Od lipnja 1946. godine utvrđen je unutrašnji ustroj rajonskih narodnih odbora, koji su imali uz Tajništvo, imali i formirane i odjele, a ukupna razina njihovih ovlasti i njihov unutrašnji ustroj odgovarali su onome kakav je bio na snazi u mjesnim narodnim odborima na području nadležnosti Oblasnog NO-a za Istru.

Temeljni propisi glede ustrojstva i stvarne nadležnosti narodnih odbora su Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. i Ustav Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine, Opći zakon o narodnim odborima iz 1946. te Opći zakon o narodnim odborima iz 1949. godine.

Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo te odnos prema višim o organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/1952).

Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/1952).

Odluke Tajništva i Izvršnog odbora Oblasnog narodnog odbora za Istru i VUJA-e objavljivane su u ' ' Službenom listu Oblasnog narodnog odbora za Istru i Gradskog narodnog odbora Rijeka ' ', a na području Istre bio je na snazi i Opći zakon o narodnim odborima (Sl. list FNRJ 43/46).

Na temelju čl. 25. i 47. toč. 4. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina, u vezi čl. 110. Uredbe o bankama i štedionicama, a radi usklađenja rješenja Narodnog odbora grada Zagreba od 20. veljače 1953. o osnivanju Gradske štedionice grada Zagreba s propisima ove Uredbe, Narodni odbor grada Zagreba donio je na 27. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 2. travnja 1954. i 38. sjednici Vijeća proizvođača održanoj 1. travnja 1954. Rješenje o usklađenju Rješenja o osnivanju s propisima uredbe o bankama i štedionicama kojim se osniva komunalna banka kao samostalna privredna organizacija s posebnim položajem, a s nazivom Gradska štedionica u Zagrebu. [ 17 ]

Djelatnost i poslovanje, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946) i njegovim izmjenama (SL FNRJ 49/1949).

Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (NN 43/1946.) i njegovim izmjenama (NN 49/1949.).

U nadležnost Ministarstva financija NRH spadali su poslovi: sastavljanja nacrta republičkog budžeta, kontrole nad izvršenjem republičkog budžeta, izrade završnog računa o izvršenju republičkog budžeta, poslovi rashodne službe po republičkom budžetu, poslovi u vezi s državnim zajmovima, dugovima i potraživanjima, poslovi u vezi s javnim pravobranilaštvom, kontrole nad upotrebom dotacija iz republičkog budžeta narodnim odborima, samoupravnim ustanovama i društvenim organizacijama, poslovi koordinacije postupka onih likvidacija ustanova i postupka likvidacije privrednih organizacija koje su u toku, kao i rješavanje o financijskim prekršajima počinjenim u ovim poslovima.

Stvarna nadležnost Narodnog odbora kotara Buzet bila je uređena Općim zakonom o narodnim odborima (NN 43/1946) i Zakonom o narodnim odborima kotara (NN 34/1952).

Donošenjem novog Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ br. 22/1952), republičkog Zakona o narodnim odborima općina (NN 35/1952) i Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (NN 16/1952) ukidaju se mjesni narodni odbori, pa 12.5.1952. dolazi i do rasformiranja MNO-a Dubašnica i osnivanja Narodnog odbora općine Dubašnica.

Uredsko poslovanje u početku djelovanja stvaratelja uređeno je Uputstvima o kancelarijskom poslovanju NOO-a Odjela unutrašnjih poslova ZAVNOH-a, pod br. 673 od 3.12.1944. (HR-DARI-876, Opći spisi, br. 84/1945) i Uputstvom istog tijela od. 20.1.1945. pod br. 121 ((HR-DARI-876, Opći spisi, br. 32/1945), kasnije Obaveznim uputstvima Vlade NR Hrvatske za vođenje administracije i unutrašnje poslovanje MNO-a iz 1948. Navedeni zakoni o narodnim odborima također načelno uređuju pitanje administrativnog rada.

Nakon donošenja Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN 60/1947), Mjesni narodni odbor Mlinovi ostaje u sastavu kotara do 1950. Nadležnost i djelokrug, unutrašnje ustrojstvo, prava i obaveze, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (NN 43/1946) i njegovim izmjenama (NN 49/1949).

Područja nekih od tih odbora Uputstvom o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama pripojena su drugim mjesnim narodnim odborima: 1. područje MNO-a Hruševac Kupljanski djelomice MNO-u Donja Pušća, a djelomice MNO-u Pojatno-Kupljenovo, 2. područje MNO-a Markovo Polje djelomice MNO-u Sesvete, a djelomice MNO-u Vugrovec, 3. područje MNO-a Miroševec MNO-u Granešina, te 4. područje MNO-a Sveti Križ djelomice MNO-u Sutla, a djelomice MNO-u Marija Gorica.

VI. rajonu Črnomerec pripojena su područja Bijenika, Mikulića, Vrapča Gornjeg Brega, Vrapča Gornjeg ispod Crkve, Podsuseda, Borčeca, Gornjeg Stenjevca i Stenjevca. 1952. godine Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine.

Nadležnost i djelokrug narodnog odbora, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952).

Nešto kasnije na temelju čl. 25 i 47. toč. 4. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina i čl. 2, 8. i 63. Uredbe o bankama i štedionicama, Narodni odbor grada Zagreba donio je na 49. sjednici Gradskog vijeća i 15. sjednici Vijeća proizvođača održanima 29. lipnja 1955. Rješenje o osnivanju Komunalne banke Zagreb.

Pravna osnova bili su savezni i republički zakoni o narodnim odborima iz 1952. i već spomenuti Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ iz 1953. U političkom smislu osnova su bili zaključci Šestog kongresa SKJ i Četvrtog kongresa SSRNJ.

Narodni odbor općine Maksimir počeo je s radom 21.8.1953. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952).

Temeljem Općeg zakona o narodnim odborima (SL br. 43/46) takvi osnivaju se u selima i manjim gradovima.

Tada je već od 1945. g. te nastavno 1949. g. temeljem općih zakona o narodnim odborima i državnim privrednim poduzećima upravljanje cestama predano direkcijama i tehničkim sekcijama, a financiranje je vršeno putem fondova za ceste.

Prema Zakonu o narodnim odborima, (NN 35/52) administrativno-kazneni postupak u narodnim odborima općina od 1952. do 1955. bio je u nadležnosti komisija za prekršaje.

Donošenjem novog Općeg zakona o narodnim odborima, republičkog Zakona o narodnim odborima općina i Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine 1952. godine ukidaju se oblasti i mjesni narodni odbori, a područje republike dijeli se na kotareve, gradove i općine.

Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti temeljili su se na Zakonu o narodnim odborima općina (NN 35/1952).

Dužnost štabova bila je da u suradnji s vojno-teritorijalnim komandama, komandama mjesta i gradova te s narodnim odborima, pronađu i uspostave odgovarajuća prihvatilišta za repatrirce.

Narodni odbor oblasti Karlovac kao najviši lokalni organ državne uprave na području tadašnje Oblasti u razdoblju od 1949. do 1951. godine bio je nadležan svim kotarskim, gradskim i mjesnim narodnim odborima na velikom području od Like do središnje Hrvatske, a djelovao je u burnom povijesnom razdoblju neposredno nakon sukoba s Informbiroom.

Po ukidanju Istarskog okružja 1952. godine, te podjelom istog na hrvatski i slovenski dio VUJA donosi Naredbu o proširenju već postojećih Zakona NRH o narodnim odborima kotara (NN NRH 34/52) i Zakona o narodnim odborima općina i na područje Kotara Buje (NN NRH 35/52). 1954. godine nakon Londonskog memoranduma ukinut je STT, te je Kotar Buje u potpunosti pripao Jugoslaviji.

Nadležnost NOO Jesenje bila je određena Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/52).

Godine 1955. donešen je Opći zakon o narodnim odborima.

Nadležnost NOO Vinagora bila je određena zakonom o narodnim odborima.