- Josipa Stadlera (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. - Sarajevo, 8. prosinca 1918.), prvoga nositelja Katedre za filozofiju na KBF-u - Antuna Bauera (Breznica kod Bisaga, 11. veljače 1856. - Zagreb, 7. prosinca 1937.), kasnije zagrebačkog nadbiskupa, pisca sveučilišnih udžbenika iz Naravne teologije i Ontologije kojima je znatno pridonio artikuliranju hrvatske filozofijske terminologije - Frana Barca (Šemovci kod Đurđevca, 26. kolovoza 1872. - Zagreb, 20. rujna 1940.), koji se osobito bavio apologetskom problematikom - Stjepana Zimmermanna (Virovitica, 24. prosinca 1884. - Zagreb, 13. travnja 1963.), jednog od najplodnijih hrvatskih filozofijskih pisaca uopće, poznatog kao jednog od boljih onovremenih naših poznavatelja Kantove filozofije, a koji je osobito ostavio traga na području spoznajne teorije i filozofije religije - Wilhelma Kielbacha (Banatski Despotovac, 10. rujna 1908. - München, 25. listopada 1982.), dekana u turbulentnim vremenima kada je KBF isključen sa Sveučilišta i koji se, osobito nakon odlaska u inozemstvo (Austriju i Njemačku) profilirao kao jedan od pionira europske psihologije religije - Ivana Kozelja (Olševek kod Kranja, Republika Slovenija, 25. lipnja 1896. - Zagreb, 17. lipnja 1982.) koji se osobito bavio racionalnom psihologijom - Vjekoslava Bajsića (Čakovec, 11. veljače 1924. - Zagreb, 20. svibnja 1994.), koji je, kao osobito nadaren filozof, promovirao ideju dijaloga između religije i znanosti, kao i - Josipa Ćurića (Travnik, Republika Bosna i Hercegovina, 1. siječnja 1926. -) koji se bavio graničnim pitanjima filozofije i teologije, osobito tematizirajući pitanje čina vjere.