvu Dinamarina upisani su u hrvatskom upisniku tek nakon 1. travnja 2009. godine, što je bio zadnji rok iz Ininog pozivnog natječaja, nakon čega je Maras ultimativno i javno zahtijevao od Ine poštivanje propisanih natječajnih uvjeta, te potpisivanje ugovora s Jadranskim pomorskim servisom i nastavak dugogodišnje poslovne suradnje Ine i JPS-a na razvozu nafte i naftnih derivata rema Dalmaciji.Neki od uvjeta pozivnog natječaja, kojeg je Ina raspisala 2009. godine, posebno su ukazivali na mogućnost namještanja natječaja Ježićevoj tvrtki, obzirom da je jedan od uvjeta natječaja izrijekom navodio kako ponuđač u trenutku davanja ponude na natječaju ne mora imati u vlasništvu brodove za transport nafte, nego je trebao samo priložiti pismo namjere kako će te brodove nabaviti do početka obavljanja poslova prema ugovoru. Ponuđač u trenutku predaje ponude ne mora imati brodove za prijevoz nafte, već pismo namjere da će ih nabaviti, brodovi ne smiju biti stariji od 14 godina te moraju imati dvostruku oplatu, glasili su neki od uvjeta natječaja, po kojima se već tada sumnjalo kako se tako raspisanim natječajem pogoduje poduzeću u vlasništvu Roberta Ježića.Prema tvrdnjama mojeg sugovornika, Robert Ježić je 2009. godine, nakon što je sa Sanaderom dogovoren model isplate MOL-ove provizije, dva broda za potrebe posla svoje tvrtke s Inom kupio navodno u Norveškoj, i to kreditom od 50 milijuna eura odobrenim u Hypo Alpe Adria Banci, za koji su jamstvo bili sami brodovi, koje je Ježićeva tvrtka navodno dala pod hipoteku Hypo banci.Ono što je u ovom kreditnom aranžmanu posebno problematično jest to što je stvarna vrijednost Ježićevih brodova otprilike oko pet milijuna eura po brodu, dakle, ukupno deset milijuna eura, dok je prilikom njihove kupnje i dogovaranja kredita s Hypo Alpe Adria Bankom, njihova vrijednost prikazana u visini od dvadeset i pet milijuna eura po brodu, odnosno ukupno pedeset milijuna eura.Stoga moji sugovornici smatraju kako je zapravo četrdeset milijuna eura od ukupnog iznosa ovog kreditnog aranžmana sa Hypo Alpe Adria Bankom iskorišteno na drugi način, odnosno kako su ta sredstva jednostavno negdje preusmjerena za neke druge potrebe, dok su samo fiktivno iskorištena za kupnju Ježićevih brodova.Ukoliko bi se informacije oko ovog Sanaderovog i Ježićevog posla preko poduzeća Dinamarin, ugovorenog s INA-om, kako bi se preko tih ugovora neprimjetno bivšem HDZ-ovom premijeru isplatila MOL-ova provizija, pokazale točnima, to bi značilo da je Robert Ježić u svojem iskazu USKOK-u, kada je opisivao način na koji je Sanaderu isplaćena MOL-ova provizija, jednostavno lagao.

To bi značilo da bi se postojeći trajekti i ostali linijski brodovi preuredili kako bi bili dovoljno sigurni za istodobni prijevoz putnika i naftnih derivata.

Suradnja uključuje sva pitanja o sigurnosti opskrbe naftom i naftnim derivatima, pogotovo u slučaju poremećaja opskrbe, kao i pitanja dostave registra zaliha i statističkih sažetaka o stanju obveznih i komercijalnih zaliha nafte i naftnih derivata.

Svjetska kreditno-financijska kriza i porast cijena naftnih derivata rezultirali su ubrzanom razvoju raznih alternativa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Inače, prema izmjenama Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, koje je donio ministar gospodarstva, " visina premije energetskog subjekta za sve naftne derivate s dodanim multifunkcionalnim aditivima tijekom namješavanja, skladištenja ili otpreme utvrđuje se slobodno ".

Maloprodajne cijene naftnih derivata od ponoći će biti više za 18 do 26 lipa po litri, pa će cijena najprodavanijeg benzina, eurosupera 95 biti na novoj rekordnoj razini od 10,46 kuna, benzin sa sto oktana premašit će 11 kuna i koštati 11,02 kune, a eurodizel će se približiti cijeni od 10 kuna, odnosno prodavat će se po 9,94 kune, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva.

ZAGREB, 12. siječnja 2010. - Po cjeniku koji je objavila Ina na svojim internetskim stranicama, cijene naftnih derivata od danas, 12. siječnja, više su od 14 lipa po litri, za koliko su poskupili motorni benzini, pa do 19 lipa po litri, za koliko je povećana cijena eurodizela...

Na čelu zagrebačkih podružnica nalazi se iskusni gospodarstvenik Bože Krce, direktor Kepol Terminala, smještenog na području luke Gaženica gdje bi se trebao graditi novi naftni terminal, godišnjega skladišnog kapaciteta 60 tisuća prostornih metara naftnih derivata, vrijedan 30 - ak milijuna eura.

A to je, da podsjetim, pravna država, ljudska prava, zaštita okoliša, smanjivanje ili ukidanje državnih potpora gospodarstvu, ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina, znatno veće cijene naftnih derivata zbog usporedno malih trošarina, dokidanje dokupa mirovine...

ZAGREB - Posljednje poskupljenje naftnih derivata Ine u prosjeku za 1,2 posto i nepovoljno stanje na svjetskom tržištu nafte polako, ali sigurno stvaraju potrebnu " kritičnu masu " povećanja cijene nafte nakon kojeg bi se mogao pokrenuti lanac poskupljenja proizvoda i usluga hrvatskih tvrtki.

Za sada tvrtke veće cijene naftnih derivata amortiziraju racionalizacijom poslovanja i smanjivanjem vlastite dobiti, ali je pitanje trenutka, ako se poskupljenje nastavi, kada će se odlučiti za poskupljenje svojih proizvoda.

Moglo bi Vas zanimati što su uzorci poskupljenja naftnih derivata i svega ostalog u Hrvatskoj.