Poštovana, moji prvi napadaji panike javili su se prije godinu i pol, inače ima 39 godina.

Nakon sto sam nekoliko puta zavrsio na hitnoj posjetio sam psihijatricu, kod koje sam takodjer imao panicni, njezina dijagnoza je bila: tjeskoba, agorafobija, pojacani napadaji panike..

Stresna inkontinencija, žgaravica, hiperventilacija, napadaji panike, bol u nozi, hernija, neplodnost, bol u leđima i ramenima...

Pojačani napadaji panike upozoravaju da mi se spremaju crni dani.

Vrlo je važno shvatiti da napadaji panike mogu uhvatiti bilo koju osobu, bilo to žena ili muškarac, bila to osoba od 20 godina ili od 40 godina.

Prema stranici kidshealth.org, karakteristike uključuju nevoljkost da spavaju sami, gubitak apetita, noćne more i napadaji panike.

Napadaji panike se češće javljaju u u mladih osoba, obično u žena.

Prerana menopauza koju prate nagle promjene raspoloženja, depresija, umor i napadaji panike može pogoditi i žene od samo 21 godine starosti.

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

hvala na odgovoru reno.. par dana sam se trudila i trudim se bit dobro ali nemam energije i klonem i tonem u crnilo.. onda mi se netko nadje da me pila svojim savjetima... ulove me napadaji panike i plač... muška osoba bitno trenutno-u vezi jesam ali pokušavam je prekinut (on je vodenjak 01.02.74) jer osjećam da to nije to.. to me isto jako ždere... otac i brat su vatrogasci (uniforma) ali otac će ubrzo u mirovinu i s te strane zaista ne vidim baš mogućnosti za posao.. poslala sam za sezonski posao.trebam promjenu.. rez.tako osjećam.. frendici sam nešto uskakala poslovno pomoć.. ali nešto konkretnije niš.. za inozemstvo mi se izjalovilo.. baš se osjećam već dugo bez svijetle točke na vidiku..

Međutim kada su napadaji panike definirani kao sve češći problem, a pokazalo se da Valium ' liječi ' samo tjeskobu, tada vodeća američka farmaceutska tvrtka Upjohn počela je objavljivati studije koje su pokazivale da paničari trebaju Xanax.

Napadaji panike su učestali do te mjere da sam ih imala četiri, pet dnevno.

Jer nije dobar znak da ja podsvjesno ostajem što duže na poslu, da bih kraće bila kod njih. bez obzira što želim biti s njim više od ičega. a i povremeni napadaji panike pri samoj pomisli da moram k njima, jednostavno taj osjećaj da se ne mogu opustiti kod njih, biti svoja. shvatila sam da to nikad neće ići. rekla sam i njemu, al i da on sam mora odlučiti gdje će i s kim živjeti.

Kontrolirane studije dokazuju da je kognitivno-bihevioralna terapija najučinkovitija terapija za velik broj psihičkih poteškoća i poremećaja: depresija, fobije, tjeskoba, napadaji panike, socijalna fobija, opsesivno-kompulzivni poremećaj, PTSP, poremećaji prehrane, nisko samopoštovanje, partnerski problemi, kontrola ljutnje, itd.

Strah, napadaji panike, slabost, lupanje srca, znojenje dlanova, osjecaj da ce mi srce otkazat, strah da cu umrijet, proljev, vrtoglavice, cas mi je hladno, čas vruće, umor, nervoza u želucu.

Pri uzimanju velikih doza mogu nastupiti napadaji panike, dok neki korisnici osjećaju paranoju.

Teškoće s disanjem mogu izazvati i napadaji panike epizode intenzivne anksioznosti koje ubrzavaju srčani ritam, dovode do znojenja, kratkoće daha te sličnih fizičkih simptoma karakterističnih za izraziti strah.

U zadnjih3-4g sam imao ponekad napadaj panike koje sam uspješno rjesio meditacijom.Malo me zabrinjava ovo novo stanje, jer nisam siguran dali su ovo mini napadaji panike, jer normalni su bili puno jači, stoga bih vam bio zahvalan na odgovoru. p. s. bio sam na dopleru vratnih žila prije nego što sam saznao da imam napadaj panike i sve je bilo u redu.

Pila sam bromazepam tablete pa su se povukli napadaji panike ili su blaži.

Istraživanja su pokazala da će se u 30 - ak % žena koje su se odlučile na namjerni prekid trudnoće razviti neki oblik anksioznog poremećaja (napadaji panike i drugi panični poremećaji, PTSP,...), češće u odnosu na žene koje se nisu odlučile na namjerni pobačaj (Journal of Anxiety Disorders); suicid je 2 - 6 puta češći u žena koje su se odlučile na namjerni prekid neželjene trudnoće u odnosu na one koje su neželjenu trudnoću iznijele do kraja i rodile (British Medical Journal and the Southern Medical Journal).

Pokazuje se da ništa nije gotovo, da je život proces koji truje, da su se, primjerice, zlostavljanja koja je Selver proživio u mrklom ratnom Mrkonjić Gradu samo pritajila u njemu, da Šefik nakon mnogih lutanja i traženja pokušava riješiti svoju muku tako da preuzima novi identitet pa mijenja ime, dok Mirelu snalaze napadaji panike.

Kako sebi objasniti što znače napadaji panike u određenim situacijama?

Predznaci kao drhtanje, znojenje, lupanje srca, mučnina i napadaji panike sve do gubitka svijesti ne doga đ a se samo na zubarskom stolicu, nego već u čekaonici ili čak u dizalu ili ispred vrata ordinacije.

S ovim energijama također se iscjeljuju strahovi, napadaji panike, kronični umor, malaksalost i nesanica.

Traumatska sjećanja, noćne more i napadaji panike su simptomi koji upućuju na PTSP.

Kao što vjerojatno znate, napadaji panike mogu uvelike otežati svakodnevno funkcioniranje osobe s obzirom da se najčešće javljaju iznenadno.

Muče ih neprijateljstvo, depresija i razmišljanje o samoubojstvu, napadaji panike i straha te izljevi plača ili bijesa, koje ne mogu kontrolirati.

Napadaji panike mogu imati veliki utjecaj na svakodnevni život pojedinca ako se ne počinje liječiti na vrijeme.

Što se tiče pozitivnih strana empatije za druge - moj najdrastičniji primjer je bio jedne noći kad mi je uletila izbezumljena frendica nakon što su je spopali jaki napadaji panike.

Ujedno, noćni napadaji panike najčešće traju kraće od 10 minuta, što je još jedna razlika u odnosu na dnevne napadaje, no često je mnogo teže se smiriti do kraja.