Od 1945. do 1952. godine narodni odbori vrše prava koja su im dana, neposredno na skupštini svojih odbornika ili preko svojeg izvršnog odbora i upravnih organa.

Kotarski narodni odbori su bili dužni kontrolirati i rukovoditi radom tzv. nižih organa vlasti na svojem području (to su do 1952. bili mjesni narodni odbori i narodni odbori gradova u sastavu kotara, a od 1952 i narodni odbori općina), pružati im organizacionu i stručnu pomoć, davati uputstva i smjernice za ostvarivanje njihovih zadaća a u slučaju nezakonitosti njihova rada mogli su raspustiti njihove odbore i poništiti njihove odluke.

Rad kotarskih narodnih odbora kontroliraju okružni i oblasni narodni odbori tj. njihovi izvršni odbori te Sabor i Vlada NRH.

Zagrebačkom kotaru pripadaju tadašnji mjesni narodni odbori: Cerje, Kašina, Markovo Polje, Planina, Prekvršje, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec.

Glavna upravna tijela ovih kotareva bili su kotarski narodni odbori proizašli iz ratnih narodnooslobodilačkih odbora (1944 - svibanj 1945).

Od travnja 1949., kada stupa na snagu novi administrativni ustroj NRH, kojim se područje cijele NRH dijeli u oblasti kao najveće administrativno-teritorijalne jedinice te se na njima kao krovna tijela osnivaju oblasni narodni odbori (Ukaz o osnivanju oblasti kao administrativno-teritorijalnih jedinica i privremenih narodnih odbora oblasti na teritoriju NR Srbije, NR Hrvatske, NR Slovenije, NR Makedonije, NR Bosne i Hercegovine, NN 26/49; Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH, NN 29/49), pa do 1951. godine, istarski kotarevi nalaze se u sastavu oblasti Rijeka, a kotarski NOO-i podređeni su Oblasnom NOO-u Rijeka.

Proces izmjena administrativno-teritorijalnog ustroja iznova je započeo je 1951. (Zakon o ukidanju narodnih odbora oblasti, NN 71/51), a zaključen je donošenjem Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/52) pa su kotarski narodni odbori od travnja 1952. iznova podređeni izravno republičkim tijelima. Nakon 1947. je izvan područja NR Hrvatske ostalo područje sjeverno od Mirne (Bujština i Koparština, tj. današnji gradovi i općine Buje, Brtonigla, Grožnjan, Novigrad i Umag na području Istre), koje je bilo dijelom uspostavljenog Slobodnog Teritorija Trst (STT) sa Zonama A i B.

Narodni odbori su izabrana predstavnička tijela i lokalni organi vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama.

Zna se kako su djelovale OZNA i kasnije UDBA te narodni odbori, ljude su ubijali na temelju optužbi koje u 90 posto slučajeva nisu bile utemeljene.

Nakon 1. svjetskog rata, općine su ukinute i uspostavljeni su Mjesni narodni odbori.

Narodni odbor kotara Pregrada je, kao i drugi narodni odbori, vršio vlast i donosio u okviru svoje nadležnosti opće propise, temeljem ustava i zakona te općih propisa viših državnih organa.

U vrijeme kada su drugi kotarevi predavali matične knjige Arhivu u Zadru, narodni odbori kotareva Split i Trogir to nisu činili nego je većina knjiga, i onih starijih od 1860. godine, zadržana po matičnim uredima, dok je starije matične knjige grada Splita preuzeo Muzej grada Splita.

Nakon završetka rata bilo je potrebno izgraditi ratom razorenu zemlju i novi društveno-politički poredak pa time narodni odbori na sebe preuzimaju funkciju vlasti na svom području.

Do ukidanja MNO-a dolazi novim Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove i općine od 24. travnja 1952. (NN 16/52), a unutar NOK-a Pregrada formiraju se za ta područja narodni odbori općina: NOO Desinić, NOO Hum na Sutli, NOO Krapinske Toplice, NOO Pregrada i NOO Vinagora.

Nakon ukidanja MNO-a 1952. godine, u sustavu koji je stupio na snagu Zakonom o administrativnoj podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN16/52) i trajao sve do 1955., u nadležnost Narodnog odbora kotara Buzet spadali su narodni odbori općina Buzet, Dane, Gradin, Lanišće, Oprtalj i Roč.

Počinju se formirati općinski narodni odbori.

Neki Kotarski Narodni odbori, kao npr.

Donošenjem novog Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 22/1952), republičkog Zakona o narodnim odborima općina (NN 35/1952) i Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (NN 16/1952) ukidaju se mjesni narodni odbori, pa 12.5.1952. dolazi i do rasformiranja MNO-a Dubašnica i osnivanja Narodnog odbora općine Dubašnica.

U fazi mobilizacije imala je demokratski karakter (narodni odbori).

Tek nakon oslobođenja tadašnje države, narodni odbori prelaze u organe vlasti, s osnovnim zadatkom izgradnje države i njezine vlasti.

Nakon što je 1946. kotar Zagreb i podijeljen na kotar Zagreb Istočni (u čiji su sastav ulazili mjesni narodni odbori podijeljeni na sektore) i na kotar Zagreb Zapadni (u čiji su sastav ulazili mjesni narodni odbori podijeljeni na centre) Mjesni narodni odbor Mlinovi potpao je pod kotar Zagreb - Istočni i ušao u sastav sektora Šestine, kao samostalni mjesni odbor.

Od 1952. godine osnivači škola u privredi u pravilu su narodni odbori kotareva ili gradova uz suglasnost nadležnih republičkih tijela (do tada su za osnivanje bila nadležna ministarstva), ali kao osnivači mogu se pojaviti i poduzeća i privredne komore.

Prema sačuvanom gradivu savjet Škole za učenike u privredi Kastav konstituiran je 7. XI.1954. Prema Općem zakonu o upravljanju školama iz 1955. škole osnivaju narodni odbori, svaka škola ima svoja pravila koja donosi školski odbor (ranije savjet) a potvrđuje nadležni narodni odbor.

VI. rajonu Črnomerec pripojena su područja Bijenika, Mikulića, Vrapča Gornjeg Brega, Vrapča Gornjeg ispod Crkve, Podsuseda, Borčeca, Gornjeg Stenjevca i Stenjevca. 1952. godine Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine.

Nakon centralizma državne vlasti narodni odbori općina predstavljaju decentralizaciju vlasti i temelj novog uređenja države.

Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb.

Na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952.) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a NR Hrvatska je podijeljena na općine, koje se od tada definiraju kao političko-teritorijalne jedinice.

Tijekom 1946. pripojeni su mu Seoski narodni odbori Brdo, Cerje i Lužani.

Narodni odbori mogli su radi razmatranja određenih pitanja i pripremanja odluka osnivati stalne ili privremene komisije.

Sukladno zakonskim propisima mjesni narodni odbori su imali vrlo široke ovlasti na području svoje teritorijalne nadležnosti.