U raspravi je kao najeklatantniji primjer spomenuto iskustvo Švedske koja je, poslije decenija iznimno visokih ulaganja u povećanje nataliteta, ostvarila gotovo zanemarive pomake, pa se morala na kraju opredijeliti za plansku politiku imigracije. - Obzirom da se radi o dokumentu kojim se nacionalna populacijska politika definira za duži niz godina, istaknuto je da njegov ozbiljan nedostatak upravo nerazrađenost koncepta imigracijske politike, koja će se nametnuti sasvim sigurno i u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, što uključuje i odgovarajuću politiku azila u kojoj godinama nema značajnijeg pomaka, kao i fleksibilniju politiku naturalizacije brojnih pojedinaca koji su rođeni u Hrvatskoj ili u njoj žive i rade desetljećima, a nisu u mogućnosti riješiti problem stjecanja hrvatskog državljanstva. - Iznijeta je i primjedba da je velik nedostatak predloženog dokumenta što u njemu nema ništa o povratku ratom raseljenog stanovništva, koji uz ostalo treba tretirati i kao jedan od bitnih elemenata populacijske politike.